<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="en">
	<id>https://wiki.opensourceecology.org/api.php?action=feedcontributions&amp;feedformat=atom&amp;user=Venko</id>
	<title>Open Source Ecology - User contributions [en]</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://wiki.opensourceecology.org/api.php?action=feedcontributions&amp;feedformat=atom&amp;user=Venko"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/wiki/Special:Contributions/Venko"/>
	<updated>2026-05-07T18:00:05Z</updated>
	<subtitle>User contributions</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.39.13</generator>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=OSE_Europe/Croatia&amp;diff=55213</id>
		<title>OSE Europe/Croatia</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=OSE_Europe/Croatia&amp;diff=55213"/>
		<updated>2012-02-25T20:40:04Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: Created page with &amp;quot;{{OSE Europe}}  People interested in starting OSE Community in Croatia: * Venko Ćurlin - venko (dot) curlin (at) gmail (dot) com  Category:OSE Europe&amp;quot;&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{OSE Europe}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
People interested in starting OSE Community in Croatia:&lt;br /&gt;
* Venko Ćurlin - venko (dot) curlin (at) gmail (dot) com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category:OSE Europe]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:OSE_Europe&amp;diff=55212</id>
		<title>Template:OSE Europe</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:OSE_Europe&amp;diff=55212"/>
		<updated>2012-02-25T20:37:28Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;&amp;lt;div align=center&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;wikitable&amp;quot; style=&amp;quot;text-align: center&lt;br /&gt;
!colspan=6| &amp;lt;font size=4&amp;gt; &#039;&#039;&#039;[[OSE Europe]]&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/font&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
| colspan=&amp;quot;3&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot;| Who we are&lt;br /&gt;
| colspan=&amp;quot;3&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot;| What we do&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
| [[OSE Europe]] || [[OSE_Europe/Together|Together]] || [[OSE_Europe/Participate|Participate]] || Fundraising || [[OSE_Europe/Communities|Communities]] || Distributive Economics&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
| [[OSE_Europe/Mission|Mission]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Roadmap|Roadmap]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Values|Values]]&amp;lt;br/&amp;gt;[http://oseeurope.org/ Blog]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Newsletter|Newsletter]]&amp;lt;br/&amp;gt;[http://oseeurope.org/contact/ Contact] || [[OSE_Europe/People|We]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Friends|Friends]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Map|Map]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Communication|Communication]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Open_Governance|Open Governance]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Events|Events]] || [[OSE_Europe/Participate/Fundraising|with Fundraising]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Participate/OSE_Community|in OSE Community]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Participate/Friend|as Friend]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Participate/Lawyer|as Lawyer]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Participate/Web|with Web Development]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Participate/Designer|as Designer]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE Europe/People/Team Culturing Europe|share about Yourself]] || [[Fundraising Strategy| GVCS Fundraising]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Foundation|OSEE Foundation]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Fundraising_for_Europe|Fundraising for Europe]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSEE_Financial_Transparency|Financial Transparency]] || [[OSE_Europe/Bulgaria|Bulgaria]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Czech Republic|Czech Republic]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Estonia|Estonia]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Germany|Germany]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Greece|Greece]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Italy|Italy]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Spain|Spain]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/UK|UK]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Croatia|Croatia]]&amp;lt;br/&amp;gt;[[OSE_Europe/Start In Your Country|Your Country]] || Open Enterprises&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Talk:Get_involved&amp;diff=54763</id>
		<title>Talk:Get involved</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Talk:Get_involved&amp;diff=54763"/>
		<updated>2012-02-22T03:56:36Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;There are two sections with title For_Organizational_Developers on this page (4.7 and 4.9), so I intend to merge them, but I&#039;m still a little bit Organizational Development shy :)&lt;br /&gt;
--[[User:Venko|Venko]] 11:31, 3 February 2012 (CET)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Done--[[User:Venko|Venko]] 04:56, 22 February 2012 (CET)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
----&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nikolay - i removed:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Browse the {{LinkLang|Main Page|wiki}} and [[OSE custom search engine|search]] for something you&#039;re interested in.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This does not help people focus on anything constructive. I added instead that people should select a technology and work on it. MJ-5/12/11&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
----&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I intend to move the section [[Crash Course#For_Technical_Developers]] to this page. If someone can do that before I do, great :)&lt;br /&gt;
--[[User:Elifarley|Elifarley]] 06:56, 26 April 2011 (PDT)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Logging in ==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The text explaining the process of logging in to the wiki ([http://opensourceecology.org/w/index.php?title=Get_involved&amp;amp;curid=4085&amp;amp;diff=32385&amp;amp;oldid=30154&amp;amp;rcid=33365 added by Gregor]) could be merged into [[Wiki instructions#Logging_In]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Get_involved&amp;diff=54762</id>
		<title>Get involved</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Get_involved&amp;diff=54762"/>
		<updated>2012-02-22T03:55:45Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{OrigLang}}{{Tip|Want to collaborate?|If you want to collaborate with us, first look at our &#039;&#039;&#039;[http://opensourceecology.org/ Official Website]&#039;&#039;&#039; and especially the &#039;&#039;&#039;[http://opensourceecology.org/join.php Join Page]&#039;&#039;&#039;. Then, we suggest that you &#039;&#039;&#039;read the {{LinkLang|Crash course on OSE}}&#039;&#039;&#039;. Then, to familiarize yourself with the project, spend a few days looking around our site:&lt;br /&gt;
* Read the &#039;&#039;&#039;[http://blog.opensourceecology.org/ blog] posts&#039;&#039;&#039; starting from the most current going backwards one year&lt;br /&gt;
* Subscribe to the {{LinkLang|OSE-Announce}} mailing list&lt;br /&gt;
* Visit our [http://forum.opensourceecology.org/ discussion forum]&lt;br /&gt;
This will allow you to understand OSE&#039;s work over the past so you can help us drive it into the future.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
If you are ready to make substantive contributions, please see &#039;&#039;&#039;********[[How_to_get_a_wiki_account|How to get an account on the wiki]]********&#039;&#039;&#039; and see the list of the [http://opensourceecology.org/gvcs.php 50 GVCS Technologies], select one that needs work based on the [[GVCS Tools Status|Status Overview]], and contribute to any of the [[GVCS Development Template|32 Development Steps]] after getting in touch with the [[Development Team#Project_Leaders|Project Leader]] for a given project. If there is no Leader, consider stepping up to the challenge by contacting the [mailto:opensourceecology@gmail.com Project Curator].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;left&amp;quot;&lt;br /&gt;
| __TOC__&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
We are looking for people of all kinds, in all places to contribute what they can to to this project. Please consider lending a hand. This page offers a summary of ways you can get involved with OSE. There is a number of hands-on opportunities outlined below.&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|frame|]] &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Financial Donations==&lt;br /&gt;
You can support us &#039;&#039;&#039;financially&#039;&#039;&#039; by subscribing as a {{LinkLang|True Fan}}.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This term comes from Kevin Kelly&#039;s influential essay &amp;quot;[http://www.kk.org/thetechnium/archives/2008/03/1000_true_fans.php 1000 True Fans]&amp;quot;, which suggested gathering &#039;&#039;True Fans&#039;&#039; who are willing to offer &#039;&#039;&#039;financial&#039;&#039;&#039; support as a way of funding free projects.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;center&amp;gt;&amp;lt;html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;form action=&amp;quot;https://www.paypal.com/cgi-bin/webscr&amp;quot; method=&amp;quot;post&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;input type=&amp;quot;hidden&amp;quot; name=&amp;quot;cmd&amp;quot; value=&amp;quot;_s-xclick&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;input type=&amp;quot;hidden&amp;quot; name=&amp;quot;hosted_button_id&amp;quot; value=&amp;quot;UKVQQN32H5E9J&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;tr&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;&amp;lt;input type=&amp;quot;hidden&amp;quot; name=&amp;quot;on0&amp;quot; value=&amp;quot;&amp;quot;&amp;gt;&amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;/tr&amp;gt;&amp;lt;tr&amp;gt;&amp;lt;td&amp;gt;&amp;lt;select name=&amp;quot;os0&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
	&amp;lt;option value=&amp;quot;Standard&amp;quot;&amp;gt;Standard : $10.00USD - monthly&amp;lt;/option&amp;gt;&lt;br /&gt;
	&amp;lt;option value=&amp;quot;Gold&amp;quot;&amp;gt;Gold : $20.00USD - monthly&amp;lt;/option&amp;gt;&lt;br /&gt;
	&amp;lt;option value=&amp;quot;Gold Extra&amp;quot;&amp;gt;Gold Extra : $30.00USD - monthly&amp;lt;/option&amp;gt;&lt;br /&gt;
	&amp;lt;option value=&amp;quot;Platinum&amp;quot;&amp;gt;Platinum : $50.00USD - monthly&amp;lt;/option&amp;gt;&lt;br /&gt;
	&amp;lt;option value=&amp;quot;Angel&amp;quot;&amp;gt;Angel : $100.00USD - monthly&amp;lt;/option&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/select&amp;gt; &amp;lt;/td&amp;gt;&amp;lt;/tr&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/table&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;input type=&amp;quot;hidden&amp;quot; name=&amp;quot;currency_code&amp;quot; value=&amp;quot;USD&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;input type=&amp;quot;image&amp;quot; src=&amp;quot;https://www.paypal.com/en_US/i/btn/btn_subscribeCC_LG.gif&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; name=&amp;quot;submit&amp;quot; alt=&amp;quot;PayPal - The safer, easier way to pay online!&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;img alt=&amp;quot;&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; src=&amp;quot;https://www.paypal.com/en_US/i/scr/pixel.gif&amp;quot; width=&amp;quot;1&amp;quot; height=&amp;quot;1&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/form&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/html&amp;gt;&amp;lt;/center&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
There are also other ways in which you can {{LinkLang|donate|help us financially}}.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
See our blog post on our [http://blog.opensourceecology.org/2010/09/steady-growth/ steady growth].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Spread the Word==&lt;br /&gt;
[[File:Subversivmesseday1.JPG‎|thumb|Getting the message out.]] &lt;br /&gt;
Our &#039;&#039;core message&#039;&#039;: &#039;&#039;&#039;&amp;quot;Creating tools for building modern off-grid resilient communities that can be reproduced by anyone at low cost.&amp;quot;&#039;&#039;&#039;  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
You can help by:&lt;br /&gt;
*Adding OSE as a friend on your social networking sites - see our [http://www.facebook.com/pages/Open-Source-Ecology/66469461561 facebook] page, [http://www.myspace.com/OpenSourceEcology myspace] page, [https://twitter.com/OSEcology twitter], and [http://identi.ca/opensourceecology/all identi.ca].&lt;br /&gt;
*Making contact with any of the groups listed on the {{LinkLang|Marketing}} page. We are looking to build bridges with people that are interested in OSE products. Find groups and people who could benefit from having access to our machines, but don&#039;t yet know about them. Report your efforts on [[Outreach 2010]] or [[Outreach 2011]].&lt;br /&gt;
*Helping us make contact with [[Specialists|specialists and experts]] who can aide us in broadening and improving our set of open source tools and technologies.&lt;br /&gt;
*Contacting us about potential venues and opportunities to present the project to a new audience. We may be available to come and speak in your community / to your group / at your institution given the right circumstances. &lt;br /&gt;
*Refer interested parties to join our low-traffic {{LinkLang|OSE-Announce|mailing list}} to receive updates about our current progress.&lt;br /&gt;
*Telling everyone you know about [http://opensourceecology.org/ Open Source Ecology] and the [http://opensourceecology.org/gvcs.php Global Village Construction Set (GVCS)]!&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Develop the Wiki==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This wiki is a means to share detailed information about {{LinkLang|Open Source Ecology}}, the {{LinkLang|Global Village Construction Set}}, and the work that is ongoing at {{LinkLang|Factor e Farm}}. The site is currently in the process of being reorganized to increase ease of access and to lay a firm foundation for the growth of the project. Helping with the wiki is a great way to contribute some of your time to furthering the goals of the OSE project. We are looking for volunteers to: &lt;br /&gt;
* Give feedback on the accessibility of the site&lt;br /&gt;
* Add relevant content&lt;br /&gt;
* Help in the process of categorizing and organizing &lt;br /&gt;
* See an [[current tasks#Wiki|up-to-date list of other tasks]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To orient yourself to the standards and current projects of this wiki, please consult: &lt;br /&gt;
* {{LinkLang|Wiki instructions}}&lt;br /&gt;
* {{LinkLang|Wiki Policy}}&lt;br /&gt;
* {{LinkLang|Wiki Reorganization 2011}}&lt;br /&gt;
* [http://forum.opensourceecology.org/categories/it-web-infrastructure Forum Discussion]&lt;br /&gt;
* {{LinkLang|Wiki Documentation Standards}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To learn more about editing and formatting using MediaWiki, see:&lt;br /&gt;
* [wiki maintenance]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Further Collaboration==&lt;br /&gt;
To collaborate further with us, first familiarize yourself with the project (see the top of this page). Then, &lt;br /&gt;
{{Info|Sinking your teeth|&lt;br /&gt;
*[[Wiki instructions#Logging_In|Create an account on the wiki]];&lt;br /&gt;
*Fill out the {{LinkLang|Team Culturing}} survey so we have a better idea of who you are and how we can best work together;&lt;br /&gt;
*See the list of [[current tasks]], find out what our [[project needs]] and pick the ones that you can manage;&lt;br /&gt;
*Visit the pages listed at the [[:Category: Collaboration Discussions]] page to get to know current collaboration ideas. Contact people listed here and create new pages in this category;&lt;br /&gt;
*Build some of the machines yourself, test their performance and report back any difficulties or problems you faced while building and using them;&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
We have put together a [[Guide to OSE Projects]] that can help you figure out what project you might want to work on and figure out who to contact to participate.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Manage a Project===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
We are looking for online or full time on-site project managers to lead the development of tangible products to be deployed at Factor e Farm. At present, we have 3 projects being managed: the CEB, Sawmill, and Solar Turbine. Each project may be divided into sub-projects. For example, the Solar Turbine relies on the development of the steam engine, metal casting, open source lathe, and other sub-projects. If you are interested in leading the development of one of the components or sub-components of the {{LinkLang|GVCS}}, please let us know. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Share Your Expertise===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
If you are an expert in any of the many bodies of knowledge that relate to our project of creating {{LinkLang|GVCS tools|open source machines / tools}}, we would love help improving our designs. The more open source technologies and tools we have, the less we need to be locked to proprietary technologies, the closer we come to making our vision a reality. If you can help us design better tools, we would appreciate your input. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
You can:&lt;br /&gt;
*Review the plan and development process for the {{LinkLang|Global Village Construction Set}}.&lt;br /&gt;
*Help us design a specific project or a sub-assembly of a project. We are currently requesting review and bids on our {{LinkLang|Specifications}} for a number of projects. &lt;br /&gt;
*Look at our [[Specialists|list of subject areas ]] in need of an expert to see if your expertise matches up with needs as we currently see them. &lt;br /&gt;
*Send us a proposal for the development of a possible open source tool or technology to our project.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
We&#039;re also looking for someone to:&lt;br /&gt;
*Produce CAD drawings and fabrication drawings for the tractor, CEB press, Power Cube, and rototiller.&lt;br /&gt;
*Help with project documentation and technical writing.&lt;br /&gt;
*Volunteer to write grants for project proposals&lt;br /&gt;
*Collaborate as a professional grantwriter for a percentage of the funds raised.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Get your university to collaborate===&lt;br /&gt;
We are interested in collaborating with university teams to design and build the tools of the [[Global Village Construction Set]]. Students of engineering, agriculture and development studies have a great opportunity to undertake a meaningful project and help with the work we are doing. There are several ways university students can help - &lt;br /&gt;
*Design, build and document one of the tools of the [[Global Village Construction Set]] (or propose and build a new tool we hadn&#039;t thought of)&lt;br /&gt;
*Replicate one of the tools we have already designed, such as the [[LifeTrac]] tractor, or the [[Compressed Earth Block press]]&lt;br /&gt;
*Help us build the documentation, such as drafting CAD files for the GVCS tools&lt;br /&gt;
*Check the possible [[Universities|tasks for Universities]].&lt;br /&gt;
*Any other way you want to contribute!&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
If you are interested in collaborating, please post on the [http://forum.opensourceecology.org/categories/education forum] explaining your area of study, what projects you are undertaking in university, and how you would like to collaborate.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Collaborate on the Farm===&lt;br /&gt;
[[File:joz.jpg|thumb|Constructing a better future.]]&lt;br /&gt;
Before considering volunteering at the farm, please read the following:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Read about [[Factor_e_Farm#What_it.27s_like_at_Factor_e_Farm| what it&#039;s like at Factor e Farm]].&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|Factor e Farm Social Contract}}&lt;br /&gt;
*Factor e Farm&#039;s {{LinkLang|Rules of Conduct}}.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
We are seeking individuals to come to Factor e Farm for one month {{LinkLang|Dedicated Project Visits|project-based visits}} to help develop the {{LinkLang|Global Village Construction Set|GVCS}} and the infrastructure at Factor e Farm. Proposals for projects are being accepted and reviewed. The suitability of proposals depends largely on a candidate&#039;s level of skill and experience. This is also our route for accepting new people for long-term stays as part of the Factor e Farm experiment. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ideally we are looking for:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
* Confident and highly dynamic self learners and researchers.&lt;br /&gt;
* Highly motivated innovators who are open to new ideas and excited by diversity of thought.&lt;br /&gt;
* Developers who can take a project from concept drawing to real world implementation.&lt;br /&gt;
* Those comfortable in rural and rustic settings.&lt;br /&gt;
* Willing team members, self starters, and project leaders. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
We are offering a place where you can put the philosophy of sustainability into action. We are a physical experiment in building a post industrial global village - a space for all people to learn and grow. Because of the diversity of our activities, we believe a Factor E experience can be exceptional and life-changing, but that doesn&#039;t mean it&#039;s for everyone. There are countless opportunities available in the realm of sustainability and justice. Look at: [http://www.wiserearth.org/ Wiserearth]; [http://www.idealist.org/ Idealist]; [http://www.growfood.org/ GrowFood]; [http://www.wwoof.org/ WWOOF]; [http://www.growinggrowers.org/ Growing Growers Kansas City].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===For Technical Developers===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
If you would like to help bring this project to completion, we invite proactive collaboration on many fronts. First, see {{LinkLang|Proposal 2012}} for a list of the 50 technologies that we are developing, for their product ecologies, and for general information about the development process. Second, read and re-read the {{LinkLang|Core Values of OSE}}, as these inform all of the technical, organizational, and community development around the project. Then, read about the technical development process at the [[GVCS Development Template]], and the publishing standards for our results at the [[Product Template]]. The key page is the [[GVCS Tools Status]] - a &#039;&#039;&#039;GVCS master index&#039;&#039;&#039; for displaying the status and needs of each project, and see a simpler table at {{LinkLang|GVCS tools}}. If there is no entry for a given project and step, that indicates that no work has yet been done. Each entry in the table is hyperlinked so you can find out the status of each step, and the next steps and needs become transparent. At this stage, after general assessment of a given project, you are ready to contribute. Begin by filling out the {{LinkLang|Team Culturing}} survey according to the notes and instructions stated on that page. Then, contact the Project Manager for that project to see how exactly you can become involved, or, find out about {{LinkLang|Project Manager Duties}} if you would like become a project manager yourself. You can also see the [[GVCS Budget]] for a general description of the expected development and prototyping costs.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Success on the above requires that project managers are recruited for each of the 50 projects. It also depends on developing a corresponding organizational, web, and funding strategy. You can check our current [[Project needs]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===For CAD Modelers and Drafters===&lt;br /&gt;
Creating accurate models and drawings in [[CAD]] for the GVCS is critical in providing a level of detail of part design and assembly that is usually not available with other mediums such as video and descriptive text. These models and drawings provide a means of sharing information and collaborative design which is at the core of the Open Source Ecology philosophy.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
If you would like to help with the modeling and drafting, head over to the [[Development_Team/CAD_Team|CAD Team]] page.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===For Organizational Developers===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Organizational development involves all the supporting roles that lead to the [[50/2/2]] Apollo Program for the GVCS, and the positioning of the project as a world-class effort of improving the human condition. Organizational development involves the management, architecture, organiztional form, fundraising, marketing, PR, and other functions that this project needs to reach its goals.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Transparency should include disclosure of strategy, infrastructure, team, and other details that make development work possible.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
See a list of [[Development Processes]] for inspiration on how to improve the success rate of your projects.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Organizational infrastructure includes organizational form, organizational architecture, process design, operations management, product management, resource development, donor relations, human resources, handling of finances, transparency, conflict resolution, media development, public relations, and other tasks that allow the technical development to flow smoothly. We are presently installing all of this infrastructure. At present, we are working on becoming an NGO or nonprofit, and we are defining the organizational architecture. On the resource development front, our first step is to install an instance of [[CiviCRM]] to handle contacts. To get involved, first fill out the {{LinkLang|Team Culturing}} survey.  Then email our [[Operations Manager]] or [[Resource Developer]] to get involved. You can read about [[50/2/2]], our {{LinkLang|GVCS Organizational Infrastructure}} that is being developed to make this happen, the {{LinkLang|GVCS Resource Development Strategy}} to support the Organizational Infrastructure, {{LinkLang|GVCS Web Strategy}} to facilitate development, {{LinkLang|GVCS Media Development Strategy}} to communicate the work, {{LinkLang|GVCS Forum Policy}} to handle entry-level discussion and to filter it into actual development progress, learn how to help OSE win {{LinkLang|Awards and Contests}}. What else is missing here?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===For Web Developers===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The web infrastructure includes the main website, wiki, blog, forums, design repository, CiviCRM platform, and community portal. We are presently reworking all of this infrastructure.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Visit Factor e Farm==&lt;br /&gt;
[[File:Linz_32.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Please see [[Visit_Factor_e_Farm]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Organic Farm Volunteers==&lt;br /&gt;
Organic farm volunteers for facility management, and food, energy, and housing provision. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Is OSE still registered with WWOOF, etc.? Are there any differences in expectations for farm volunteers and those coming for month long project-based visits?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=How to sign up for an account on the wiki=&lt;br /&gt;
See [[Wiki instructions#Logging_In|How to get an account on the wiki]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category:Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54386</id>
		<title>Template:GVCS List/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54386"/>
		<updated>2012-02-18T19:19:57Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;&amp;lt;noinclude&amp;gt;{{Lang}}&amp;lt;/noinclude&amp;gt;&amp;lt;div style=&amp;quot;float:right;margin:0 10px 5px 0;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| class=&amp;quot;infobox&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;.5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; width=95% font-size: 85%;&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;padding:0.2em; border solid thin #0000CC; text-align:center; margin-bottom:5px; font-size:larger;&amp;quot; colspan=&amp;quot;11&amp;quot;|{{LinkLang|Global Village Construction Set|Global Village Construction Set}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Habitat|Stanište]]&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CEB_Press|CEB Preša}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Cement Mixer|Mješalica betona}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Sawmill|Pilana}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | [[Agriculture|Poljoprivreda]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|LifeTrac|Traktor}} || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bulldozer|Buldožer}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Seeder|Sijač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay_Rake |Hay Rake|Skupljač]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Backhoe|Bager}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|MicroTrac|Motokultivator}} ||style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Soil Pulverizer|Usitnjivač zemlje}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Spader|Lopatalo}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay Cutter|Rezač slame]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Trencher|Rovokopač]] &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bakery_Oven|Bakery Oven}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Dairy_Milker|Muzara]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Microcombine|Mikrokombajn}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Baler}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Well-Drilling Rig|Bušač bunara}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgray;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot;| [[Industry|Industrija]] || ! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Multimachine}} ||style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Ironworker|Željezar}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:#66CCCC&amp;quot; |  [[Laser Cutter|Laserski rezač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Welder | Zavarivač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Plasma Cutter|Plazma rezač}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Induction Furnace|Indukcijska peć}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | [[CNC_Torch_Table|CNC stol s plamenicima]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Metal Roller|Valjaonica metala}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Rod and Wire Mill|Izvlakač šipki i žice]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Press Forge|Kovačka preša]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Rotor|Universalni rotor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|Drill Press|Preša za bušenje}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[3D Printer]]  || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|3D Scanner|3D skener}}  || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CNC Circuit Mill|CNC tiskač pločica}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Industrial Robot|Robotska ruka]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Chipper Hammermill|Usitnjavač čekićar}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Energy|Energija]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Power Cube|Pogonska kocka}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Gasifier Burner|Gorionik- plinofikator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Solar Concentrator|Solarni koncentrator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Electric Motor Generator|Elektro motor / generator}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Hydraulic Motor|Hidraulični motor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Nickel-Iron Battery|Ni-Fe baterija}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Steam Engine|Parni stroj]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Heat Exchanger|Izmjenjivač topline}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Wind Turbine|Vjetro turbina}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Pelletizer|Peletizer]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Power Supply|UPS}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Materials|Materijali]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Aluminum Extractor|Ekstraktor aluminija}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Bioplastic Extruder|Ekstruder bioplastike]] ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#efefef;font-size:smaller&amp;quot; | Key: &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Transportation|Transport]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Car|Automobil}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Truck|Kamion}} ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | Razvoj|| style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | Izrada prototipa|| style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | Dokumentiranje|| style=&amp;quot;background:lightgreen;font-size:smaller&amp;quot; | Finalni proizvod&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Template:GVCS Banner}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:Featured_Page/hr&amp;diff=54385</id>
		<title>Template:Featured Page/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:Featured_Page/hr&amp;diff=54385"/>
		<updated>2012-02-18T19:15:48Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;&amp;lt;noinclude&amp;gt;{{Lang}}&amp;lt;/noinclude&amp;gt;&amp;lt;div style=&amp;quot;float:right;margin:0 10px 5px 0;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[File:LiftTracWithTracks.jpg‎|180px|link=LifeTrac|]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[LifeTrac]] je low-cost, open source višenamjenski traktor. Služi kao okosnica, radni konj, za mnoge GVCS tehnologije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz modularni dizajn i odvojivu [[PowerCube]] jedinicu, koja se može brzo prebacivati između različitih strojeva putem GVCS [[QA Plate|QA ploća]]. Stroj je predimenzioniran, s fokusom na doživotni dizajn i lako popravljanje.&lt;br /&gt;
Četiri hidraulična motora pružaju skid steer snagu kotačima, a jedinstveni sustav lančanih gusjenica omogućuje navigaciju po prilično ekstremnim terenima. &#039;&#039;&#039;({{LinkLang|LifeTrac|više ...}})&#039;&#039;&#039;&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:Featured_Page/hr&amp;diff=54384</id>
		<title>Template:Featured Page/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:Featured_Page/hr&amp;diff=54384"/>
		<updated>2012-02-18T19:15:28Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;&amp;lt;noinclude&amp;gt;{{Lang}}&amp;lt;/noinclude&amp;gt;&amp;lt;div style=&amp;quot;float:right;margin:0 10px 5px 0;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[File:LiftTracWithTracks.jpg‎|180px|link=LifeTrac|]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[LifeTrac]] je low-cost, open source višenamjenski traktor. Služi kao okosnica, radni konj, za mnoge GVCS tehnologije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz modularni dizajn i odvojivu [[PowerCube]] jedinicu, koja se može brzo prebacivati između različitih strojeva putem GVCS [[QA Plate|QA ploća]]. Stroj je predimenzioniran, s fokusom na doživotni dizajn i lako popravljane.&lt;br /&gt;
Četiri hidraulična motora pružaju skid steer snagu kotačima, a jedinstveni sustav lančanih gusjenica omogućuje navigaciju po prilično ekstremnim terenima. &#039;&#039;&#039;({{LinkLang|LifeTrac|više ...}})&#039;&#039;&#039;&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54383</id>
		<title>Main Page/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54383"/>
		<updated>2012-02-18T19:13:06Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Naslovna stranica}}&lt;br /&gt;
__NOTOC__ &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;max-width:65em;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        BANNER ACROSS TOP OF PAGE        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-topbanner&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; background:#f9f9f9; margin:1.2em 0 6px 0; border:1px solid #ddd;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:61%; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        HEADER - OPEN SOURCE ECOLOGY        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;width:280px; border:none; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:280px; text-align:center; white-space:nowrap; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;font-size:162%; border:none; margin:0; padding:.1em; color:#000;&amp;quot;&amp;gt; {{LinkLang|Open Source Ecology}} wiki,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;dom &#039;&#039;&#039;{{LinkLang|Global Village Construction Set}}&#039;&#039;&#039;-a,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;razvoj zajedničkih rješenja za obnovu lokalne proizvodnje.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div id=&amp;quot;articlecount&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; text-align:center; font-size:85%;&amp;quot;&amp;gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] Pages&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        LIST ON RIGHT-HAND SIDE OF BANNER       --&amp;gt;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* {{LinkLang|:Category:Metalworks|Melalurški radovi}}&lt;br /&gt;
* [[:Category:Materials|Materijali]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Digital Fabrication|Digitalna fabrikacija]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Food and Agriculture|Hrana / Poljoprivreda]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Energy|Energija]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Software|Softver]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Housing and construction|Stanovanje / Građevinarstvo]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Organizations|Organizacije]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Water|Voda]]&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------          LEFT COLUMN               ---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-upper&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0px 0px 0px 0px; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:60%; border:1px solid #fad67d; background:#faf6ed; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-left&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf6ed;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-----------WELCOME!---Note: My use of header tags in this section is highly inelegant. If you know a better way, please change it. -------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;w-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Dobrodošli!&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000; text-align:center;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;w-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto; text-align:left;&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;3&amp;quot; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!colspan = &amp;quot;2&amp;quot;|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Crash course on OSE|Ubrzani tečaj}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Sažetak našeg rada&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://blog.opensourceecology.org/ Blog]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Najnovije vijesti i ažuriranje&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://forum.opensourceecology.org/ Forum]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Upoznajte nas, predložite, raspravljate&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|FAQs|FAQ}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Odgovori na pitanja&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Get involved|Sudjelujte}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Doprineste vremenom i vještinom&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Donate|Donirajte}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Pomozite nam financijski&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Replication|Replikacija}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Izrada kopija od drugih ljudi&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!align=&amp;quot;center&amp;quot; colspan = &amp;quot;4&amp;quot;|&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.5em; font-size:180%;&amp;quot;&amp;gt;&#039;&#039;&#039;[http://opensourceecology.org opensourceecology.org]&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/div&amp;gt;&amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Our main website&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;text-align: left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Potrebne donacije&#039;&#039;&#039;: trenutno trebamo neku uredsku opremu kao što su &#039;&#039;laptop, pisač u boji/fax/kopirka, računala i potrošni materijal&#039;&#039;. Ako možete pomoći s time, molimo, [[Special:Contact|pošaljite nam poruku]]!&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------------INTRODUCTION ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;intro-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Uvod&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;intro-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto;&amp;quot; &lt;br /&gt;
|Open Source Ecology je mreža poljoprivrednikaa, inženjera i simpatizera koji osmišljaju, te stvaraju Global Village Construction Set, open source, low-cost tehnološku platformu visokih performansi. Ovi &#039;uradi sam&#039; industrijski alati mogu poslužiti za izgradnju održive civilizacije s modernim komforom. GVCS snižava prepreke za bavljenje poljoprivredom, graditeljstvom i proizvodnjom. To je skup modularnih alata, poput lego kockica u prirodnoj veličini, kojim se može stvoriti cijela gospodarstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;U GVCS u 2 minute&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&amp;lt;html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;script type=&amp;quot;text/javascript&amp;quot; src=&amp;quot;http://s3.www.universalsubtitles.org/embed.js&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
(&lt;br /&gt;
  {&amp;quot;video_url&amp;quot;: &amp;quot;http://www.youtube.com/watch?v=CD1EWGQDUTQ&amp;quot;}&lt;br /&gt;
)&lt;br /&gt;
&amp;lt;/script&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;border:1px solid transparent&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------RIGHT COLUMN---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:40%; border:1px solid #C1CEDE; background:#f1f5fc; vertical-align:top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-right&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#f1f5fc;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- NEWS FEED (BLOG) ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;news-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;News &#039;&#039;&#039;&amp;lt;html&amp;gt;&amp;lt;a href=&#039;/wiki/Main_Page?action=purge&#039;&amp;gt;(refresh)&amp;lt;/a&amp;gt;&amp;lt;/html&amp;gt;&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;news-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|News}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- TRUE FANS ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- FEATURED PAGE ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;f-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Featured Page&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;f-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|Featured Page}} &lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;!------------BOTTOM SECTION --------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-tfp&amp;quot; style=&amp;quot;margin:4px 0px 0px 0px; width:100%; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; border:1px solid #ddcef2; background:#faf5ff; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf5ff; color:#000; width:100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
&amp;lt;!---------GVCS LIST-------------------------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2  id=&amp;quot;mp-tfp-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#ddcef2; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em&amp;quot;&amp;gt;Global Village Construction Set&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;background-color:#f1f5fc; text-align:left;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|{{IncludeLang|GVCS List}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:Featured_Page/hr&amp;diff=54365</id>
		<title>Template:Featured Page/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:Featured_Page/hr&amp;diff=54365"/>
		<updated>2012-02-18T12:29:31Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;&amp;lt;noinclude&amp;gt;{{Lang}}&amp;lt;/noinclude&amp;gt;&amp;lt;div style=&amp;quot;float:right;margin:0 10px 5px 0;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[File:LiftTracWithTracks.jpg‎|180px|link=LifeTrac|]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[LifeTrac]] je low-cost, open source višenamjenski traktor. Služi kao okosnica, radni konj, za mnoge GVCS tehnologije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz modularni dizajn i odvojivu [[PowerCube]]PowerCube jedinicu, koja se može brzo prebacivati između različitih strojeva putem GVCS [[QA Plate|QA ploća]]. Stroj je predimenzioniran, s fokusom na doživotni dizajn i lako popravljane.&lt;br /&gt;
Četiri hidraulična motora pružaju skid steer snagu kotačima, a jedinstveni sustav lančanih gusjenica omogućuje navigaciju po prilično ekstremnim terenima. &#039;&#039;&#039;({{LinkLang|LifeTrac|više ...}})&#039;&#039;&#039;&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:Featured_Page/hr&amp;diff=54364</id>
		<title>Template:Featured Page/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:Featured_Page/hr&amp;diff=54364"/>
		<updated>2012-02-18T12:27:49Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: Created page with &amp;quot;&amp;lt;noinclude&amp;gt;{{Lang}}&amp;lt;/noinclude&amp;gt;&amp;lt;div style=&amp;quot;float:right;margin:0 10px 5px 0;&amp;quot;&amp;gt; link=LifeTrac| &amp;lt;/div&amp;gt;  LifeTrac je višenamjenski, low-...&amp;quot;&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;&amp;lt;noinclude&amp;gt;{{Lang}}&amp;lt;/noinclude&amp;gt;&amp;lt;div style=&amp;quot;float:right;margin:0 10px 5px 0;&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
[[File:LiftTracWithTracks.jpg‎|180px|link=LifeTrac|]]&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[LifeTrac]] je višenamjenski, low-cost, open source traktor. Služi kao okosnicu, radni konj, za mnoge GVCS tehnologije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Uz modularni dizajn i odvojivu [[PowerCube]]PowerCube jedinicu, koja se može brzo prebacivati između različitih strojeva putem GVCS [[QA Plate|QA ploća]]. Stroj je predimenzioniran, s fokusom na doživotni dizajn i lako popravljane.&lt;br /&gt;
Četiri hidraulična motora pružaju skid steer snagu kotačima, a jedinstveni sustav lančanih gusjenica omogućuje navigaciju po prilično ekstremnim terenima. &#039;&#039;&#039;({{LinkLang|LifeTrac|više ...}})&#039;&#039;&#039;&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54363</id>
		<title>Main Page/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54363"/>
		<updated>2012-02-18T12:02:15Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Naslovna stranica}}&lt;br /&gt;
__NOTOC__ &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;max-width:65em;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        BANNER ACROSS TOP OF PAGE        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-topbanner&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; background:#f9f9f9; margin:1.2em 0 6px 0; border:1px solid #ddd;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:61%; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        HEADER - OPEN SOURCE ECOLOGY        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;width:280px; border:none; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:280px; text-align:center; white-space:nowrap; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;font-size:162%; border:none; margin:0; padding:.1em; color:#000;&amp;quot;&amp;gt; {{LinkLang|Open Source Ecology}} wiki,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;dom &#039;&#039;&#039;{{LinkLang|Global Village Construction Set}}-a&#039;&#039;&#039;,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;razvoj zajedničkih rješenja za obnovu lokalne proizvodnje.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div id=&amp;quot;articlecount&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; text-align:center; font-size:85%;&amp;quot;&amp;gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] Pages&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        LIST ON RIGHT-HAND SIDE OF BANNER       --&amp;gt;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* {{LinkLang|:Category:Metalworks|Melalurški radovi}}&lt;br /&gt;
* [[:Category:Materials|Materijali]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Digital Fabrication|Digitalna fabrikacija]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Food and Agriculture|Hrana / Poljoprivreda]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Energy|Energija]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Software|Softver]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Housing and construction|Stanovanje / Građevinarstvo]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Organizations|Organizacije]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Water|Voda]]&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------          LEFT COLUMN               ---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-upper&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0px 0px 0px 0px; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:60%; border:1px solid #fad67d; background:#faf6ed; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-left&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf6ed;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-----------WELCOME!---Note: My use of header tags in this section is highly inelegant. If you know a better way, please change it. -------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;w-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Dobrodošli!&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000; text-align:center;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;w-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto; text-align:left;&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;3&amp;quot; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!colspan = &amp;quot;2&amp;quot;|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Crash course on OSE|Ubrzani tečaj}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Sažetak našeg rada&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://blog.opensourceecology.org/ Blog]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Najnovije vijesti i ažuriranje&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://forum.opensourceecology.org/ Forum]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Upoznajte nas, predložite, raspravljate&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|FAQs|FAQ}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Odgovori na pitanja&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Get involved|Sudjelujte}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Doprineste vremenom i vještinom&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Donate|Donirajte}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Pomozite nam financijski&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Replication|Replikacija}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Izrada kopija od drugih ljudi&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!align=&amp;quot;center&amp;quot; colspan = &amp;quot;4&amp;quot;|&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.5em; font-size:180%;&amp;quot;&amp;gt;&#039;&#039;&#039;[http://opensourceecology.org opensourceecology.org]&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/div&amp;gt;&amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Our main website&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;text-align: left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Potrebne donacije&#039;&#039;&#039;: trenutno trebamo neku uredsku opremu kao što su &#039;&#039;laptop, pisač u boji/fax/kopirka, računala i potrošni materijal&#039;&#039;. Ako možete pomoći s time, molimo, [[Special:Contact|pošaljite nam poruku]]!&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------------INTRODUCTION ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;intro-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Uvod&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;intro-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto;&amp;quot; &lt;br /&gt;
|Open Source Ecology je mreža poljoprivrednikaa, inženjera i simpatizera koji osmišljaju, te stvaraju Global Village Construction Set, open source, low-cost tehnološku platformu visokih performansi. Ovi &#039;uradi sam&#039; industrijski alati mogu poslužiti za izgradnju održive civilizacije s modernim komforom. GVCS snižava prepreke za bavljenje poljoprivredom, graditeljstvom i proizvodnjom. To je skup modularnih alata, poput lego kockica u prirodnoj veličini, kojim se može stvoriti cijela gospodarstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;U GVCS u 2 minute&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&amp;lt;html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;script type=&amp;quot;text/javascript&amp;quot; src=&amp;quot;http://s3.www.universalsubtitles.org/embed.js&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
(&lt;br /&gt;
  {&amp;quot;video_url&amp;quot;: &amp;quot;http://www.youtube.com/watch?v=CD1EWGQDUTQ&amp;quot;}&lt;br /&gt;
)&lt;br /&gt;
&amp;lt;/script&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;border:1px solid transparent&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------RIGHT COLUMN---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:40%; border:1px solid #C1CEDE; background:#f1f5fc; vertical-align:top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-right&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#f1f5fc;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- NEWS FEED (BLOG) ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;news-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;News &#039;&#039;&#039;&amp;lt;html&amp;gt;&amp;lt;a href=&#039;/wiki/Main_Page?action=purge&#039;&amp;gt;(refresh)&amp;lt;/a&amp;gt;&amp;lt;/html&amp;gt;&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;news-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|News}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- TRUE FANS ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- FEATURED PAGE ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;f-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Featured Page&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;f-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|Featured Page}} &lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;!------------BOTTOM SECTION --------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-tfp&amp;quot; style=&amp;quot;margin:4px 0px 0px 0px; width:100%; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; border:1px solid #ddcef2; background:#faf5ff; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf5ff; color:#000; width:100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
&amp;lt;!---------GVCS LIST-------------------------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2  id=&amp;quot;mp-tfp-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#ddcef2; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em&amp;quot;&amp;gt;Global Village Construction Set&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;background-color:#f1f5fc; text-align:left;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|{{IncludeLang|GVCS List}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54301</id>
		<title>Template:GVCS List/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54301"/>
		<updated>2012-02-17T12:46:59Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{| class=&amp;quot;infobox&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;.5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; width=95% font-size: 85%;&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;padding:0.2em; border solid thin #0000CC; text-align:center; margin-bottom:5px; font-size:larger;&amp;quot; colspan=&amp;quot;11&amp;quot;|{{LinkLang|Global Village Construction Set|Global Village Construction Set}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Habitat|Stanište]]&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CEB_Press|CEB Preša}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Cement Mixer|Mješalica betona}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Sawmill|Pilana}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | [[Agriculture|Poljoprivreda]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|LifeTrac|Traktor}} || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bulldozer|Buldožer}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Seeder|Sijač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay_Rake |Hay Rake|Skupljač]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Backhoe|Bager}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|MicroTrac|Motokultivator}} ||style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Soil Pulverizer|Usitnjivač zemlje}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Spader|Lopatalo}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay Cutter|Rezač slame]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Trencher|Rovokopač]] &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bakery_Oven|Bakery Oven}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Dairy_Milker|Muzara]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Microcombine|Mikrokombajn}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Baler}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Well-Drilling Rig|Bušač bunara}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgray;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot;| [[Industry|Industrija]] || ! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Multimachine}} ||style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Ironworker|Željezar}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:#66CCCC&amp;quot; |  [[Laser Cutter|Laserski rezač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Welder | Zavarivač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Plasma Cutter|Plazma rezač}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Induction Furnace|Indukcijska peć}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | [[CNC_Torch_Table|CNC stol s plamenicima]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Metal Roller|Valjaonica metala}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Rod and Wire Mill|Izvlakač šipki i žice]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Press Forge|Kovačka preša]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Rotor|Universalni rotor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|Drill Press|Preša za bušenje}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[3D Printer]]  || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|3D Scanner|3D skener}}  || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CNC Circuit Mill|CNC tiskač pločica}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Industrial Robot|Robotska ruka]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Chipper Hammermill|Usitnjavač čekićar}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Energy|Energija]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Power Cube|Pogonska kocka}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Gasifier Burner|Gorionik- plinofikator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Solar Concentrator|Solarni koncentrator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Electric Motor Generator|Elektro motor / generator}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Hydraulic Motor|Hidraulični motor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Nickel-Iron Battery|Ni-Fe baterija}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Steam Engine|Parni stroj]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Heat Exchanger|Izmjenjivač topline}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Wind Turbine|Vjetro turbina}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Pelletizer|Peletizer]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Power Supply|UPS}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Materials|Materijali]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Aluminum Extractor|Ekstraktor aluminija}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Bioplastic Extruder|Ekstruder bioplastike]] ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#efefef;font-size:smaller&amp;quot; | Key: &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Transportation|Transport]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Car|Automobil}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Truck|Kamion}} ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | Razvoj|| style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | Izrada prototipa|| style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | Dokumentiranje|| style=&amp;quot;background:lightgreen;font-size:smaller&amp;quot; | Finalni proizvod&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Template:GVCS Banner}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54300</id>
		<title>Template:GVCS List/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54300"/>
		<updated>2012-02-17T12:45:18Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{| class=&amp;quot;infobox&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;.5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; width=95% font-size: 85%;&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;padding:0.2em; border solid thin #0000CC; text-align:center; margin-bottom:5px; font-size:larger;&amp;quot; colspan=&amp;quot;11&amp;quot;|{{LinkLang|Global Village Construction Set|Global Village Construction Set}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Habitat|Stanište]]&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CEB_Press|CEB Preša}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Cement Mixer|Mješalica betona}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Sawmill|Pilana}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | [[Agriculture|Poljoprivreda]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|LifeTrac|Traktor}} || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bulldozer|Buldožer}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Seeder|Sijač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay_Rake |Hay Rake|Skupljač]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Backhoe|Bager}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|MicroTrac|Motokultivator}} ||style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Soil Pulverizer|Usitnjivač zemlje}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Spader|Lopatalo}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay Cutter|Rezač slame]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Trencher|Rovokopač]] &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bakery_Oven|Bakery Oven}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Dairy_Milker|Muzara]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Microcombine|Mikrokombajn}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Baler}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Well-Drilling Rig|Bušač bunara}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgray;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot;| [[Industry|Industrija]] || ! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Multimachine}} ||style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Ironworker|Željezar}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:#66CCCC&amp;quot; |  [[Laser Cutter|Laserski rezač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Welder | Zavarivač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Plasma Cutter|Plazma rezač}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Induction Furnace|Indukcijska peć}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | [[CNC_Torch_Table|CNC stol s plamenicima]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Metal Roller|Valjaonica metala}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Rod and Wire Mill|Izvlakač šipki i žice]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Press Forge|Kovačka preša]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Rotor|Universalni rotor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|Drill Press|Preša za bušenje}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[3D Printer]]  || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|3D Scanner|3D skener}}  || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CNC Circuit Mill|CNC tiskač pločica}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Industrial Robot|Robotska ruka]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Chipper Hammermill|Usitnjavač čekićar}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Energy|Energija]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Power Cube|Pogonska kocka}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Gasifier Burner|Gorionik- plinofikator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Solar Concentrator|Solarni koncentrator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Electric Motor Generator|Elektro motor / generator}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Hydraulic Motor|Hidraulični motor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Nickel-Iron Battery|Ni-Fe baterija}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Steam Engine|Parni stroj]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Heat Exchanger|Izmjenjivač topline}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Wind Turbine|Vjetro turbina}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Pelletizer|Peletizer]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Power Supply|UPS}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Materials|Materijali]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Aluminum Extractor|Ekstraktor aluminija}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Bioplastic Extruder|Ekstruder bioplastike]] ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#efefef;font-size:smaller&amp;quot; | Key: &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Transportation|Transport]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Car|Automobil}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Truck|Kamion}} ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | Razvoj|| style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | Izrada prototipa|| style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | Izrada dokumentacije|| style=&amp;quot;background:lightgreen;font-size:smaller&amp;quot; | Finalni proizvod&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Template:GVCS Banner}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54299</id>
		<title>Template:GVCS List/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54299"/>
		<updated>2012-02-17T12:42:09Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{| class=&amp;quot;infobox&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;.5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; width=95% font-size: 85%;&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;padding:0.2em; border solid thin #0000CC; text-align:center; margin-bottom:5px; font-size:larger;&amp;quot; colspan=&amp;quot;11&amp;quot;|{{LinkLang|Global Village Construction Set|Global Village Construction Set}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Habitat|Stanište]]&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CEB_Press|CEB Preša}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Cement Mixer|Mješalica betona}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Sawmill|Pilana}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | [[Agriculture|Poljoprivreda]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|LifeTrac|Traktor}} || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bulldozer|Buldožer}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Seeder|Sijač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay_Rake |Hay Rake|Skupljač]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Backhoe|Bager}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|MicroTrac|Motokultivator}} ||style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Soil Pulverizer|Usitnjivač zemlje}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Spader|Lopatalo}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay Cutter|Rezač slame]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Trencher|Rovokopač]] &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bakery_Oven|Bakery Oven}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Dairy_Milker|Muzara]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Microcombine|Mikrokombajn}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Baler}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Well-Drilling Rig|Bušač bunara}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgray;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot;| [[Industry|Industrija]] || ! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Multimachine}} ||style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Ironworker|Željezar}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:#66CCCC&amp;quot; |  [[Laser Cutter|Laserski rezač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Welder | Zavarivač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Plasma Cutter|Plazma rezač}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Induction Furnace|Indukcijska peć}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | [[CNC_Torch_Table|CNC stol s plamenicima]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Metal Roller|Valjaonica metala}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Rod and Wire Mill|Izvlakač šipki i žice]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Press Forge|Kovačka preša]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Rotor|Universalni rotor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|Drill Press|Preša za bušenje}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[3D Printer]]  || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|3D Scanner|3D skener}}  || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CNC Circuit Mill|CNC tiskač pločica}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Industrial Robot|Robotska ruka]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Chipper Hammermill|Usitnjavač mlin čekićar}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Energy|Energija]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Power Cube|Pogonska kocka}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Gasifier Burner|Gorionik- plinofikator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Solar Concentrator|Solarni koncentrator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Electric Motor Generator|Elektro motor / generator}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Hydraulic Motor|Hidraulični motor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Nickel-Iron Battery|Ni-Fe baterija}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Steam Engine|Parni stroj]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Heat Exchanger|Izmjenjivač topline}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Wind Turbine|Vjetro turbina}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Pelletizer|Peletizer]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Power Supply|UPS}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Materials|Materijali]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Aluminum Extractor|Ekstraktor aluminija}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Bioplastic Extruder|Ekstruder bioplastike]] ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#efefef;font-size:smaller&amp;quot; | Key: &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Transportation|Transport]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Car|Automobil}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Truck|Kamion}} ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | Razvoj|| style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | Izrada prototipa|| style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | Izrada dokumentacije|| style=&amp;quot;background:lightgreen;font-size:smaller&amp;quot; | Finalni proizvod&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Template:GVCS Banner}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54298</id>
		<title>Template:GVCS List/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54298"/>
		<updated>2012-02-17T12:41:27Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{| class=&amp;quot;infobox&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;.5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; width=95% font-size: 85%;&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;padding:0.2em; border solid thin #0000CC; text-align:center; margin-bottom:5px; font-size:larger;&amp;quot; colspan=&amp;quot;11&amp;quot;|{{LinkLang|Global Village Construction Set|Global Village Construction Set}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Habitat|Stanište]]&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CEB_Press|CEB Preša}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Cement Mixer|Mješalica betona}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Sawmill|Pilana}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | [[Agriculture|Poljoprivreda]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|LifeTrac|Traktor}} || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bulldozer|Buldožer}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Seeder|Sijač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay_Rake |Hay Rake|Skupljač]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Backhoe|Bager}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|MicroTrac|Motokultivator}} ||style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Soil Pulverizer|Usitnjivač zemlje}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Spader|Lopatalo}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay Cutter|Rezač slame]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Trencher|Rovokopač]] &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bakery_Oven|Bakery Oven}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Dairy_Milker|Muzara]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Microcombine|Mikrokombajn}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Baler}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Well-Drilling Rig|Bušač bunara}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgray;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot;| [[Industry|Industrija]] || ! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Multimachine}} ||style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Ironworker|Željezar}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:#66CCCC&amp;quot; |  [[Laser Cutter|Laserski rezač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Welder | Zavarivač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Plasma Cutter|Plazma rezač}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Induction Furnace|Indukcijska peć}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | [[CNC_Torch_Table|CNC stol s plamenicima]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Metal Roller|Valjaonica metala}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Rod and Wire Mill|Izvlakač šipki i žice]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Press Forge|Kovačka preša]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Rotor|Universalni rotor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|Drill Press|Preša za bušenje}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[3D Printer]]  || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|3D Scanner|3D skener}}  || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CNC Circuit Mill|CNC tiskač pločica}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Industrial Robot|Industrijska robotska ruka]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Chipper Hammermill|Usitnjavač / mlin čekićar}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Energy|Energija]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Power Cube|Pogonska kocka}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Gasifier Burner|Gorionik- plinofikator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Solar Concentrator|Solarni koncentrator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Electric Motor Generator|Elektro motor / generator}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Hydraulic Motor|Hidraulični motor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Nickel-Iron Battery|Ni-Fe baterija}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Steam Engine|Parni stroj]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Heat Exchanger|Izmjenjivač topline}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Wind Turbine|Vjetro turbina}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Pelletizer|Peletizer]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Power Supply|UPS}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Materials|Materijali]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Aluminum Extractor|Ekstraktor aluminija}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Bioplastic Extruder|Ekstruder bioplastike]] ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#efefef;font-size:smaller&amp;quot; | Key: &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Transportation|Transport]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Car|Automobil}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Truck|Kamion}} ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | Razvoj|| style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | Izrada prototipa|| style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | Izrada dokumentacije|| style=&amp;quot;background:lightgreen;font-size:smaller&amp;quot; | Finalni proizvod&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Template:GVCS Banner}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54297</id>
		<title>Template:GVCS List/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54297"/>
		<updated>2012-02-17T12:40:02Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{| class=&amp;quot;infobox&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;.5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; width=95% font-size: 85%;&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;padding:0.2em; border solid thin #0000CC; text-align:center; margin-bottom:5px; font-size:larger;&amp;quot; colspan=&amp;quot;11&amp;quot;|{{LinkLang|Global Village Construction Set|Global Village Construction Set}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Habitat|Stanište]]&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CEB_Press|CEB Preša}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Cement Mixer|Mješalica betona}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Sawmill|Pilana}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | [[Agriculture|Poljoprivreda]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|LifeTrac|Traktor}} || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bulldozer|Buldožer}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Seeder|Sijač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay_Rake |Hay Rake|Skupljač slame]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Backhoe|Bager}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|MicroTrac|Motokultivator}} ||style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Soil Pulverizer|Usitnjivač zemlje}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Spader|Lopatalo}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay Cutter|Rezač slame]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Trencher|Rovokopač]] &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bakery_Oven|Bakery Oven}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Dairy_Milker|Muzara]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Microcombine|Mikrokombajn}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Baler}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Well-Drilling Rig|Bušač bunara}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgray;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot;| [[Industry|Industrija]] || ! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Multimachine}} ||style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Ironworker|Željezar}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:#66CCCC&amp;quot; |  [[Laser Cutter|Laserski rezač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Welder | Zavarivač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Plasma Cutter|Plazma rezač}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Induction Furnace|Indukcijska peć}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | [[CNC_Torch_Table|CNC stol s plamenicima]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Metal Roller|Valjaonica metala}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Rod and Wire Mill|Izvlakač šipki i žice]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Press Forge|Kovačka preša]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Rotor|Universalni rotor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|Drill Press|Preša za bušenje}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[3D Printer]]  || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|3D Scanner|3D skener}}  || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CNC Circuit Mill|CNC tiskač pločica}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Industrial Robot|Industrijska robotska ruka]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Chipper Hammermill|Usitnjavač / mlin čekićar}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Energy|Energija]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Power Cube|Pogonska kocka}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Gasifier Burner|Gorionik- plinofikator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Solar Concentrator|Solarni koncentrator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Electric Motor Generator|Elektro motor / generator}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Hydraulic Motor|Hidraulični motor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Nickel-Iron Battery|Ni-Fe baterija}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Steam Engine|Parni stroj]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Heat Exchanger|Izmjenjivač topline}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Wind Turbine|Vjetro turbina}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Pelletizer|Peletizer]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Power Supply|UPS}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Materials|Materijali]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Aluminum Extractor|Ekstraktor aluminija}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Bioplastic Extruder|Ekstruder bioplastike]] ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#efefef;font-size:smaller&amp;quot; | Key: &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Transportation|Transport]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Car|Automobil}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Truck|Kamion}} ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | Razvoj|| style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | Izrada prototipa|| style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | Izrada dokumentacije|| style=&amp;quot;background:lightgreen;font-size:smaller&amp;quot; | Finalni proizvod&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Template:GVCS Banner}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54296</id>
		<title>Template:GVCS List/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54296"/>
		<updated>2012-02-17T12:38:43Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{| class=&amp;quot;infobox&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;.5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; width=95% font-size: 85%;&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;padding:0.2em; border solid thin #0000CC; text-align:center; margin-bottom:5px; font-size:larger;&amp;quot; colspan=&amp;quot;11&amp;quot;|{{LinkLang|Global Village Construction Set|Global Village Construction Set}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Habitat|Stanište]]&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CEB_Press|CEB Preša}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Cement Mixer|Mješalica betona}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Sawmill|Pilana}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | [[Agriculture|Poljoprivreda]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|LifeTrac|Traktor}} || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bulldozer|Buldožer}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Seeder|Sijač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay_Rake |Hay Rake|Skupljač slame]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Backhoe|Bager}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|MicroTrac|Motokultivator}} ||style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Soil Pulverizer|Usitnjivač zemlje}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Spader|Lopatalo}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay Cutter|Rezač slame]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Trencher|Rovokopač]] &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bakery_Oven|Bakery Oven}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Dairy_Milker|Muzara]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Microcombine|Mikrokombajn}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Baler}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Well-Drilling Rig|Bušač bunara}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgray;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot;| [[Industry|Industrija]] || ! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Multimachine}} ||style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Ironworker|Željezar}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:#66CCCC&amp;quot; |  [[Laser Cutter|Laserski rezač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Welder | Zavarivač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Plasma Cutter|Plazma rezač}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Induction Furnace|Indukcijska peć}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | [[CNC_Torch_Table|CNC stol s plamenicima]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Metal Roller|Valjaonica metala}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Rod and Wire Mill|Izvlakač šipki i žice]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Press Forge|Kovačka preša]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Rotor|Universalni rotor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|Drill Press|Preša za bušenje}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[3D Printer]]  || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|3D Scanner|3D skener}}  || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CNC Circuit Mill|CNC tiskač pločica}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Industrial Robot|Industrijska robotska ruka]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Chipper Hammermill|Usitnjavač / mlin čekićar}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Energy]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Power Cube|Pogonska kocka}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Gasifier Burner|Gorionik- plinofikator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Solar Concentrator|Solarni koncentrator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Electric Motor Generator|Elektro motor / generator}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Hydraulic Motor|Hidraulični motor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Nickel-Iron Battery|Ni-Fe baterija}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Steam Engine|Parni stroj]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Heat Exchanger|Izmjenjivač topline}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Wind Turbine|Vjetro turbina}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Pelletizer|Peletizer]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Power Supply|Univerzalni izvor energije (UPS)}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Materials|Materijali]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Aluminum Extractor|Ekstraktor aluminija}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Bioplastic Extruder|Ekstruder bioplastike]] ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#efefef;font-size:smaller&amp;quot; | Key: &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Transportation|Transport]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Car|Automobil}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Truck|Kamion}} ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | Razvoj|| style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | Izrada prototipa|| style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | Izrada dokumentacije|| style=&amp;quot;background:lightgreen;font-size:smaller&amp;quot; | Finalni proizvod&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Template:GVCS Banner}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54295</id>
		<title>Template:GVCS List/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54295"/>
		<updated>2012-02-17T12:36:19Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{| class=&amp;quot;infobox&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;.5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; width=95% font-size: 85%;&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;padding:0.2em; border solid thin #0000CC; text-align:center; margin-bottom:5px; font-size:larger;&amp;quot; colspan=&amp;quot;11&amp;quot;|{{LinkLang|Global Village Construction Set|Global Village Construction Set}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Habitat|Stanište]]&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CEB_Press|CEB Preša}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Cement Mixer|Mješalica betona}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Sawmill|Pilana}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | [[Agriculture|Poljoprivreda]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|LifeTrac|Traktor}} || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bulldozer|Buldožer}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Seeder|Sijač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay_Rake |Hay Rake|Skupljač slame]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Backhoe|Bager}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|MicroTrac|Motokultivator}} ||style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Soil Pulverizer|Usitnjivač zemlje}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Spader|Lopatalo}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay Cutter|Rezač slame]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Trencher|Rovokopač]] &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bakery_Oven|Bakery Oven}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Dairy_Milker|Muzara]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Microcombine|Mikrokombajn}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Baler}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Well-Drilling Rig|Bušač bunara}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgray;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot;| [[Industry|Industrija]] || ! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Multimachine}} ||style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Ironworker|Željezar}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:#66CCCC&amp;quot; |  [[Laser Cutter|Laserski rezač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Welder | Zavarivač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Plasma Cutter|Plazma rezač}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Induction Furnace|Indukcijska peć}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | [[CNC_Torch_Table|CNC stol s plamenicima]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Metal Roller|Valjaonica metala}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Rod and Wire Mill|Izvlakač šipki i žice]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Press Forge|Kovačka preša]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Rotor|Universalni rotor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|Drill Press|Preša za bušenje}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[3D Printer]]  || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|3D Scanner|3D skener}}  || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CNC Circuit Mill|CNC tiskač pločica}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Industrial Robot|Industrijska robotska ruka]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Chipper Hammermill|Usitnjavač / mlin čekićar}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Energy]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Power Cube|Pogonska kocka}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Gasifier Burner|Gorionik- plinofikator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Solar Concentrator|Solarni koncentrator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Electric Motor Generator|Elektro motor / generator}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Hydraulic Motor|Hidraulični motor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Nickel-Iron Battery|Ni-Fe baterija}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Steam Engine|Parni stroj]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Heat Exchanger|Izmjenjivač topline}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Wind Turbine|Vjetro turbina}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Pelletizer|Peletizer]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Power Supply|Univerzalni izvor energije (UPS)}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Materials|Materijali]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Aluminum Extractor|Ekstraktor aluminija}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Bioplastic Extruder|Ekstruder bioplastike]] ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#efefef;font-size:smaller&amp;quot; | Key: &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Transportation]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Car|Automobil}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Truck|Kamion}} ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | Development|| style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | Prototyping || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | Documentation || style=&amp;quot;background:lightgreen;font-size:smaller&amp;quot; | Full Release&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Template:GVCS Banner}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54294</id>
		<title>Template:GVCS List/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54294"/>
		<updated>2012-02-17T12:28:16Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{| class=&amp;quot;infobox&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;.5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; width=95% font-size: 85%;&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;padding:0.2em; border solid thin #0000CC; text-align:center; margin-bottom:5px; font-size:larger;&amp;quot; colspan=&amp;quot;11&amp;quot;|{{LinkLang|Global Village Construction Set|Global Village Construction Set}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Habitat|Stanište]]&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CEB_Press|CEB Preša}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Cement Mixer|Mješalica betona}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Sawmill|Pilana}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | [[Agriculture|Poljoprivreda]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|LifeTrac|Traktor}} || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bulldozer|Buldožer}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Seeder|Sijač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay_Rake |Hay Rake|Skupljač slame]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Backhoe|Bager}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|MicroTrac|Motokultivator}} ||style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Soil Pulverizer|Usitnjivač zemlje}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Spader|Lopatalo}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay Cutter|Rezač slame]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Trencher|Rovokopač]] &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bakery_Oven|Bakery Oven}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Dairy_Milker|Muzara]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Microcombine|Mikrokombajn}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Baler}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Well-Drilling Rig|Bušač bunara}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgray;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot;| [[Industry|Industrija]] || ! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Multimachine}} ||style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Ironworker|Željezar}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:#66CCCC&amp;quot; |  [[Laser Cutter|Laserski rezač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Welder | Zavarivač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Plasma Cutter|Plazma rezač}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Induction Furnace|Indukcijska peć}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | [[CNC_Torch_Table|CNC stol s plamenicima]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Metal Roller|Valjaonica metala}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Rod and Wire Mill|Izvlakač šipki i žice]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Press Forge|Kovačka preša]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Rotor|Universalni rotor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|Drill Press|Preša za bušenje}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[3D Printer]]  || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|3D Scanner|3D skener}}  || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CNC Circuit Mill|}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Industrial Robot|Industrial Robot]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Chipper Hammermill|Chipper Hammermill}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Energy]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Power Cube|}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Gasifier Burner|Gasifier Burner]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Solar Concentrator|Solar Concentrator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Electric Motor Generator|Electric Motor Generator}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Hydraulic Motor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Nickel-Iron Battery|}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Steam Engine|Steam Engine]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Heat Exchanger|}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Wind Turbine|Wind Turbine}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Pelletizer]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Power Supply|}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Materials|Materials]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Aluminum Extractor|Aluminum Extractor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Bioplastic Extruder|Bioplastic Extruder]] ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#efefef;font-size:smaller&amp;quot; | Key: &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Transportation]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Car|Car}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Truck|Truck}} ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | Development|| style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | Prototyping || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | Documentation || style=&amp;quot;background:lightgreen;font-size:smaller&amp;quot; | Full Release&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Template:GVCS Banner}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54293</id>
		<title>Template:GVCS List/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54293"/>
		<updated>2012-02-17T12:27:38Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{| class=&amp;quot;infobox&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;.5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; width=95% font-size: 85%;&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;padding:0.2em; border solid thin #0000CC; text-align:center; margin-bottom:5px; font-size:larger;&amp;quot; colspan=&amp;quot;11&amp;quot;|{{LinkLang|Global Village Construction Set|Global Village Construction Set}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Habitat|Stanište]]&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CEB_Press|CEB Preša}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Cement Mixer|Mješalica betona}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Sawmill|Pilana}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | [[Agriculture|Poljoprivreda]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|LifeTrac|Traktor}} || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bulldozer|Buldožer}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Seeder|Sijač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay_Rake |Hay Rake|Skupljač slame]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Backhoe|Bager}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|MicroTrac|Motokultivator}} ||style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Soil Pulverizer|Usitnjivač zemlje}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Spader|Lopatalo}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay Cutter|Rezač slame]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Trencher|Rovokopač]] &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bakery_Oven|Bakery Oven}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Dairy_Milker|Dairy Milker|Muzara]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Microcombine|Mikrokombajn}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Baler}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Well-Drilling Rig|Bušač bunara}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgray;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot;| [[Industry|Industrija]] || ! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Multimachine}} ||style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Ironworker|Željezar}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:#66CCCC&amp;quot; |  [[Laser Cutter|Laserski rezač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Welder | Zavarivač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Plasma Cutter|Plazma rezač}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Induction Furnace|Indukcijska peć}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | [[CNC_Torch_Table|CNC stol s plamenicima]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Metal Roller|Valjaonica metala}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Rod and Wire Mill|Izvlakač šipki i žice]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Press Forge|Kovačka preša]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Rotor|Universalni rotor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|Drill Press|Preša za bušenje}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[3D Printer]]  || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|3D Scanner|3D skener}}  || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CNC Circuit Mill|}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Industrial Robot|Industrial Robot]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Chipper Hammermill|Chipper Hammermill}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Energy]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Power Cube|}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Gasifier Burner|Gasifier Burner]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Solar Concentrator|Solar Concentrator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Electric Motor Generator|Electric Motor Generator}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Hydraulic Motor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Nickel-Iron Battery|}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Steam Engine|Steam Engine]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Heat Exchanger|}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Wind Turbine|Wind Turbine}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Pelletizer]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Power Supply|}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Materials|Materials]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Aluminum Extractor|Aluminum Extractor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Bioplastic Extruder|Bioplastic Extruder]] ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#efefef;font-size:smaller&amp;quot; | Key: &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Transportation]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Car|Car}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Truck|Truck}} ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | Development|| style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | Prototyping || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | Documentation || style=&amp;quot;background:lightgreen;font-size:smaller&amp;quot; | Full Release&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Template:GVCS Banner}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54292</id>
		<title>Template:GVCS List/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54292"/>
		<updated>2012-02-17T12:21:37Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{| class=&amp;quot;infobox&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;.5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; width=95% font-size: 85%;&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;padding:0.2em; border solid thin #0000CC; text-align:center; margin-bottom:5px; font-size:larger;&amp;quot; colspan=&amp;quot;11&amp;quot;|{{LinkLang|Global Village Construction Set|Global Village Construction Set}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Habitat|Stanište]]&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CEB_Press|CEB Preša}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Cement Mixer|Mješalica betona}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Sawmill|Pilana}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | [[Agriculture|Poljoprivreda]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|LifeTrac|Traktor}} || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bulldozer|Buldožer}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Seeder|Sijač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay_Rake |Hay Rake|Skupljač slame]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Backhoe|Bager}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|MicroTrac|Motokultivator}} ||style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Soil Pulverizer|Usitnjivač zemlje}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Spader|Lopatalo}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay Cutter|Rezač slame]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Trencher|Rovokopač]] &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bakery_Oven|Bakery Oven}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Dairy_Milker|Dairy Milker]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Microcombine|Microcombine}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Baler}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Well-Drilling Rig|}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgray;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot;| [[Industry|Industrija]] || ! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Multimachine}} ||style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Ironworker|Željezar}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:#66CCCC&amp;quot; |  [[Laser Cutter|Laserski rezač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Welder | Zavarivač]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Plasma Cutter|Plazma rezač}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Induction Furnace|Indukcijska peć}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | [[CNC_Torch_Table| CNC stol s plamenicima]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Metal Roller|Valjaonica metala}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Rod and Wire Mill|Izvlakač šipki i žice]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Press Forge|Kovačka preša]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Rotor|Universalni rotor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|Drill Press|Preša za bušenje}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[3D Printer]]  || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|3D Scanner|3D skener}}  || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CNC Circuit Mill|}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Industrial Robot|Industrial Robot]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Chipper Hammermill|Chipper Hammermill}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Energy]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Power Cube|}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Gasifier Burner|Gasifier Burner]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Solar Concentrator|Solar Concentrator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Electric Motor Generator|Electric Motor Generator}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Hydraulic Motor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Nickel-Iron Battery|}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Steam Engine|Steam Engine]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Heat Exchanger|}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Wind Turbine|Wind Turbine}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Pelletizer]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Power Supply|}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Materials|Materials]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Aluminum Extractor|Aluminum Extractor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Bioplastic Extruder|Bioplastic Extruder]] ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#efefef;font-size:smaller&amp;quot; | Key: &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Transportation]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Car|Car}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Truck|Truck}} ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | Development|| style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | Prototyping || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | Documentation || style=&amp;quot;background:lightgreen;font-size:smaller&amp;quot; | Full Release&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Template:GVCS Banner}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54291</id>
		<title>Template:GVCS List/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Template:GVCS_List/hr&amp;diff=54291"/>
		<updated>2012-02-17T12:13:31Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: Created page with &amp;quot;{| class=&amp;quot;infobox&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;.5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; width=95% font-size: 85%; ! style=&amp;quot;background:lightgrey;padding:0.2em; border solid thin #0000CC; te...&amp;quot;&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{| class=&amp;quot;infobox&amp;quot; border=&amp;quot;0&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;.5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;0&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot; width=95% font-size: 85%;&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;padding:0.2em; border solid thin #0000CC; text-align:center; margin-bottom:5px; font-size:larger;&amp;quot; colspan=&amp;quot;11&amp;quot;|{{LinkLang|Global Village Construction Set|Global Village Construction Set}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Habitat|Stanište]]&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CEB_Press|CEB Preša}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Cement Mixer|Mješalica betona}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Sawmill|Pilana}}&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot; | [[Agriculture|Poljoprivreda]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|LifeTrac|Traktor}} || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bulldozer|Buldožer}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Seeder]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay_Rake |Hay Rake|Skupljač slame]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Backhoe|Bager}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|MicroTrac|Motokultivator}} ||style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Soil Pulverizer|Usitnjivač zemlje}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Spader|Lopatalo}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Hay Cutter|Rezač slame]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Trencher|Rovokopač]] &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Bakery_Oven|Bakery Oven}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Dairy_Milker|Dairy Milker]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Microcombine|Microcombine}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Baler}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Well-Drilling Rig}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgray;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;3&amp;quot;| [[Industry]] || ! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Multimachine}} ||style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Ironworker|Ironworker}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:#66CCCC&amp;quot; |  [[Laser Cutter]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Welder | Welder]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Plasma Cutter|Plasma Cutter}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Induction Furnace|Induction Furnace}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | [[CNC_Torch_Table| CNC Torch Table]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Metal Roller}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Rod and Wire Mill]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Press Forge]] || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Rotor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller;background:violet&amp;quot; | {{LinkLang|Drill Press}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[3D Printer]]  || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|3D Scanner}}  || style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|CNC Circuit Mill}} || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Industrial Robot]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Chipper Hammermill|Chipper Hammermill}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; rowspan=&amp;quot;2&amp;quot; | [[Energy]] || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Power Cube}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Gasifier Burner]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Solar Concentrator]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Electric Motor Generator|Electric Motor Generator}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Hydraulic Motor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Nickel-Iron Battery}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | [[Steam Engine|Steam Engine]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Heat Exchanger}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Wind Turbine|Wind Turbine}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Pelletizer]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Universal Power Supply}} &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:lightgrey;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Materials]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Aluminum Extractor|Aluminum Extractor}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | [[Bioplastic Extruder]] ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#efefef;font-size:smaller&amp;quot; | Key: &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! style=&amp;quot;background:#DCD0FF;color:white;font-size:larger;border:0px groove #2F4F4F&amp;quot; | [[Transportation]] || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Car|Car}} || style=&amp;quot;font-size:smaller&amp;quot; | {{LinkLang|Open Source Truck|Truck}} ||  style=&amp;quot;border:0px&amp;quot; | || style=&amp;quot;background:#66CCCC;font-size:smaller&amp;quot; | Development|| style=&amp;quot;background:violet;font-size:smaller&amp;quot; | Prototyping || style=&amp;quot;background:tan;font-size:smaller&amp;quot; | Documentation || style=&amp;quot;background:lightgreen;font-size:smaller&amp;quot; | Full Release&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Template:GVCS Banner}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54290</id>
		<title>Main Page/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54290"/>
		<updated>2012-02-17T11:58:14Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Naslovna stranica}}&lt;br /&gt;
__NOTOC__ &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;max-width:65em;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        BANNER ACROSS TOP OF PAGE        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-topbanner&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; background:#f9f9f9; margin:1.2em 0 6px 0; border:1px solid #ddd;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:61%; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        HEADER - OPEN SOURCE ECOLOGY        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;width:280px; border:none; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:280px; text-align:center; white-space:nowrap; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;font-size:162%; border:none; margin:0; padding:.1em; color:#000;&amp;quot;&amp;gt; {{LinkLang|Open Source Ecology}} wiki,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;dom &#039;&#039;&#039;{{LinkLang|Global Village Construction Set}}-a&#039;&#039;&#039;,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;razvoj zajedničkih rješenja za obnovu lokalne proizvodnje.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div id=&amp;quot;articlecount&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; text-align:center; font-size:85%;&amp;quot;&amp;gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] Pages&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        LIST ON RIGHT-HAND SIDE OF BANNER       --&amp;gt;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* {{LinkLang|:Category:Metalworks|Melalurški radovi}}&lt;br /&gt;
* [[:Category:Materials|Materijali]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Digital Fabrication|Digitalna fabrikacija]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Food and Agriculture|Hrana / Poljoprivreda]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Energy|Energija]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Software|Softver]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Housing and construction|Stanovanje / Građevinarstvo]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Organizations|Organizacije]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Water|Voda]]&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------          LEFT COLUMN               ---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-upper&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0px 0px 0px 0px; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:60%; border:1px solid #fad67d; background:#faf6ed; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-left&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf6ed;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-----------WELCOME!---Note: My use of header tags in this section is highly inelegant. If you know a better way, please change it. -------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;w-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Dobrodošli!&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000; text-align:center;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;w-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto; text-align:left;&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;3&amp;quot; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!colspan = &amp;quot;2&amp;quot;|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Crash course on OSE|Ubrzani tečaj}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Sažetak našeg rada&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://blog.opensourceecology.org/ Blog]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Najnovije vijesti i ažuriranje&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://forum.opensourceecology.org/ Forum]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Upoznajte nas, predložite, raspravljate&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|FAQs|FAQ}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Odgovori na pitanja&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Get involved|Sudjelujte}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Doprineste vremenom i vještinom&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Donate|Donirajte}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Pomozite nam financijski&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Replication|Replikacija}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Izrada kopija od drugih ljudi&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!align=&amp;quot;center&amp;quot; colspan = &amp;quot;4&amp;quot;|&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.5em; font-size:180%;&amp;quot;&amp;gt;&#039;&#039;&#039;[http://opensourceecology.org opensourceecology.org]&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/div&amp;gt;&amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Our main website&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;text-align: left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Potrebne donacije&#039;&#039;&#039;: trenutno trebamo neku uredsku opremu kao što su &#039;&#039;laptop, pisač u boji/fax/kopirka, računala i potrošni materijal&#039;&#039;. Ako možete pomoći s time, molimo, [[Special:Contact|pošaljite nam poruku]]!&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------------INTRODUCTION ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;intro-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Uvod&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;intro-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto;&amp;quot; &lt;br /&gt;
|Open Source Ekologija je mreža poljoprivrednikaa, inženjera i simpatizera koji zamišljaju, te stvaraju Global Village Construction Set, što je open source, low-cost tehnološka platforma visokih performansi. Ove &#039;uradi sam&#039; industrijski strojevi mogu se koristiti za izgradnju održive civilizacije s modernim komforom. GVCS snižava prepreke za bavljenje poljoprivredom, graditeljstvom i proizvodnjom. To je skup modularnih alata, poput lego kockica u prirodnoj veličini, kojim se može stvoriti cijela gospodarstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;U GVCS u 2 minute&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&amp;lt;html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;script type=&amp;quot;text/javascript&amp;quot; src=&amp;quot;http://s3.www.universalsubtitles.org/embed.js&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
(&lt;br /&gt;
  {&amp;quot;video_url&amp;quot;: &amp;quot;http://www.youtube.com/watch?v=CD1EWGQDUTQ&amp;quot;}&lt;br /&gt;
)&lt;br /&gt;
&amp;lt;/script&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;border:1px solid transparent&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------RIGHT COLUMN---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:40%; border:1px solid #C1CEDE; background:#f1f5fc; vertical-align:top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-right&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#f1f5fc;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- NEWS FEED (BLOG) ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;news-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;News &#039;&#039;&#039;&amp;lt;html&amp;gt;&amp;lt;a href=&#039;/wiki/Main_Page?action=purge&#039;&amp;gt;(refresh)&amp;lt;/a&amp;gt;&amp;lt;/html&amp;gt;&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;news-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|News}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- TRUE FANS ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- FEATURED PAGE ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;f-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Featured Page&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;f-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|Featured Page}} &lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;!------------BOTTOM SECTION --------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-tfp&amp;quot; style=&amp;quot;margin:4px 0px 0px 0px; width:100%; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; border:1px solid #ddcef2; background:#faf5ff; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf5ff; color:#000; width:100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
&amp;lt;!---------GVCS LIST-------------------------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2  id=&amp;quot;mp-tfp-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#ddcef2; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em&amp;quot;&amp;gt;Global Village Construction Set&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;background-color:#f1f5fc; text-align:left;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|{{IncludeLang|GVCS List}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54289</id>
		<title>Main Page/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54289"/>
		<updated>2012-02-17T11:52:55Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Naslovna stranica}}&lt;br /&gt;
__NOTOC__ &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;max-width:65em;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        BANNER ACROSS TOP OF PAGE        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-topbanner&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; background:#f9f9f9; margin:1.2em 0 6px 0; border:1px solid #ddd;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:61%; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        HEADER - OPEN SOURCE ECOLOGY        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;width:280px; border:none; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:280px; text-align:center; white-space:nowrap; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;font-size:162%; border:none; margin:0; padding:.1em; color:#000;&amp;quot;&amp;gt; {{LinkLang|Open Source Ecology}} wiki,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;dom &#039;&#039;&#039;{{LinkLang|Global Village Construction Set}}-a&#039;&#039;&#039;,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;razvoj zajedničkih rješenja za obnovu lokalne proizvodnje.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div id=&amp;quot;articlecount&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; text-align:center; font-size:85%;&amp;quot;&amp;gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] Pages&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        LIST ON RIGHT-HAND SIDE OF BANNER       --&amp;gt;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* {{LinkLang|:Category:Metalworks|Melalurški radovi}}&lt;br /&gt;
* [[:Category:Materials|Materijali]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Digital Fabrication|Digitalna fabrikacija]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Food and Agriculture|Hrana / Poljoprivreda]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Energy|Energija]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Software|Softver]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Housing and construction|Stanovanje / Građevinarstvo]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Organizations|Organizacije]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Water|Voda]]&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------          LEFT COLUMN               ---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-upper&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0px 0px 0px 0px; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:60%; border:1px solid #fad67d; background:#faf6ed; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-left&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf6ed;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-----------WELCOME!---Note: My use of header tags in this section is highly inelegant. If you know a better way, please change it. -------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;w-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Dobrodošli!&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000; text-align:center;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;w-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto; text-align:left;&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;3&amp;quot; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!colspan = &amp;quot;2&amp;quot;|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Crash course on OSE|Ubrzani tečaj}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Sažetak našeg rada&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://blog.opensourceecology.org/ Blog]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Najnovije vijesti i ažuriranje&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://forum.opensourceecology.org/ Forum]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Upoznajte nas, predložite, raspravljate&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|FAQs|FAQ}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Odgovori na pitanja&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Get involved|Sudjelujte}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Doprineste vremenom i vještinom&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Donate|Donirajte}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Pomozite nam financijski&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Replication|Replikacija}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Izrada kopija od drugih ljudi&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!align=&amp;quot;center&amp;quot; colspan = &amp;quot;4&amp;quot;|&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.5em; font-size:180%;&amp;quot;&amp;gt;&#039;&#039;&#039;[http://opensourceecology.org opensourceecology.org]&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/div&amp;gt;&amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Our main website&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;text-align: left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Potrebne donacije&#039;&#039;&#039;: trenutno trebamo neku uredsku opremu kao što su &#039;&#039;laptop, pisač u boji/fax/kopirka, računala i potrošni materijal&#039;&#039;. Ako možete pomoći s time, molimo, [[Special:Contact|pošaljite nam poruku]]!&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------------INTRODUCTION ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;intro-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Uvod&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;intro-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto;&amp;quot; &lt;br /&gt;
|Open Source Ekologija je mreža poljoprivrednicima, inženjera i simpatizera koji je zamišljao, te stvara Global Village Construction Set, što je open source, low-cost, visoke performanse tehnološka platforma. Ove DIY-izmišljali industrijski strojevi mogu se koristiti za izgradnju održivog civilizaciju s modernim udobnost. GVCS snižava prepreke za ulazak u poljoprivredi, graditeljstvu i proizvodnji. To je skup modularnih alata, poput lego kockica u prirodnoj veličini, kojim se može stvoriti cijela gospodarstva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;U GVCS u 2 minute&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&amp;lt;html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;script type=&amp;quot;text/javascript&amp;quot; src=&amp;quot;http://s3.www.universalsubtitles.org/embed.js&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
(&lt;br /&gt;
  {&amp;quot;video_url&amp;quot;: &amp;quot;http://www.youtube.com/watch?v=CD1EWGQDUTQ&amp;quot;}&lt;br /&gt;
)&lt;br /&gt;
&amp;lt;/script&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;border:1px solid transparent&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------RIGHT COLUMN---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:40%; border:1px solid #C1CEDE; background:#f1f5fc; vertical-align:top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-right&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#f1f5fc;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- NEWS FEED (BLOG) ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;news-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;News &#039;&#039;&#039;&amp;lt;html&amp;gt;&amp;lt;a href=&#039;/wiki/Main_Page?action=purge&#039;&amp;gt;(refresh)&amp;lt;/a&amp;gt;&amp;lt;/html&amp;gt;&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;news-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|News}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- TRUE FANS ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- FEATURED PAGE ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;f-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Featured Page&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;f-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|Featured Page}} &lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;!------------BOTTOM SECTION --------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-tfp&amp;quot; style=&amp;quot;margin:4px 0px 0px 0px; width:100%; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; border:1px solid #ddcef2; background:#faf5ff; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf5ff; color:#000; width:100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
&amp;lt;!---------GVCS LIST-------------------------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2  id=&amp;quot;mp-tfp-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#ddcef2; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em&amp;quot;&amp;gt;Global Village Construction Set&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;background-color:#f1f5fc; text-align:left;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|{{IncludeLang|GVCS List}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54288</id>
		<title>Main Page/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54288"/>
		<updated>2012-02-17T11:43:03Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Naslovna stranica}}&lt;br /&gt;
__NOTOC__ &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;max-width:65em;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        BANNER ACROSS TOP OF PAGE        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-topbanner&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; background:#f9f9f9; margin:1.2em 0 6px 0; border:1px solid #ddd;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:61%; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        HEADER - OPEN SOURCE ECOLOGY        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;width:280px; border:none; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:280px; text-align:center; white-space:nowrap; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;font-size:162%; border:none; margin:0; padding:.1em; color:#000;&amp;quot;&amp;gt; {{LinkLang|Open Source Ecology}} wiki,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;dom &#039;&#039;&#039;{{LinkLang|Global Village Construction Set}}-a&#039;&#039;&#039;,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;razvoj zajedničkih rješenja za obnovu lokalne proizvodnje.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div id=&amp;quot;articlecount&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; text-align:center; font-size:85%;&amp;quot;&amp;gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] Pages&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        LIST ON RIGHT-HAND SIDE OF BANNER       --&amp;gt;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* {{LinkLang|:Category:Metalworks|Melalurški radovi}}&lt;br /&gt;
* [[:Category:Materials|Materijali]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Digital Fabrication|Digitalna fabrikacija]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Food and Agriculture|Hrana / Poljoprivreda]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Energy|Energija]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Software|Softver]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Housing and construction|Stanovanje / Građevinarstvo]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Organizations|Organizacije]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Water|Voda]]&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------          LEFT COLUMN               ---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-upper&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0px 0px 0px 0px; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:60%; border:1px solid #fad67d; background:#faf6ed; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-left&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf6ed;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-----------WELCOME!---Note: My use of header tags in this section is highly inelegant. If you know a better way, please change it. -------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;w-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Dobrodošli!&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000; text-align:center;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;w-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto; text-align:left;&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;3&amp;quot; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!colspan = &amp;quot;2&amp;quot;|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Crash course on OSE|Crash Course}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Summary of our work&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://blog.opensourceecology.org/ Blog]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Latest news and updates&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://forum.opensourceecology.org/ Forum]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Meet, brainstorm, discuss&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|FAQs|FAQ}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Your questions answered&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Get involved|Get Involved}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Contribute time and skills&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Donate}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Help us financially&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Replication}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Replication by other people&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!align=&amp;quot;center&amp;quot; colspan = &amp;quot;4&amp;quot;|&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.5em; font-size:180%;&amp;quot;&amp;gt;&#039;&#039;&#039;[http://opensourceecology.org opensourceecology.org]&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/div&amp;gt;&amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Our main website&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;text-align: left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Donations needed&#039;&#039;&#039;: We currently need some office equipment like &#039;&#039;laptop, color printer/fax/copier, desktop, and supplies&#039;&#039;. If you can help with that, please [[Special:Contact|send us a message]]!&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------------INTRODUCTION ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;intro-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Introduction&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;intro-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto;&amp;quot; &lt;br /&gt;
|Open Source Ecology is a network of farmers, engineers, and supporters that has been imagining and creating the Global Village Construction Set, an open source, low-cost, high performance technological platform. These DIY-fabricated industrial machines can be used to build a sustainable civilization with modern comforts. The GVCS lowers the barriers to entry into farming, building, and manufacturing. It is a life-size lego-like set of modular tools that can create entire economies. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;The GVCS in 2 Minutes&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&amp;lt;html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;script type=&amp;quot;text/javascript&amp;quot; src=&amp;quot;http://s3.www.universalsubtitles.org/embed.js&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
(&lt;br /&gt;
  {&amp;quot;video_url&amp;quot;: &amp;quot;http://www.youtube.com/watch?v=CD1EWGQDUTQ&amp;quot;}&lt;br /&gt;
)&lt;br /&gt;
&amp;lt;/script&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;border:1px solid transparent&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------RIGHT COLUMN---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:40%; border:1px solid #C1CEDE; background:#f1f5fc; vertical-align:top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-right&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#f1f5fc;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- NEWS FEED (BLOG) ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;news-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;News &#039;&#039;&#039;&amp;lt;html&amp;gt;&amp;lt;a href=&#039;/wiki/Main_Page?action=purge&#039;&amp;gt;(refresh)&amp;lt;/a&amp;gt;&amp;lt;/html&amp;gt;&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;news-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|News}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- TRUE FANS ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- FEATURED PAGE ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;f-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Featured Page&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;f-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|Featured Page}} &lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;!------------BOTTOM SECTION --------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-tfp&amp;quot; style=&amp;quot;margin:4px 0px 0px 0px; width:100%; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; border:1px solid #ddcef2; background:#faf5ff; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf5ff; color:#000; width:100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
&amp;lt;!---------GVCS LIST-------------------------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2  id=&amp;quot;mp-tfp-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#ddcef2; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em&amp;quot;&amp;gt;Global Village Construction Set&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;background-color:#f1f5fc; text-align:left;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|{{IncludeLang|GVCS List}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54287</id>
		<title>Main Page/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54287"/>
		<updated>2012-02-17T11:40:17Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Naslovna stranica}}&lt;br /&gt;
__NOTOC__ &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;max-width:65em;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        BANNER ACROSS TOP OF PAGE        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-topbanner&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; background:#f9f9f9; margin:1.2em 0 6px 0; border:1px solid #ddd;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:61%; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        HEADER - OPEN SOURCE ECOLOGY        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;width:280px; border:none; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:280px; text-align:center; white-space:nowrap; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;font-size:162%; border:none; margin:0; padding:.1em; color:#000;&amp;quot;&amp;gt; {{LinkLang|Open Source Ecology}} wiki,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;dom &#039;&#039;&#039;{{LinkLang|Global Village Construction Set}}-a&#039;&#039;&#039;,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;razvoj zajedničkih rješenja za obnovu lokalne proizvodnje.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div id=&amp;quot;articlecount&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; text-align:center; font-size:85%;&amp;quot;&amp;gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] Pages&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        LIST ON RIGHT-HAND SIDE OF BANNER       --&amp;gt;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* {{LinkLang|:Category:Metalworks|Melalurški radovi}}&lt;br /&gt;
* [[:Category:Materials|Materijali]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Digital Fabrication|Digitalna fabrikacija]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Food and Agriculture|Hrana / Poljoprivreda]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Energy|Energija]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Software|Softver]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Housing and construction|Stanovanje / Građevinarstvo]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Organizations|Organizacije]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Water|Voda]]&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------          LEFT COLUMN               ---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-upper&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0px 0px 0px 0px; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:60%; border:1px solid #fad67d; background:#faf6ed; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-left&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf6ed;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-----------WELCOME!---Note: My use of header tags in this section is highly inelegant. If you know a better way, please change it. -------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;w-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Welcome!&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000; text-align:center;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;w-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto; text-align:left;&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;3&amp;quot; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!colspan = &amp;quot;2&amp;quot;|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Crash course on OSE|Crash Course}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Summary of our work&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://blog.opensourceecology.org/ Blog]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Latest news and updates&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://forum.opensourceecology.org/ Forum]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Meet, brainstorm, discuss&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|FAQs|FAQ}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Your questions answered&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Get involved|Get Involved}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Contribute time and skills&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Donate}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Help us financially&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Replication}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Replication by other people&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!align=&amp;quot;center&amp;quot; colspan = &amp;quot;4&amp;quot;|&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.5em; font-size:180%;&amp;quot;&amp;gt;&#039;&#039;&#039;[http://opensourceecology.org opensourceecology.org]&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/div&amp;gt;&amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Our main website&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;text-align: left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Donations needed&#039;&#039;&#039;: We currently need some office equipment like &#039;&#039;laptop, color printer/fax/copier, desktop, and supplies&#039;&#039;. If you can help with that, please [[Special:Contact|send us a message]]!&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------------INTRODUCTION ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;intro-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Introduction&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;intro-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto;&amp;quot; &lt;br /&gt;
|Open Source Ecology is a network of farmers, engineers, and supporters that has been imagining and creating the Global Village Construction Set, an open source, low-cost, high performance technological platform. These DIY-fabricated industrial machines can be used to build a sustainable civilization with modern comforts. The GVCS lowers the barriers to entry into farming, building, and manufacturing. It is a life-size lego-like set of modular tools that can create entire economies. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;The GVCS in 2 Minutes&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&amp;lt;html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;script type=&amp;quot;text/javascript&amp;quot; src=&amp;quot;http://s3.www.universalsubtitles.org/embed.js&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
(&lt;br /&gt;
  {&amp;quot;video_url&amp;quot;: &amp;quot;http://www.youtube.com/watch?v=CD1EWGQDUTQ&amp;quot;}&lt;br /&gt;
)&lt;br /&gt;
&amp;lt;/script&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;border:1px solid transparent&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------RIGHT COLUMN---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:40%; border:1px solid #C1CEDE; background:#f1f5fc; vertical-align:top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-right&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#f1f5fc;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- NEWS FEED (BLOG) ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;news-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;News &#039;&#039;&#039;&amp;lt;html&amp;gt;&amp;lt;a href=&#039;/wiki/Main_Page?action=purge&#039;&amp;gt;(refresh)&amp;lt;/a&amp;gt;&amp;lt;/html&amp;gt;&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;news-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|News}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- TRUE FANS ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- FEATURED PAGE ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;f-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Featured Page&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;f-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|Featured Page}} &lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;!------------BOTTOM SECTION --------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-tfp&amp;quot; style=&amp;quot;margin:4px 0px 0px 0px; width:100%; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; border:1px solid #ddcef2; background:#faf5ff; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf5ff; color:#000; width:100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
&amp;lt;!---------GVCS LIST-------------------------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2  id=&amp;quot;mp-tfp-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#ddcef2; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em&amp;quot;&amp;gt;Global Village Construction Set&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;background-color:#f1f5fc; text-align:left;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|{{IncludeLang|GVCS List}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54286</id>
		<title>Main Page/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54286"/>
		<updated>2012-02-17T11:36:54Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Naslovna stranica}}&lt;br /&gt;
__NOTOC__ &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;max-width:65em;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        BANNER ACROSS TOP OF PAGE        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-topbanner&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; background:#f9f9f9; margin:1.2em 0 6px 0; border:1px solid #ddd;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:61%; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        HEADER - OPEN SOURCE ECOLOGY        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;width:280px; border:none; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:280px; text-align:center; white-space:nowrap; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;font-size:162%; border:none; margin:0; padding:.1em; color:#000;&amp;quot;&amp;gt; {{LinkLang|Open Source Ecology}} wiki,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;dom &#039;&#039;&#039;{{LinkLang|Global Village Construction Set}}-a&#039;&#039;&#039;,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;razvoj zajedničkih rješenja za obnovu lokalne proizvodnje.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div id=&amp;quot;articlecount&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; text-align:center; font-size:85%;&amp;quot;&amp;gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] Pages&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        LIST ON RIGHT-HAND SIDE OF BANNER       --&amp;gt;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* {{LinkLang|:Category:Metalworks|Metalworks}}&lt;br /&gt;
* [[:Category:Materials|Materials]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Digital Fabrication|Digital Fabrication]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Food and Agriculture|Food / Agriculture]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Energy|Energy]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Software|Software]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Housing and construction|Housing / Construction]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Organizations|Organizations]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Water|Water]]&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------          LEFT COLUMN               ---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-upper&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0px 0px 0px 0px; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:60%; border:1px solid #fad67d; background:#faf6ed; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-left&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf6ed;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-----------WELCOME!---Note: My use of header tags in this section is highly inelegant. If you know a better way, please change it. -------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;w-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Welcome!&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000; text-align:center;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;w-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto; text-align:left;&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;3&amp;quot; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!colspan = &amp;quot;2&amp;quot;|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Crash course on OSE|Crash Course}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Summary of our work&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://blog.opensourceecology.org/ Blog]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Latest news and updates&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://forum.opensourceecology.org/ Forum]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Meet, brainstorm, discuss&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|FAQs|FAQ}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Your questions answered&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Get involved|Get Involved}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Contribute time and skills&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Donate}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Help us financially&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Replication}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Replication by other people&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!align=&amp;quot;center&amp;quot; colspan = &amp;quot;4&amp;quot;|&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.5em; font-size:180%;&amp;quot;&amp;gt;&#039;&#039;&#039;[http://opensourceecology.org opensourceecology.org]&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/div&amp;gt;&amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Our main website&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;text-align: left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Donations needed&#039;&#039;&#039;: We currently need some office equipment like &#039;&#039;laptop, color printer/fax/copier, desktop, and supplies&#039;&#039;. If you can help with that, please [[Special:Contact|send us a message]]!&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------------INTRODUCTION ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;intro-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Introduction&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;intro-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto;&amp;quot; &lt;br /&gt;
|Open Source Ecology is a network of farmers, engineers, and supporters that has been imagining and creating the Global Village Construction Set, an open source, low-cost, high performance technological platform. These DIY-fabricated industrial machines can be used to build a sustainable civilization with modern comforts. The GVCS lowers the barriers to entry into farming, building, and manufacturing. It is a life-size lego-like set of modular tools that can create entire economies. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;The GVCS in 2 Minutes&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&amp;lt;html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;script type=&amp;quot;text/javascript&amp;quot; src=&amp;quot;http://s3.www.universalsubtitles.org/embed.js&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
(&lt;br /&gt;
  {&amp;quot;video_url&amp;quot;: &amp;quot;http://www.youtube.com/watch?v=CD1EWGQDUTQ&amp;quot;}&lt;br /&gt;
)&lt;br /&gt;
&amp;lt;/script&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;border:1px solid transparent&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------RIGHT COLUMN---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:40%; border:1px solid #C1CEDE; background:#f1f5fc; vertical-align:top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-right&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#f1f5fc;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- NEWS FEED (BLOG) ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;news-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;News &#039;&#039;&#039;&amp;lt;html&amp;gt;&amp;lt;a href=&#039;/wiki/Main_Page?action=purge&#039;&amp;gt;(refresh)&amp;lt;/a&amp;gt;&amp;lt;/html&amp;gt;&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;news-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|News}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- TRUE FANS ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- FEATURED PAGE ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;f-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Featured Page&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;f-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|Featured Page}} &lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;!------------BOTTOM SECTION --------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-tfp&amp;quot; style=&amp;quot;margin:4px 0px 0px 0px; width:100%; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; border:1px solid #ddcef2; background:#faf5ff; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf5ff; color:#000; width:100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
&amp;lt;!---------GVCS LIST-------------------------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2  id=&amp;quot;mp-tfp-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#ddcef2; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em&amp;quot;&amp;gt;Global Village Construction Set&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;background-color:#f1f5fc; text-align:left;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|{{IncludeLang|GVCS List}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54285</id>
		<title>Main Page/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54285"/>
		<updated>2012-02-17T11:36:00Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Naslovna stranica}}&lt;br /&gt;
__NOTOC__ &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;max-width:65em;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        BANNER ACROSS TOP OF PAGE        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-topbanner&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; background:#f9f9f9; margin:1.2em 0 6px 0; border:1px solid #ddd;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:61%; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        HEADER - OPEN SOURCE ECOLOGY        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;width:280px; border:none; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:280px; text-align:center; white-space:nowrap; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;font-size:162%; border:none; margin:0; padding:.1em; color:#000;&amp;quot;&amp;gt; {{LinkLang|Open Source Ecology}} wiki,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;dom &#039;&#039;&#039;{{LinkLang|Global Village Construction Set}}-a&#039;&#039;&#039;,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;developing community-based solutions for re-inventing local production.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div id=&amp;quot;articlecount&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; text-align:center; font-size:85%;&amp;quot;&amp;gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] Pages&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        LIST ON RIGHT-HAND SIDE OF BANNER       --&amp;gt;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* {{LinkLang|:Category:Metalworks|Metalworks}}&lt;br /&gt;
* [[:Category:Materials|Materials]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Digital Fabrication|Digital Fabrication]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Food and Agriculture|Food / Agriculture]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Energy|Energy]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Software|Software]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Housing and construction|Housing / Construction]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Organizations|Organizations]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Water|Water]]&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------          LEFT COLUMN               ---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-upper&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0px 0px 0px 0px; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:60%; border:1px solid #fad67d; background:#faf6ed; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-left&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf6ed;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-----------WELCOME!---Note: My use of header tags in this section is highly inelegant. If you know a better way, please change it. -------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;w-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Welcome!&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000; text-align:center;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;w-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto; text-align:left;&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;3&amp;quot; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!colspan = &amp;quot;2&amp;quot;|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Crash course on OSE|Crash Course}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Summary of our work&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://blog.opensourceecology.org/ Blog]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Latest news and updates&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://forum.opensourceecology.org/ Forum]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Meet, brainstorm, discuss&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|FAQs|FAQ}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Your questions answered&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Get involved|Get Involved}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Contribute time and skills&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Donate}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Help us financially&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Replication}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Replication by other people&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!align=&amp;quot;center&amp;quot; colspan = &amp;quot;4&amp;quot;|&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.5em; font-size:180%;&amp;quot;&amp;gt;&#039;&#039;&#039;[http://opensourceecology.org opensourceecology.org]&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/div&amp;gt;&amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Our main website&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;text-align: left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Donations needed&#039;&#039;&#039;: We currently need some office equipment like &#039;&#039;laptop, color printer/fax/copier, desktop, and supplies&#039;&#039;. If you can help with that, please [[Special:Contact|send us a message]]!&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------------INTRODUCTION ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;intro-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Introduction&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;intro-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto;&amp;quot; &lt;br /&gt;
|Open Source Ecology is a network of farmers, engineers, and supporters that has been imagining and creating the Global Village Construction Set, an open source, low-cost, high performance technological platform. These DIY-fabricated industrial machines can be used to build a sustainable civilization with modern comforts. The GVCS lowers the barriers to entry into farming, building, and manufacturing. It is a life-size lego-like set of modular tools that can create entire economies. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;The GVCS in 2 Minutes&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&amp;lt;html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;script type=&amp;quot;text/javascript&amp;quot; src=&amp;quot;http://s3.www.universalsubtitles.org/embed.js&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
(&lt;br /&gt;
  {&amp;quot;video_url&amp;quot;: &amp;quot;http://www.youtube.com/watch?v=CD1EWGQDUTQ&amp;quot;}&lt;br /&gt;
)&lt;br /&gt;
&amp;lt;/script&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;border:1px solid transparent&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------RIGHT COLUMN---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:40%; border:1px solid #C1CEDE; background:#f1f5fc; vertical-align:top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-right&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#f1f5fc;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- NEWS FEED (BLOG) ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;news-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;News &#039;&#039;&#039;&amp;lt;html&amp;gt;&amp;lt;a href=&#039;/wiki/Main_Page?action=purge&#039;&amp;gt;(refresh)&amp;lt;/a&amp;gt;&amp;lt;/html&amp;gt;&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;news-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|News}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- TRUE FANS ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- FEATURED PAGE ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;f-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Featured Page&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;f-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|Featured Page}} &lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;!------------BOTTOM SECTION --------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-tfp&amp;quot; style=&amp;quot;margin:4px 0px 0px 0px; width:100%; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; border:1px solid #ddcef2; background:#faf5ff; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf5ff; color:#000; width:100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
&amp;lt;!---------GVCS LIST-------------------------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2  id=&amp;quot;mp-tfp-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#ddcef2; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em&amp;quot;&amp;gt;Global Village Construction Set&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;background-color:#f1f5fc; text-align:left;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|{{IncludeLang|GVCS List}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54284</id>
		<title>Main Page/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Main_Page/hr&amp;diff=54284"/>
		<updated>2012-02-17T11:34:35Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: Created page with &amp;quot;{{lang|Naslovna stranica}} __NOTOC__  {| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;max-width:65em;&amp;quot; |- | &amp;lt;!--        BANNER ACROSS TOP OF PAGE        --&amp;gt; {| id=&amp;quot;mp-topbanner&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; back...&amp;quot;&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Naslovna stranica}}&lt;br /&gt;
__NOTOC__ &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;max-width:65em;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        BANNER ACROSS TOP OF PAGE        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-topbanner&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; background:#f9f9f9; margin:1.2em 0 6px 0; border:1px solid #ddd;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:61%; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        HEADER - OPEN SOURCE ECOLOGY        --&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;width:280px; border:none; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:280px; text-align:center; white-space:nowrap; color:#000;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;font-size:162%; border:none; margin:0; padding:.1em; color:#000;&amp;quot;&amp;gt;The {{LinkLang|Open Source Ecology}} wiki,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;home of the &#039;&#039;&#039;{{LinkLang|Global Village Construction Set}}&#039;&#039;&#039;,&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.2em; font-size:95%;&amp;quot;&amp;gt;developing community-based solutions for re-inventing local production.&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;div id=&amp;quot;articlecount&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; text-align:center; font-size:85%;&amp;quot;&amp;gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] Pages&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--        LIST ON RIGHT-HAND SIDE OF BANNER       --&amp;gt;&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* {{LinkLang|:Category:Metalworks|Metalworks}}&lt;br /&gt;
* [[:Category:Materials|Materials]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Digital Fabrication|Digital Fabrication]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Food and Agriculture|Food / Agriculture]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Energy|Energy]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Software|Software]]&lt;br /&gt;
| style=&amp;quot;width:13%; font-size:95%;&amp;quot; |&lt;br /&gt;
* [[:Category:Housing and construction|Housing / Construction]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Organizations|Organizations]]&lt;br /&gt;
* [[:Category:Water|Water]]&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------          LEFT COLUMN               ---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-upper&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0px 0px 0px 0px; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:60%; border:1px solid #fad67d; background:#faf6ed; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-left&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf6ed;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-----------WELCOME!---Note: My use of header tags in this section is highly inelegant. If you know a better way, please change it. -------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;w-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Welcome!&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000; text-align:center;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;w-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto; text-align:left;&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;5&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;3&amp;quot; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!colspan = &amp;quot;2&amp;quot;|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Crash course on OSE|Crash Course}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Summary of our work&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://blog.opensourceecology.org/ Blog]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Latest news and updates&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;[http://forum.opensourceecology.org/ Forum]&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Meet, brainstorm, discuss&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|- &lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|FAQs|FAQ}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Your questions answered&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Get involved|Get Involved}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Contribute time and skills&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Donate}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Help us financially&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|&amp;lt;h3 style=&amp;quot;font-size:1.5em;&amp;quot;&amp;gt;{{LinkLang|Replication}}&amp;lt;/h3&amp;gt; &amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Replication by other people&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
!align=&amp;quot;center&amp;quot; colspan = &amp;quot;4&amp;quot;|&amp;lt;div style=&amp;quot;top:+0.5em; font-size:180%;&amp;quot;&amp;gt;&#039;&#039;&#039;[http://opensourceecology.org opensourceecology.org]&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/div&amp;gt;&amp;lt;h4 style=&amp;quot;font-size:0.9em; font-weight:normal;&amp;quot;&amp;gt;Our main website&amp;lt;/h4&amp;gt;&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;div style=&amp;quot;text-align: left&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Donations needed&#039;&#039;&#039;: We currently need some office equipment like &#039;&#039;laptop, color printer/fax/copier, desktop, and supplies&#039;&#039;. If you can help with that, please [[Special:Contact|send us a message]]!&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--------------INTRODUCTION ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;intro-mp-tfa-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#faecc8; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #fad67d; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Introduction&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;intro-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| style=&amp;quot;background-color:#faf6ed; margin: 1em auto 1em auto;&amp;quot; &lt;br /&gt;
|Open Source Ecology is a network of farmers, engineers, and supporters that has been imagining and creating the Global Village Construction Set, an open source, low-cost, high performance technological platform. These DIY-fabricated industrial machines can be used to build a sustainable civilization with modern comforts. The GVCS lowers the barriers to entry into farming, building, and manufacturing. It is a life-size lego-like set of modular tools that can create entire economies. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;The GVCS in 2 Minutes&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&amp;lt;html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;script type=&amp;quot;text/javascript&amp;quot; src=&amp;quot;http://s3.www.universalsubtitles.org/embed.js&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
(&lt;br /&gt;
  {&amp;quot;video_url&amp;quot;: &amp;quot;http://www.youtube.com/watch?v=CD1EWGQDUTQ&amp;quot;}&lt;br /&gt;
)&lt;br /&gt;
&amp;lt;/script&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;lt;/html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;border:1px solid transparent&amp;quot;|&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------RIGHT COLUMN---------&amp;gt;&lt;br /&gt;
| class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:40%; border:1px solid #C1CEDE; background:#f1f5fc; vertical-align:top;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{|id=&amp;quot;mp-right&amp;quot; width=&amp;quot;100%&amp;quot; cellpadding=&amp;quot;1&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#f1f5fc;&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- NEWS FEED (BLOG) ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;news-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;News &#039;&#039;&#039;&amp;lt;html&amp;gt;&amp;lt;a href=&#039;/wiki/Main_Page?action=purge&#039;&amp;gt;(refresh)&amp;lt;/a&amp;gt;&amp;lt;/html&amp;gt;&#039;&#039;&#039;&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;news-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|News}}&lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- TRUE FANS ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!-------------- FEATURED PAGE ---------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2 id=&amp;quot;f-mp-otd-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#abd5f5; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #C1CEDE; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em;&amp;quot;&amp;gt;Featured Page&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &amp;lt;div id=&amp;quot;f-mp-tfa&amp;quot;&amp;gt;&lt;br /&gt;
{{IncludeLang|Featured Page}} &lt;br /&gt;
&amp;lt;/div&amp;gt; &lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&amp;lt;!------------BOTTOM SECTION --------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
{| id=&amp;quot;mp-tfp&amp;quot; style=&amp;quot;margin:4px 0px 0px 0px; width:100%; background:none;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|class=&amp;quot;MainPageBG&amp;quot; style=&amp;quot;width:100%; border:1px solid #ddcef2; background:#faf5ff; vertical-align:top; color:#000;&amp;quot;|&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;2&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;5&amp;quot; style=&amp;quot;vertical-align:top; background:#faf5ff; color:#000; width:100%&amp;quot;&lt;br /&gt;
&amp;lt;!---------GVCS LIST-------------------------------&amp;gt;&lt;br /&gt;
! &amp;lt;h2  id=&amp;quot;mp-tfp-h2&amp;quot; style=&amp;quot;margin:0; background:#ddcef2; font-size:120%; font-weight:bold; border:1px solid #afa3bf; text-align:left; color:#000; padding:0.2em 0.4em&amp;quot;&amp;gt;Global Village Construction Set&amp;lt;/h2&amp;gt;&lt;br /&gt;
|-&lt;br /&gt;
|style=&amp;quot;color:#000;&amp;quot;| &lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;center&amp;quot; style=&amp;quot;background-color:#f1f5fc; text-align:left;&amp;quot;&lt;br /&gt;
|{{IncludeLang|GVCS List}}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
|}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=LifeTrac_III/Research_Development&amp;diff=54169</id>
		<title>LifeTrac III/Research Development</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=LifeTrac_III/Research_Development&amp;diff=54169"/>
		<updated>2012-02-16T13:26:27Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Industry Standards */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{ToolTemplate2|ToolParent=LifeTrac|ToolName=LifeTrac III}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Tractor}} Research and Development&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Design=&lt;br /&gt;
==Specifications==&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;6&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;2&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! Speed&lt;br /&gt;
! 5 mph in 4 wheel drive&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! Power&lt;br /&gt;
! [[Power Cube]]s, 14 gpm auxiliary hydraulics per Power Cube, 1 channel&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! Motors&lt;br /&gt;
! Four 32 cubic inch hydraulic motors&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! Weight &lt;br /&gt;
! 3000 lb&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! Attachment&lt;br /&gt;
! [[QA Plate]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! Modularity&lt;br /&gt;
! Power take off, hydraulic - 0-700 rpm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;[[LifeTrac IV Design Analysis]]&#039;&#039;&#039; - Design Analysis for the next generation of the LifeTrac&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Research=&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Goals==&lt;br /&gt;
*Lifetime design&lt;br /&gt;
*Scalable&lt;br /&gt;
*Modular&lt;br /&gt;
*Easy to maintain&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==General design goals==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Skid loader concept&lt;br /&gt;
*Articulated steering&lt;br /&gt;
*4 wheel drive&lt;br /&gt;
*2 wheel drive for doubled speed&lt;br /&gt;
*Front-end loader&lt;br /&gt;
*Backhoe attachment available&lt;br /&gt;
*[[Well-drilling]] attachment available&lt;br /&gt;
*CEB attachment available&lt;br /&gt;
*Hybrid between a skid loader, agricultural tractor, and construction tractor&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Features==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The [[LifeTrac]] tractor has a number of features that set it apart from traditional skid loaders, making LifeTracs suitable for agriculture.  Its main features for use in agriculture are a 3-point hitch, power takeoff, and high-flow hydraulic takeoff. These features allow the LifeTrac to use a variety of agricultural implements.  Its hydraulic drive eliminates the need for a transmission, eliminating a common source of expensive breakdowns in traditional commercial and farm tractors.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
LifeTrac is designed with a winch, and is also designed to be equipped with [[Well-drilling rig|well-drilling equipment]] with 10-foot drilling pipe sections.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
These features give the Lifetrac high utility and versatility, combining the power of skid loaders with the multi-purpose utility of agricultural and construction tractors.  The [[CEB Press|Compressed Earth Block press ]] and backhoe are also designed for compatibility with the Lifetrac. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The unique features of the Lifetrac are its do-it-yourself manufacturability, modularity and design for dis-assembly.  Priority one is lifetime design, where the tractor can be built and serviced by a person with minimal capital for materials and problems can be troubleshooted and readily repaired without the many tens of thousands of dollars to buy a new or even used tractor and thousands more in expensive repairs when something breaks down. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Components are made of standard steel wherever possible, with the goal of enabling any user-owner to perform their own maintenance.  No issue in LifeTrac should be more expensive than US$250 to fix.  Standard steel components (sheet, tubing, shaft, etc.) are used for repair and construction of the [[OSTrac]], with no forming or machining outside of minor welding and lathing.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Evolution==&lt;br /&gt;
*Flash-steam bladeless turbine drive being explored&lt;br /&gt;
*Flash-steam electric hybrid drive being developed&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|Brief description about the highest version of the LifeTrac}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Theory===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|Brief paragraph regarding the reasoning behind adding this tool to the GVCS}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Relevant Links===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|Sources for information regarding relevant technology}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Conceptual Notes===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|Ifs, ands and buts.}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Development==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
For us at [http://openfarmtech.org/weblog/ Factor e Farm], LifeTrac will be the backbone of our agricultural, agroforestry, and land stewardship operations. It will also be used in construction, power generation, and possibly other workshop tools.  Interestingly, hybrid hydraulic drive also applies to cars - here&#039;s an example [http://www.fordmuscle.com/blog/ford-to-build-60-mpg-f150/112114]. The identical hydraulic design, minus agricultural implement features - can be used with a car - simply by using faster, lower-torque wheel motors.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The basic drive is all hydraulic, and all implements are run hydraulically as well. Three hydraulic motors - PTO motor, high torque motor, and winch motor are used for accessory power applications. These can drive the following devices which we are also building contemporaneously:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Tilt-blade sawmill&lt;br /&gt;
*Rototiller&lt;br /&gt;
*Post-hole digger/tree planter&lt;br /&gt;
*Mixer&lt;br /&gt;
*Winch&lt;br /&gt;
*[[Well-drilling rig]] (future work)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Other implements that we are preparing are:&lt;br /&gt;
*[[CEB Press]]&lt;br /&gt;
*Backhoe&lt;br /&gt;
*Trencher&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The unique feature is that the motors can be mounted on the front-end laoder quick-connect plate - which serves, in effect, as an implement attachment mechanism that is much more versatile than a tractor 3 point hitch. All implements may be mounted on the quick-connect&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
As of 5.24.08, the current working program surrounding LifeTrac is:&lt;br /&gt;
[[Image:LifeTrac program.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Cost Comparisons to Industrial Counterparts=&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:lifetraccomparison.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*NOTE: Industrial prices are taken largely from Northern Tool catologue - [http://www.northerntool.com/] - your local, global supply chain.&lt;br /&gt;
*Commercial hydraulic rotary well drilling rig quote - [http://www.hydra-jett.com/1573687.html]&lt;br /&gt;
*Note: Tractor and Bulldozer add up to $9k, for an infrastructure that shares wheel motors, controls, and [[Power Cube]]s. Power Cubes are $1750 each for 27 hp using off-shelf components. For about 100 hp of drive, this is $7k. &lt;br /&gt;
*Note: Since Power Cubes are not included here, the real cost of the package should be closer to $40k for the GVCS implementation prior to the ability to melt steel into virgin metal. This ability, combined with advanced CNC machining, will bring the cost down to about $5000 for 50,000 lbs of steel obtained from scrap sources.&lt;br /&gt;
*Note: Each device takes on average 1 week to fabricate after optimization to digital fabrication. This implies a total labor time of about 20 weeks for the devices above, or only $15/hour at the labor cost given. This may be acceptable for DIY value, but is a low rate for market production.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Maintenance===&lt;br /&gt;
*Yearly maintenance costs designed to be no more than $100 with heavy duty usage&lt;br /&gt;
:What are the key points in a maintenance check?&lt;br /&gt;
:What are the skill sets required to perform a systems check accurately?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bill of Materials for Industrial Counterparts===&lt;br /&gt;
*One tire and rim - a flat proof one - costs $500 for skid loaders - [http://www.radmeister.com/m-14765-743ds.aspx]. Compare to $5 used truck tires with $35 for open source chains - under $50 for a tire. The latter affords the same traction, at 10-100 times less cost, depending if you count the chains or not.&lt;br /&gt;
**Which is more cost effective over a lifetime?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Design=&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The concept was inspired initially by [http://www.cadplans.com/cadtrac.htm CADTrac, a set of plans that you can buy]:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:CADTrac.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
But it is redesigned thoroughly by enlarging the size and making construction simpler, to fulfill [[OSE Specifications]] for Post-Scarcity Economics.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Requirements|Requirements]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Speed|Speed]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Throughput|Throughput]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Weight|Weight]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Size Constraints|Size Constraints]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Feed stock|Feed stock]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Design Description|Design Description]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Calculations - energy, efficiency|Calculations]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Drawings and Diagrams|Drawings and Diagrams]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Concept and Alternatives|Concept and Alternatives]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Full Design Views|Full Design Views]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Cut-away Views|Cut-away Views]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Exploded Parts View|Exploded Parts View]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/3D Renders|3D Renders]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Decisions|Decisions]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Project Team|Project Team]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Industry Standards===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;6&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;2&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! &#039;&#039;&#039;Industry Standard&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
! &#039;&#039;&#039;LifeTrac&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ISO 26322-1:2008 Tractors for agriculture and forestry -- Safety -- Part 1: Standard tractors. Specifies general safety requirements and their verification for the design and construction of standard tractors used in agriculture and forestry. These tractors have at least two axles for pneumatic‑tyred wheels, with the smallest track gauge of the rear axle exceeding 1 150 mm, or tracks instead of wheels, with their unballasted tractor mass being greater than 600 kg. &lt;br /&gt;
*ISO 730-1:1994 Agricultural wheeled tractors -- Rear-mounted three-point linkage -- Part 1: Categories 1, 2, 3 and 4. Describes the dimensions and requirements of the three-point linkage for the attachment of implements or equipment to the rear of agricultural wheeled tractors. Specifies four categories to be used on different ranges of agricultural tractors.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Funding===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|List of expenses for prototyping and documenting LifeTrac}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Peer Reviews===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|Peer reviews from the scientific community regarding the R&amp;amp;D of LifeTrac}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Experiments and Prototypes===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|Empirical data on performance}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Experimental Results====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prototype Notes, Observations, etc.====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Failure Mode Analysis===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Testing Results===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Recommendations for Improvement===&lt;br /&gt;
New loader arms: done 12/21/11&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:bentloader.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Quick attach wheel 12/23/11:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;html&amp;gt;&amp;lt;iframe width=&amp;quot;300&amp;quot; height=&amp;quot;233&amp;quot; src=&amp;quot;https://www.youtube.com/embed//L1NSbKDSZ-w&amp;quot; frameborder=&amp;quot;0&amp;quot; allowfullscreen&amp;gt;&amp;lt;/iframe&amp;gt;&amp;lt;/html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Based on [http://forum.opensourceecology.org/discussion/comment/2994#Comment_2994 this forum exchange] perhaps the LifeTrac could get a righteous set of proper tank treads. Take away the 4 hub motors and convert the wheels into idlers. Install new (bigger) motors on the rear pillar. Install sprockets on the new motors. Make longer metal tracks that go around the two tires and one sprocket (on each side). Now you&#039;ve got something that maximizes the useful torque and grip available in the design. A company called [http://www.asm-steuerungstechnik.de/index.php?id=9&amp;amp;L=3 ASM] has this [[steel chain sprocket]] that fully engages every link and actually looks simpler than a normal sprocket. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:lifetrack_tank_tread.jpg|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I&#039;m not sure what the math is on this idea.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=See Also=&lt;br /&gt;
* [[LifeTrac Questions]]&lt;br /&gt;
* [[OSTrac]]&lt;br /&gt;
* [http://www.motherearthnews.com/Do-It-Yourself/1978-09-01/Bill-Whitakers-Homemade-Tractor.aspx Bill Whitaker homemade tractor]&lt;br /&gt;
* [http://www.hydraulicinnovations.com/forum/showthread.php?t=623 hydraulic tractor]&lt;br /&gt;
* [http://www.green-trust.org/junkyardprojects/FreeTractorPlans/FarmTractor%231PM1939.pdf DIY tractor from 1939 Popular Mechanics]&lt;br /&gt;
* [http://www.green-trust.org/junkyardprojects/FreeTractorPlans/FarmTractor%234.pdf Pow&#039;r Pup tractor]&lt;br /&gt;
* [http://www.longwood.edu/staff/riderkb/tractor/index.htm documented Pow&#039;r Pup build]&lt;br /&gt;
* [http://www.colorsmagazine.com/stories/magazine/81/story/homemade-tractors homemade Polish tractors]&lt;br /&gt;
* [http://dinosaurtheory.com/tractor_force.gif tractor force diagram]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{GVCS Footer}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=LifeTrac_III/Research_Development&amp;diff=54168</id>
		<title>LifeTrac III/Research Development</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=LifeTrac_III/Research_Development&amp;diff=54168"/>
		<updated>2012-02-16T13:18:39Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Industry Standards */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{ToolTemplate2|ToolParent=LifeTrac|ToolName=LifeTrac III}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Tractor}} Research and Development&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Design=&lt;br /&gt;
==Specifications==&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;6&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;2&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! Speed&lt;br /&gt;
! 5 mph in 4 wheel drive&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! Power&lt;br /&gt;
! [[Power Cube]]s, 14 gpm auxiliary hydraulics per Power Cube, 1 channel&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! Motors&lt;br /&gt;
! Four 32 cubic inch hydraulic motors&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! Weight &lt;br /&gt;
! 3000 lb&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! Attachment&lt;br /&gt;
! [[QA Plate]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! Modularity&lt;br /&gt;
! Power take off, hydraulic - 0-700 rpm&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;[[LifeTrac IV Design Analysis]]&#039;&#039;&#039; - Design Analysis for the next generation of the LifeTrac&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Research=&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Goals==&lt;br /&gt;
*Lifetime design&lt;br /&gt;
*Scalable&lt;br /&gt;
*Modular&lt;br /&gt;
*Easy to maintain&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==General design goals==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Skid loader concept&lt;br /&gt;
*Articulated steering&lt;br /&gt;
*4 wheel drive&lt;br /&gt;
*2 wheel drive for doubled speed&lt;br /&gt;
*Front-end loader&lt;br /&gt;
*Backhoe attachment available&lt;br /&gt;
*[[Well-drilling]] attachment available&lt;br /&gt;
*CEB attachment available&lt;br /&gt;
*Hybrid between a skid loader, agricultural tractor, and construction tractor&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Features==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The [[LifeTrac]] tractor has a number of features that set it apart from traditional skid loaders, making LifeTracs suitable for agriculture.  Its main features for use in agriculture are a 3-point hitch, power takeoff, and high-flow hydraulic takeoff. These features allow the LifeTrac to use a variety of agricultural implements.  Its hydraulic drive eliminates the need for a transmission, eliminating a common source of expensive breakdowns in traditional commercial and farm tractors.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
LifeTrac is designed with a winch, and is also designed to be equipped with [[Well-drilling rig|well-drilling equipment]] with 10-foot drilling pipe sections.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
These features give the Lifetrac high utility and versatility, combining the power of skid loaders with the multi-purpose utility of agricultural and construction tractors.  The [[CEB Press|Compressed Earth Block press ]] and backhoe are also designed for compatibility with the Lifetrac. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The unique features of the Lifetrac are its do-it-yourself manufacturability, modularity and design for dis-assembly.  Priority one is lifetime design, where the tractor can be built and serviced by a person with minimal capital for materials and problems can be troubleshooted and readily repaired without the many tens of thousands of dollars to buy a new or even used tractor and thousands more in expensive repairs when something breaks down. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Components are made of standard steel wherever possible, with the goal of enabling any user-owner to perform their own maintenance.  No issue in LifeTrac should be more expensive than US$250 to fix.  Standard steel components (sheet, tubing, shaft, etc.) are used for repair and construction of the [[OSTrac]], with no forming or machining outside of minor welding and lathing.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Evolution==&lt;br /&gt;
*Flash-steam bladeless turbine drive being explored&lt;br /&gt;
*Flash-steam electric hybrid drive being developed&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|Brief description about the highest version of the LifeTrac}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Theory===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|Brief paragraph regarding the reasoning behind adding this tool to the GVCS}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Relevant Links===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|Sources for information regarding relevant technology}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Conceptual Notes===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|Ifs, ands and buts.}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Development==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
For us at [http://openfarmtech.org/weblog/ Factor e Farm], LifeTrac will be the backbone of our agricultural, agroforestry, and land stewardship operations. It will also be used in construction, power generation, and possibly other workshop tools.  Interestingly, hybrid hydraulic drive also applies to cars - here&#039;s an example [http://www.fordmuscle.com/blog/ford-to-build-60-mpg-f150/112114]. The identical hydraulic design, minus agricultural implement features - can be used with a car - simply by using faster, lower-torque wheel motors.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The basic drive is all hydraulic, and all implements are run hydraulically as well. Three hydraulic motors - PTO motor, high torque motor, and winch motor are used for accessory power applications. These can drive the following devices which we are also building contemporaneously:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Tilt-blade sawmill&lt;br /&gt;
*Rototiller&lt;br /&gt;
*Post-hole digger/tree planter&lt;br /&gt;
*Mixer&lt;br /&gt;
*Winch&lt;br /&gt;
*[[Well-drilling rig]] (future work)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Other implements that we are preparing are:&lt;br /&gt;
*[[CEB Press]]&lt;br /&gt;
*Backhoe&lt;br /&gt;
*Trencher&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The unique feature is that the motors can be mounted on the front-end laoder quick-connect plate - which serves, in effect, as an implement attachment mechanism that is much more versatile than a tractor 3 point hitch. All implements may be mounted on the quick-connect&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
As of 5.24.08, the current working program surrounding LifeTrac is:&lt;br /&gt;
[[Image:LifeTrac program.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Cost Comparisons to Industrial Counterparts=&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:lifetraccomparison.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*NOTE: Industrial prices are taken largely from Northern Tool catologue - [http://www.northerntool.com/] - your local, global supply chain.&lt;br /&gt;
*Commercial hydraulic rotary well drilling rig quote - [http://www.hydra-jett.com/1573687.html]&lt;br /&gt;
*Note: Tractor and Bulldozer add up to $9k, for an infrastructure that shares wheel motors, controls, and [[Power Cube]]s. Power Cubes are $1750 each for 27 hp using off-shelf components. For about 100 hp of drive, this is $7k. &lt;br /&gt;
*Note: Since Power Cubes are not included here, the real cost of the package should be closer to $40k for the GVCS implementation prior to the ability to melt steel into virgin metal. This ability, combined with advanced CNC machining, will bring the cost down to about $5000 for 50,000 lbs of steel obtained from scrap sources.&lt;br /&gt;
*Note: Each device takes on average 1 week to fabricate after optimization to digital fabrication. This implies a total labor time of about 20 weeks for the devices above, or only $15/hour at the labor cost given. This may be acceptable for DIY value, but is a low rate for market production.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Maintenance===&lt;br /&gt;
*Yearly maintenance costs designed to be no more than $100 with heavy duty usage&lt;br /&gt;
:What are the key points in a maintenance check?&lt;br /&gt;
:What are the skill sets required to perform a systems check accurately?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Bill of Materials for Industrial Counterparts===&lt;br /&gt;
*One tire and rim - a flat proof one - costs $500 for skid loaders - [http://www.radmeister.com/m-14765-743ds.aspx]. Compare to $5 used truck tires with $35 for open source chains - under $50 for a tire. The latter affords the same traction, at 10-100 times less cost, depending if you count the chains or not.&lt;br /&gt;
**Which is more cost effective over a lifetime?&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=Design=&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The concept was inspired initially by [http://www.cadplans.com/cadtrac.htm CADTrac, a set of plans that you can buy]:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:CADTrac.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
But it is redesigned thoroughly by enlarging the size and making construction simpler, to fulfill [[OSE Specifications]] for Post-Scarcity Economics.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Requirements|Requirements]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Speed|Speed]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Throughput|Throughput]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Weight|Weight]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Size Constraints|Size Constraints]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Feed stock|Feed stock]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Design Description|Design Description]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Calculations - energy, efficiency|Calculations]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Drawings and Diagrams|Drawings and Diagrams]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Concept and Alternatives|Concept and Alternatives]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Full Design Views|Full Design Views]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Cut-away Views|Cut-away Views]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Exploded Parts View|Exploded Parts View]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/3D Renders|3D Renders]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Decisions|Decisions]]&lt;br /&gt;
*[[LifeTrac/Research Development/Project Team|Project Team]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Industry Standards===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{| cellpadding=&amp;quot;6&amp;quot; cellspacing=&amp;quot;2&amp;quot; border=&amp;quot;1&amp;quot; align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
|-align=&amp;quot;center&amp;quot;&lt;br /&gt;
! &#039;&#039;&#039;Industry Standard&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
! &#039;&#039;&#039;LifeTrac&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*ISO 730-1:1994 Agricultural wheeled tractors -- Rear-mounted three-point linkage -- Part 1: Categories 1, 2, 3 and 4&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Funding===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|List of expenses for prototyping and documenting LifeTrac}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Peer Reviews===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|Peer reviews from the scientific community regarding the R&amp;amp;D of LifeTrac}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Experiments and Prototypes===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{wanted|Empirical data on performance}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Experimental Results====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Prototype Notes, Observations, etc.====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Failure Mode Analysis===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Testing Results===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Recommendations for Improvement===&lt;br /&gt;
New loader arms: done 12/21/11&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Image:bentloader.jpg]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Quick attach wheel 12/23/11:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;html&amp;gt;&amp;lt;iframe width=&amp;quot;300&amp;quot; height=&amp;quot;233&amp;quot; src=&amp;quot;https://www.youtube.com/embed//L1NSbKDSZ-w&amp;quot; frameborder=&amp;quot;0&amp;quot; allowfullscreen&amp;gt;&amp;lt;/iframe&amp;gt;&amp;lt;/html&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Based on [http://forum.opensourceecology.org/discussion/comment/2994#Comment_2994 this forum exchange] perhaps the LifeTrac could get a righteous set of proper tank treads. Take away the 4 hub motors and convert the wheels into idlers. Install new (bigger) motors on the rear pillar. Install sprockets on the new motors. Make longer metal tracks that go around the two tires and one sprocket (on each side). Now you&#039;ve got something that maximizes the useful torque and grip available in the design. A company called [http://www.asm-steuerungstechnik.de/index.php?id=9&amp;amp;L=3 ASM] has this [[steel chain sprocket]] that fully engages every link and actually looks simpler than a normal sprocket. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:lifetrack_tank_tread.jpg|200px]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I&#039;m not sure what the math is on this idea.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=See Also=&lt;br /&gt;
* [[LifeTrac Questions]]&lt;br /&gt;
* [[OSTrac]]&lt;br /&gt;
* [http://www.motherearthnews.com/Do-It-Yourself/1978-09-01/Bill-Whitakers-Homemade-Tractor.aspx Bill Whitaker homemade tractor]&lt;br /&gt;
* [http://www.hydraulicinnovations.com/forum/showthread.php?t=623 hydraulic tractor]&lt;br /&gt;
* [http://www.green-trust.org/junkyardprojects/FreeTractorPlans/FarmTractor%231PM1939.pdf DIY tractor from 1939 Popular Mechanics]&lt;br /&gt;
* [http://www.green-trust.org/junkyardprojects/FreeTractorPlans/FarmTractor%234.pdf Pow&#039;r Pup tractor]&lt;br /&gt;
* [http://www.longwood.edu/staff/riderkb/tractor/index.htm documented Pow&#039;r Pup build]&lt;br /&gt;
* [http://www.colorsmagazine.com/stories/magazine/81/story/homemade-tractors homemade Polish tractors]&lt;br /&gt;
* [http://dinosaurtheory.com/tractor_force.gif tractor force diagram]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{GVCS Footer}}&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Crash_course_on_OSE/hr&amp;diff=53964</id>
		<title>Crash course on OSE/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Crash_course_on_OSE/hr&amp;diff=53964"/>
		<updated>2012-02-14T11:09:08Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Prikaz za nove ljude */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Ubrzani tečaj o OSE-u}}{{Info|Ubrzani tečaj|Ovo je ubrzani tečaj o Open Source Ecology (OSE). U sljedećih 15 minuta, biti će te upućeni u sav rad OSE-a u posljednje 4 godine. E-mail crashcoursemoderator at gmail dot com za podršku. Također pogledajte i {{LinkLang|Technical Abstract of the GVCS}}.}}&lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;left&amp;quot;&lt;br /&gt;
| __TOC__&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Prikaz za novake==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Započnite s [http://opensourceecology.org glavnom OSE stranicom].&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Da biste vidjeli što radimo, pogledajte video {{LinkLang|GVCS in 2 Minutes}}. Open Source Ecology osnovao je 2004 [[Marcin Jakubowski]]. Mi smo mreža poljoprivrednika, inženjera, i pristaša koja zadnje dvije godine stvara {{LinkLang|Global Village Construction Set}}. GVCS je open-source, low-cost, tehnološka platforma visokih performansi koja se sastoji od 50 različitih industrijskih i poljoprivrednih strojeva potrebnih za izgradnju održive civilizacije suvremenog komfora. GVCS spušta ljestvicu za ulazak u djelatnosti poljoprivrede, izgradnje i proizvodnje, te se može predstaviti kao lego-set modularnih alata u prirodnoj veličini kojim se može stvoriti čitava gospodarstva, bilo u ruralnom Missouriju, gdje je projekt osnovan, u urbanim rekonstrukciji, ili u srcu Afrike.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[:Category: Factor e Farm Logs|dnevnike sudionika]]  sa Factor e Farm-e.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;Imamo ambiciozan program razvoja i publiciranja preostalih 49 tehnologija u roku od 2 godine i 2.4 milijuna dolara proračuna - koji smo saželi kao naš 50/2/2 program. Period za realizaciju je 2011-2012.&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&amp;lt;br style=&amp;quot;clear: both&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
===Ključne značajke GVCS-a===&lt;br /&gt;
Ovo su [[Key Features of the GVCS|ključne značajke GVCS]] , a ako želite vidjeti cijeli skup vrijednosti, pogledajte [[Core Values of OSE|temeljne vrijednosti OSE-a]].&lt;br /&gt;
{{Info|Ključne značajke|&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Open Source - slobodno objavljujemo ​​naše 3D dizajne, sheme, edukativne video materijale, proračune, i priručnike za uporabu na našem open source wiki-ju, te koristitimo otvorenu suradnju s tehničkim suradnicima.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Low-Cost - troškovi izrade ili kupnje naših strojeva u prosjeku su 8 puta jeftinije nego kupnje od industrijskih proizvođača, uključujući i troškove rada od 15 dolara/sat za GVCS fabrikator.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Modularnost - motori, dijelovi, sklopovi, i pogonske jedinice su razmjenjivi, te se mogu grupirati za postizanje raznolike funkcionalnost iz malog skupa jedinica.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Korisničko održavanje - dizajn-za-rastavljanje omogućuje korisniku jednostavno rastavljanje, održavanje i popravak alata, bez potrebe za skupim serviserima.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Uradi sam - korisnik dobiva kontrolu nad projektiranjem, proizvodnjom i modificiranjem GVCS skupa alata.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Zatvorena petlja proizvodnje - Metal je osnovna komponenta napredne civilizacije, a naša platforma omogućuje recikliranje metala u djevičansku sirovinu za proizvodnju daljnjih GVCS tehnologija - čime je postignuta proizvodnja od &amp;quot;kolijevke do kolijevke&amp;quot;.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Visoke performanse - standardi učinka moraju se podudarati sa ili premašiti industrijsku konkurenciju da bi GVCS bio održiv.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Fleksibilna Fabrikacija - Dokazano je da fleksibilno korištenje općih strojeva u odgovarajućem razmjeru proizvodnje može biti održiva alternativa centraliziranoj proizvodnji.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Distributivna ekonomija - Potičemo replikaciju poduzeća koja proizlaze iz GVCS platformi kao put do istinski slobodnog poduzetništvo - uz ideale Jeffersonovske demokracije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Industrijska učinkovitost - U cilju pružanja izvediv izbor za održiv život, GVCS platforma odgovara ili premašuje standarde produktivnosti industrijske konkurencije.&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Područje primjene GVCS-a===&lt;br /&gt;
{{Info|Područje primjene|&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Mehanička Infrastruktura - konstruktivni setu prirodnoj veličini, nalik na LEGO, za konstrukciju poljoprivredne i komunalne opreme, sa naglašenom mosularnošću. Mehanička infrastruktura temelji se na podvožju (traktor, mikrotractor, auto, buldožer) s modularnim dodatcima. Provodi, motori i pogonske jedinice sz razmjenjivi, čime se povećava raspon koristnih strojeva koji se mogu sastaviti od malog skupa komponenti. Na primjer, pogonska jedinica može se jednostavno izmještati između traktora, buldožera ili automobila.&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Poljoprivreda - prehrambena infrastrukture za održivu zajednice (Open Source Agroecology) ima za cilj pokazati najbolje prakse sustava za prehranjenje 100-200 osoba i užim timom od 4 poljoprivredna specijalista, ili Open Source Agroecologista.&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Energetska infrastruktura - uključuje gorivo, motorne pogone, i električnu energiju. Energetske infrastrukture sastoji se od solarne energije hvatane ili Solarnim turbinama ili biljke. Solarna turbina koristi solarnu topline izravno kad sunce sja, ili pohranjenu u biljkama putem fotosinteze, gdje se energija dobiva iz biljne biomase.&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Stanovanje - stambena infrastrukture sastoji se od niza višenamjenskih alata: CEB-Preše, Pilana, cement mixer, Modularnih stambenih jedinica, dnevni strojevi i drugi. Mi ćemo proizvesti profesionalne arhitektonske projekte za izgradnju CEB i drugih prirodnih struktura.&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Prijevoz - uključuje Open Source Microcar i komunalni kamion s imlement attachabilty, sve pokretano pomoču Power Cube-ova.&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Digitalna Fabrikacija - od RepLab do vruće obrade metala i potpuno opremljenih industrijskih robota.&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Materijali - Vađenje aluminijska iz gline , bioplastic ekstruder uključujući sintezu bioplastke iz biljaka.&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trenutni status===&lt;br /&gt;
Posljednja promjena: 1. veljače, 2012.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeći prototipovi i proizvodi su razvijeni do sada:&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;0&amp;quot; valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:Machine.jpg|left|thumb|The Liberator, CEB preša &amp;lt;br/&amp;gt;(Finalni Proizvod)]]&lt;br /&gt;
| {{LinkLang|CEB Press|Compressed Earth Block (CEB) Preša}} omogućuje brzu (16 blokova u minuti), low-cost, gradnju visoke kvalitete od zemlje na licu mjesta . CEB preša koristi se stiskanje lokalnog ili sa lica mjesta tla od ilovače (20-30% volumenskog udjela gline) u strukturne (48-690 kN/m2) građevne blokove. Stabilizacija s cementom možu se koristiti za dodatnu otpornost na vremenske uvjete. CEB se također koristi za izgradnju podova, popločenih površina, potporni zidovi, skladišnih strukture, ili bilo koje druge strukture, gdje su uniformni strukturalni blokovi poželjni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://blip.tv/file/3825806/ The Liberator], [http://www.youtube.com/watch?v=nV_-ZzYmo3A The CEB Story], [http://opensourceecology.blip.tv/file/3573531/ initial field testing], [http://opensourceecology.blip.tv/file/3641993/ pressing bricks], [http://openfarmtech.org/weblog/2010/06/design-for-disassembly/ disassembly], [http://opensourceecology.blip.tv/file/3736161/ crating (packaging)], [http://openfarmtech.org/weblog/2010/04/the-liberator-beta-2-0-machine-overview/ machine overview], [http://opensourceecology.blip.tv/file/3750806/ the frame], [http://opensourceecology.blip.tv/file/3750871/ the controller], [http://openfarmtech.org/weblog/2011/04/ceb-machine-controller-fabrication-recursion/ CEB Machine Controller: Fabrication Recursion], [http://vimeo.com/22102016 Complete CEB Walkthrough].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Documentation&#039;&#039;: {{LinkLang|CEB Press|Introduction}}, {{LinkLang|CEB Press Build Instructions|Build Instructions}}, [http://openpario.mime.oregonstate.edu/documents/94 CAD Files]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:LiftTracWithTracks.jpg|left|thumb|LifeTrac &amp;lt;br/&amp;gt;(Finalni Proizvod)]]&lt;br /&gt;
|{{LinkLang|LifeTrac}} je svestrani, 4-pogonski, pune veličine, hidraulički, skid-steering traktor od 18-200 KS s dodatnom opcijom čelićnih gusjenica. LifeTrac je zamišljen kao minimalistički, no visokih performansi, dugoviječni dizajn, dizajniran za rastavljanje, radni konj i pogonska jedinica za sve operacije upravljanja zemljištem. Karakterizira ga jednostavno servisiranje od strane korisnika. Njegova modularna priroda omogućuje brzo pričvršćivanje dodataka; zamjenjivosti / ugradnju više pogonskih jedinica (Power Cube) za prilagodbu nivo snage zadataku pri ruci, brzo pričvršćivanje svih hidrauličnih komponenti putem brze spojke crijeva, uključujući brzu promjenjivost hidrauličnih motora za korištenje u drugim aplikacijama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://blog.opensourceecology.org/2008/09/lifetrac-continued/ Prototype I]; Prototype I with external Power Cube; [http://opensourceecology.blip.tv/file/3876543/ Prototype II of Development], [http://vimeo.com/15130712 Prototype II Completed], [http://vimeo.com/15531206 moving]. Prototype III.  Prototype IV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:Microtrac-i.png|left|thumb|MicroTrac &amp;lt;br/&amp;gt;(Prototype I)]]&lt;br /&gt;
|{{LinkLang|MicroTrac}} je umanjena, hodna verziju LifeTrac za rješavanje potreba za mikrotraktorom. Većina komponenti je ista kao za LifeTrac, osim što su smanjenji strukturalni dijelovi, tako da se zadrži zamjenjivost dijelova između MicroTrac i LifeTrac.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://openfarmtech.org/weblog/2009/07/microtrac-completed/ Prototype I completed blog post], [http://opensourceecology.blip.tv/file/2330106/ prototype I completed video], [http://opensourceecology.blip.tv/file/2396704/ zero turn], {{LinkLang|Microtrac Prototype II}}, [http://openfarmtech.org/weblog/2010/08/microtrac-challenge/ Prototype II Challenge].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Documentation&#039;&#039;: {{LinkLang|MicroTrac|wiki documentation}} ; [http://openpario.mime.oregonstate.edu/projects/osemicrotrac/files Prototype I Blender File]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:Soil-pulverizer-ii.png‎|left|thumb|Soil Pulverizer &amp;lt;br/&amp;gt;(Finalni Proizvod)]]&lt;br /&gt;
|The {{LinkLang|Rototiller|Soil Pulverizer}} se priključuje na LifeTrac te služi za usitnjavanje tla u finu konzistenciju koja se može koristiti u pripremi za prešanje komprimiranih zemljanih blokova (CEB)..&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://openfarmtech.org/weblog/2010/10/open-source-soil-pulverizer-prototype-ii/ blog], [http://vimeo.com/15681970 construction and test (short video)], [http://www.youtube.com/watch?v=46Dg1ziqAu0 test (video)].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:Powercube-ii-front.jpg|left|thumb|Power Cube &amp;lt;br/&amp;gt;(Finalni Proizvod)]]&lt;br /&gt;
|{{LinkLang|Power Cube}} je univerzalna, samostojeća pogonska jedinica koja se sastoji od motora u kombinaciji s hidrauličkom pumpom za pružanje snage različitim uređajima u obliku hidrauličnih tekućina pod visokim tlakom. Power Cube je modul koji može biti priključen na LifeTrac, Microtrac, Buldožer, i Open Source Car (Oscar) platforme. Povezuje se s drugim uređajima putem brze spojnice i brzim spajanjem hidrauličkih crijeva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://www.youtube.com/watch?v=bjnROs7dfFM short] and [http://vimeo.com/15892882 long (50min)] video.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Documentation&#039;&#039;: [http://openpario.mime.oregonstate.edu/projects/lifetrac3d/files Blender Files].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:Cnc-torch-table-2010-ose.jpg|left|thumb|CNC Torch Table]]&lt;br /&gt;
|{{LinkLang|CNC Torch Table|CNC Torch Table}}  je stol za rezanje. Glave rezača se može kontrolirati računalom za izradu čistih i oštrih rezova na XYZ osima. Prototip I je izgrađen, no nije bio uspješan, budući da je zračenje koje emitira plazma rezača izazvalo kvar elektronike. Dovršavamo Prototip I sa nadogradnjom open. source stepper motor kontrolera.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Links: {{LinkLang|CNC Torch Table|wiki page}}, [http://vimeo.com/7151604 Plasma cutter in action], Open Source Torch Table [http://vimeo.com/6767592 Part 4], [http://vimeo.com/6768144 Part 5], [http://vimeo.com/6816527 Part 6]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Documentation&#039;&#039;: {{LinkLang|Torch Table Build|Build (wiki)}}, [http://openpario.mime.oregonstate.edu/projects/osetorchtable/files Blender File]; [http://vimeo.com/23785186 Prototype I First Fire]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:Drill-press-i-front.jpg|left|thumb|Drill Press &amp;lt;br/&amp;gt;(Prototype I)]]&lt;br /&gt;
|The {{LinkLang|Drill Press}} služi za izravno bušenje 2.5cm i većih rupa u metalu bez predbušenja. Sastoji se od hidrauličkog motora za bušenje i hidrauličnog cilindra za pritisak - tako da doslovno tiska, te ne nedostaje momenta i snage budući da motor može postići i do 20 KS. Koristimo naš Universal Rotor kao motor..&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://www.youtube.com/watch?v=8HoygNxyCnc video]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Documentation&#039;&#039;: {{LinkLang|Drill Press|documentation}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:150_ton_hole_puncher.jpg|left|thumb|Ironworker Machine &amp;lt;br/&amp;gt;(Prototype I)]]&lt;br /&gt;
|The Ironworker Machine  je uređaj koji može istovremeno rezati i bušiti rupe u čeliku i drugim metalnim debljine 2.5cm. Trenutno radimo na prototipu 150 Ton Hole Puncher.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://openfarmtech.org/weblog/2010/07/open-source-150-ton-hole-puncher/ 150 Ton Hole Puncher&#039;s blog post], [http://sketchup.google.com/3dwarehouse/details?mid=76574afca0dc2a81211da1f85706ccd Sketchup model]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Documentation&#039;&#039;: {{LinkLang|Ironworker|Hole Puncher&#039;s Wiki Documentation}}, [[:Category:Ironworker|Wiki Category]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U 2011, Marcin je održao [http://openfarmtech.org/weblog/2011/04/ted-fellows-talk/ TED Talk] prezentaciju. Imali smo naruđbe za Power Cube, CEB Press, Tractor i Soil Pulverizer te smo počeli sa gradnjom [[HabLab]] i radionice. [[Replication|Replikacija]] GVCS strojeva je započela.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imali smo uspješnu [http://www.kickstarter.com/projects/622508883/global-village-construction-set Kickstarter kampanju] i dobilismo smo grantove od [[Kauffman_Proposal|Kauffman Foundation]] i[[Shuttleworth Fellowship Application|Shuttleworth Foundation]]. Sada proširujemo naš[[Aaron_log|razvoj resursa]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dovršavamo [[Civilization Starter Kit DVD]] koji sadrži kompletnu dokumentaciju za Power Cube, CEB Press, Tractor i Soil Pulverizer&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno radimo na 13 strojeva. Možete vidjeti trenutni status u [[Status Brief]]-u.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Možete se [[Preorders|predbilježiti]] za GVCS strojeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Planovi za budućnost=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U 2012 ide brz paralelni razvoj za završetak 50 strojeva. Pojačavamo naš organizacojski razvoj i regrutiramo suosnivača da se pridruži timu na Factor e Farm-i.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvo planiramo ope source gotove beta prototipove u tri glavne grupe:&lt;br /&gt;
* open source paket Mikrotvornica - [[Ironworker]] machine, [[CNC Torch Table]], [[CNC Multimachine]] and [[Induction Furnace]].&lt;br /&gt;
* Power Infrastructure paket - [[Modern Steam Engine]], [[Pelletizer]], [[Solar Concentrator]], [[Heat Exchanger]], [[Universal_Power_Supply|Power Inverter]].&lt;br /&gt;
* Građevinski paket - [[Well Drilling Rig]], [[Sawmill]], [[Backhoe]], [[Bulldozer]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U potrazi smo za aktivnom suradnjom u svim projektima. Naše trenutne potrebe su:&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Fabrication Manager&#039;&#039;&#039;- završiti postojeće i nove proizvodne serije, proizvesti daljnju građevinsku opremu potrebnu za infrastrukturnu izgradnju. Planiramo izradu prototipa pilane, miksera cementa , augera, rovokopača i backhoe u sezoni 2011.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Construction Project Manager&#039;&#039;&#039;- vodi izgradnju nove infrastrukture kako novi ljudi dolaze na lice mjesta, s naglaskom na prirodne tehnike gradnje, kao što su CEB, lokalne drvena građa i lokalne biomase za superizolaciju i bioplastiku za staklenike (vidi zadnji blog post za detalje)&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;voditelj projekt&#039;&#039;&#039; - skupni globalni / lokalni projektni menadžment i integracija, korištenje pomoći globalnog razvojnog tima za unaprijeđivanje i testiranje GVCS infrastrukture na Faktor e Farmi&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Machine Designer / CAD&#039;&#039;&#039;- kreira tehničke dizajne (CAD) u proces izrade prototipa GVCS - pružajući izvedbene crteže proizvodnom timu&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;OSE fabricators&#039;&#039;&#039;- custom fabricators i prototypers koji pretvaraju tehnički dizajn sa crteža u fizičke prototipove - stvaranje fizičke biti projekta&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;CAM Expert - doprinosi&#039;&#039;&#039;CAM (izrada automatizacija) aspekt prototipa proces razvoja CAM datoteka i pomoću CNC strojeva - dok racionalizaciju proizvodnju proces&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Energetski inženjer&#039;&#039;&#039;- razvija mrežu električne energije za zajednicu i razvija materijal radionica vlasti - uključujući razvoj zavarivač, plazma rezač, indukcija peći, inverter, regulatora punjenja, i ​​druge snage električni uređaji koji su uključeni u GVCS&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Podrška za daljinsku suradnju&#039;&#039;&#039;- organiziranje daljinskih suradničkih timova za dizajn / CAD / izradu prototipova pomoć Faktor e Farma&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;CAD / CAM Programer&#039;&#039;&#039;- robusan, integrirani, open source, profesionalne kvalitete alat za CAD/CAM trenutno nije dostupan. Mi ćemo uložiti napor u razvoj takvih alata za korištenje u repliciranju GVCS strojeva, gradeći na i integraciju postojećih alata.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Manager regeneracije zemljišta&#039;&#039;&#039;- Faktor e Farma pati od ozbiljnih erozije i problema plodnosti uzrokovanih prethodnim desetljećima komercijalne poljoprivrede. Da bi poboljšali ovo, naš plan je izgradnja nasipa, bara i drugih zemljanih radova sa izravnom svrhom rješavanja erozije, plus, intenzivno površinsko kompostiranje i naglašenu rotaciju ispaše kao brz način da se unaprijedi zajednica zemlje i hrane.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Farmer&#039;&#039;&#039; – ili točnije - open source agroecologist - središnji osoba u zajednici koji pruža prehrana za FeF momčad i time je primarni contibutor za dobro zdravlje zajednice. Open source agroecologist je odgovoran za proizvodnju hrane - iz vrta i voćnjaka na području kulture, stočarstvo, ribarstvo, šumarstvo i - i za čuvanje hrane i prerade, kao što je sjeme za čišćenje, spremanje sjeme i ulje izražavanja. Farmer je odgovoran za proizvodnju hrane, goriva i vlakana usjeva (oba drva i odjeće) - a da pritom zadrže raznolik i integrirane ekosustav tla i hrane web koji poboljšava kvalitete tijekom vremena.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Kuhar&#039;&#039;&#039; – hrani FeF stanovništvo, sudjeluje u planiranju usjeva, žetve, i organizaciji aktivnosti za preradu hrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Marcin će održati  TED govor na [http://conferences.ted.com/TEDGlobal2012/ TED Global].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Nakon 2013.====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon završetka GVCS prvi OSE Zajednica će biti izgrađena, te je planiran program 2-godišnjeg obrazovanja i osposobljavanja intenzivnim treningom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[http://openfarmtech.org/weblog/2010/07/3-minute-video-on-factor-e-farm-and-the-liberator/ Dokumentarac]  o Factory E Farm može biti realiziran u budućnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{LinkLang|Support OSE|Podržite OSE}} i [http://openfarmtech.org/weblog/2011/04/explosion-after-the-online-ted-talk/ surađujte s nama] kako bi nam pomogli da se ovo ostvari.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako se uključiti?==&lt;br /&gt;
{{Tip|Sudjeluj!|Ako vam se svidjelo ono što ste vidjeli, molimo da pogledate &#039;&#039;&#039;{{LinkLang|Get involved/hr|Sudjelujte}}&#039;&#039;&#039; stranicu da bi saznali o raznim načinima kako da svojim vremenom i vještinama doprinesete našem projektu}}&lt;br /&gt;
Ukoliko se želite brzo priklučiti nekom projektu, provjerite [[Guide to OSE Projects]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Mediji i intervjui==&lt;br /&gt;
Za intervjue, molimo da provjerite naše {{LinkLang|Press Procedure}}.  Ovdje možete pronaći [[High Resolution GVCS Media]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ključni pojmovi==&lt;br /&gt;
===Obavezno štivo za developere===&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|OSE Specifications}}&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|Proposal 2012}}&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|GVCS Development Template}}&lt;br /&gt;
*[[Product Template]]&lt;br /&gt;
*[[Development Team]]&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|Wiki Policy}}&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|Forum Policy}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ostalo===&lt;br /&gt;
*[[Preorders|Predbilježba]] za GVCS strojeve.&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|Conferences}}&lt;br /&gt;
*Razvoj Medija&lt;br /&gt;
**[http://encyclopediapictura.com/gvcs_icons.psd.zip 50 Icons] from [[Isaiah Saxon]]&lt;br /&gt;
**{{LinkLang|GVCS in 2 Minutes}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==FAQs==&lt;br /&gt;
*http://openfarmtech.org/community/faq&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|FAQ}}&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|OSE FAQ}}&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|FAQs}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==To Do lista==&lt;br /&gt;
Pogledajte {{LinkLang|GVCS Tasks|GVCS zadatci}} i {{LinkLang|Project needs|Projektne potrebe}}.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Crash Course]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Crash_course_on_OSE/hr&amp;diff=53963</id>
		<title>Crash course on OSE/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=Crash_course_on_OSE/hr&amp;diff=53963"/>
		<updated>2012-02-14T11:08:12Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: &lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Ubrzani tečaj o OSE-u}}{{Info|Ubrzani tečaj|Ovo je ubrzani tečaj o Open Source Ecology (OSE). U sljedećih 15 minuta, biti će te upućeni u sav rad OSE-a u posljednje 4 godine. E-mail crashcoursemoderator at gmail dot com za podršku. Također pogledajte i {{LinkLang|Technical Abstract of the GVCS}}.}}&lt;br /&gt;
{| align=&amp;quot;left&amp;quot;&lt;br /&gt;
| __TOC__&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Prikaz za nove ljude==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Započnite s [http://opensourceecology.org glavnom OSE stranicom].&lt;br /&gt;
 &lt;br /&gt;
Da biste vidjeli što radimo, pogledajte video {{LinkLang|GVCS in 2 Minutes}}. Open Source Ecology osnovao je 2004 [[Marcin Jakubowski]]. Mi smo mreža poljoprivrednika, inženjera, i pristaša koja zadnje dvije godine stvara {{LinkLang|Global Village Construction Set}}. GVCS je open-source, low-cost, tehnološka platforma visokih performansi koja se sastoji od 50 različitih industrijskih i poljoprivrednih strojeva potrebnih za izgradnju održive civilizacije suvremenog komfora. GVCS spušta ljestvicu za ulazak u djelatnosti poljoprivrede, izgradnje i proizvodnje, te se može predstaviti kao lego-set modularnih alata u prirodnoj veličini kojim se može stvoriti čitava gospodarstva, bilo u ruralnom Missouriju, gdje je projekt osnovan, u urbanim rekonstrukciji, ili u srcu Afrike.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[:Category: Factor e Farm Logs|dnevnike sudionika]]  sa Factor e Farm-e.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;Imamo ambiciozan program razvoja i publiciranja preostalih 49 tehnologija u roku od 2 godine i 2.4 milijuna dolara proračuna - koji smo saželi kao naš 50/2/2 program. Period za realizaciju je 2011-2012.&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&amp;lt;br style=&amp;quot;clear: both&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
===Ključne značajke GVCS-a===&lt;br /&gt;
Ovo su [[Key Features of the GVCS|ključne značajke GVCS]] , a ako želite vidjeti cijeli skup vrijednosti, pogledajte [[Core Values of OSE|temeljne vrijednosti OSE-a]].&lt;br /&gt;
{{Info|Ključne značajke|&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Open Source - slobodno objavljujemo ​​naše 3D dizajne, sheme, edukativne video materijale, proračune, i priručnike za uporabu na našem open source wiki-ju, te koristitimo otvorenu suradnju s tehničkim suradnicima.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Low-Cost - troškovi izrade ili kupnje naših strojeva u prosjeku su 8 puta jeftinije nego kupnje od industrijskih proizvođača, uključujući i troškove rada od 15 dolara/sat za GVCS fabrikator.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Modularnost - motori, dijelovi, sklopovi, i pogonske jedinice su razmjenjivi, te se mogu grupirati za postizanje raznolike funkcionalnost iz malog skupa jedinica.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Korisničko održavanje - dizajn-za-rastavljanje omogućuje korisniku jednostavno rastavljanje, održavanje i popravak alata, bez potrebe za skupim serviserima.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Uradi sam - korisnik dobiva kontrolu nad projektiranjem, proizvodnjom i modificiranjem GVCS skupa alata.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Zatvorena petlja proizvodnje - Metal je osnovna komponenta napredne civilizacije, a naša platforma omogućuje recikliranje metala u djevičansku sirovinu za proizvodnju daljnjih GVCS tehnologija - čime je postignuta proizvodnja od &amp;quot;kolijevke do kolijevke&amp;quot;.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Visoke performanse - standardi učinka moraju se podudarati sa ili premašiti industrijsku konkurenciju da bi GVCS bio održiv.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Fleksibilna Fabrikacija - Dokazano je da fleksibilno korištenje općih strojeva u odgovarajućem razmjeru proizvodnje može biti održiva alternativa centraliziranoj proizvodnji.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Distributivna ekonomija - Potičemo replikaciju poduzeća koja proizlaze iz GVCS platformi kao put do istinski slobodnog poduzetništvo - uz ideale Jeffersonovske demokracije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Industrijska učinkovitost - U cilju pružanja izvediv izbor za održiv život, GVCS platforma odgovara ili premašuje standarde produktivnosti industrijske konkurencije.&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Područje primjene GVCS-a===&lt;br /&gt;
{{Info|Područje primjene|&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Mehanička Infrastruktura - konstruktivni setu prirodnoj veličini, nalik na LEGO, za konstrukciju poljoprivredne i komunalne opreme, sa naglašenom mosularnošću. Mehanička infrastruktura temelji se na podvožju (traktor, mikrotractor, auto, buldožer) s modularnim dodatcima. Provodi, motori i pogonske jedinice sz razmjenjivi, čime se povećava raspon koristnih strojeva koji se mogu sastaviti od malog skupa komponenti. Na primjer, pogonska jedinica može se jednostavno izmještati između traktora, buldožera ili automobila.&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Poljoprivreda - prehrambena infrastrukture za održivu zajednice (Open Source Agroecology) ima za cilj pokazati najbolje prakse sustava za prehranjenje 100-200 osoba i užim timom od 4 poljoprivredna specijalista, ili Open Source Agroecologista.&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Energetska infrastruktura - uključuje gorivo, motorne pogone, i električnu energiju. Energetske infrastrukture sastoji se od solarne energije hvatane ili Solarnim turbinama ili biljke. Solarna turbina koristi solarnu topline izravno kad sunce sja, ili pohranjenu u biljkama putem fotosinteze, gdje se energija dobiva iz biljne biomase.&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Stanovanje - stambena infrastrukture sastoji se od niza višenamjenskih alata: CEB-Preše, Pilana, cement mixer, Modularnih stambenih jedinica, dnevni strojevi i drugi. Mi ćemo proizvesti profesionalne arhitektonske projekte za izgradnju CEB i drugih prirodnih struktura.&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Prijevoz - uključuje Open Source Microcar i komunalni kamion s imlement attachabilty, sve pokretano pomoču Power Cube-ova.&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Digitalna Fabrikacija - od RepLab do vruće obrade metala i potpuno opremljenih industrijskih robota.&lt;br /&gt;
* &#039;&#039;&#039;Materijali - Vađenje aluminijska iz gline , bioplastic ekstruder uključujući sintezu bioplastke iz biljaka.&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Trenutni status===&lt;br /&gt;
Posljednja promjena: 1. veljače, 2012.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeći prototipovi i proizvodi su razvijeni do sada:&lt;br /&gt;
{| border=&amp;quot;0&amp;quot; valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:Machine.jpg|left|thumb|The Liberator, CEB preša &amp;lt;br/&amp;gt;(Finalni Proizvod)]]&lt;br /&gt;
| {{LinkLang|CEB Press|Compressed Earth Block (CEB) Preša}} omogućuje brzu (16 blokova u minuti), low-cost, gradnju visoke kvalitete od zemlje na licu mjesta . CEB preša koristi se stiskanje lokalnog ili sa lica mjesta tla od ilovače (20-30% volumenskog udjela gline) u strukturne (48-690 kN/m2) građevne blokove. Stabilizacija s cementom možu se koristiti za dodatnu otpornost na vremenske uvjete. CEB se također koristi za izgradnju podova, popločenih površina, potporni zidovi, skladišnih strukture, ili bilo koje druge strukture, gdje su uniformni strukturalni blokovi poželjni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://blip.tv/file/3825806/ The Liberator], [http://www.youtube.com/watch?v=nV_-ZzYmo3A The CEB Story], [http://opensourceecology.blip.tv/file/3573531/ initial field testing], [http://opensourceecology.blip.tv/file/3641993/ pressing bricks], [http://openfarmtech.org/weblog/2010/06/design-for-disassembly/ disassembly], [http://opensourceecology.blip.tv/file/3736161/ crating (packaging)], [http://openfarmtech.org/weblog/2010/04/the-liberator-beta-2-0-machine-overview/ machine overview], [http://opensourceecology.blip.tv/file/3750806/ the frame], [http://opensourceecology.blip.tv/file/3750871/ the controller], [http://openfarmtech.org/weblog/2011/04/ceb-machine-controller-fabrication-recursion/ CEB Machine Controller: Fabrication Recursion], [http://vimeo.com/22102016 Complete CEB Walkthrough].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Documentation&#039;&#039;: {{LinkLang|CEB Press|Introduction}}, {{LinkLang|CEB Press Build Instructions|Build Instructions}}, [http://openpario.mime.oregonstate.edu/documents/94 CAD Files]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:LiftTracWithTracks.jpg|left|thumb|LifeTrac &amp;lt;br/&amp;gt;(Finalni Proizvod)]]&lt;br /&gt;
|{{LinkLang|LifeTrac}} je svestrani, 4-pogonski, pune veličine, hidraulički, skid-steering traktor od 18-200 KS s dodatnom opcijom čelićnih gusjenica. LifeTrac je zamišljen kao minimalistički, no visokih performansi, dugoviječni dizajn, dizajniran za rastavljanje, radni konj i pogonska jedinica za sve operacije upravljanja zemljištem. Karakterizira ga jednostavno servisiranje od strane korisnika. Njegova modularna priroda omogućuje brzo pričvršćivanje dodataka; zamjenjivosti / ugradnju više pogonskih jedinica (Power Cube) za prilagodbu nivo snage zadataku pri ruci, brzo pričvršćivanje svih hidrauličnih komponenti putem brze spojke crijeva, uključujući brzu promjenjivost hidrauličnih motora za korištenje u drugim aplikacijama&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://blog.opensourceecology.org/2008/09/lifetrac-continued/ Prototype I]; Prototype I with external Power Cube; [http://opensourceecology.blip.tv/file/3876543/ Prototype II of Development], [http://vimeo.com/15130712 Prototype II Completed], [http://vimeo.com/15531206 moving]. Prototype III.  Prototype IV.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:Microtrac-i.png|left|thumb|MicroTrac &amp;lt;br/&amp;gt;(Prototype I)]]&lt;br /&gt;
|{{LinkLang|MicroTrac}} je umanjena, hodna verziju LifeTrac za rješavanje potreba za mikrotraktorom. Većina komponenti je ista kao za LifeTrac, osim što su smanjenji strukturalni dijelovi, tako da se zadrži zamjenjivost dijelova između MicroTrac i LifeTrac.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://openfarmtech.org/weblog/2009/07/microtrac-completed/ Prototype I completed blog post], [http://opensourceecology.blip.tv/file/2330106/ prototype I completed video], [http://opensourceecology.blip.tv/file/2396704/ zero turn], {{LinkLang|Microtrac Prototype II}}, [http://openfarmtech.org/weblog/2010/08/microtrac-challenge/ Prototype II Challenge].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Documentation&#039;&#039;: {{LinkLang|MicroTrac|wiki documentation}} ; [http://openpario.mime.oregonstate.edu/projects/osemicrotrac/files Prototype I Blender File]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:Soil-pulverizer-ii.png‎|left|thumb|Soil Pulverizer &amp;lt;br/&amp;gt;(Finalni Proizvod)]]&lt;br /&gt;
|The {{LinkLang|Rototiller|Soil Pulverizer}} se priključuje na LifeTrac te služi za usitnjavanje tla u finu konzistenciju koja se može koristiti u pripremi za prešanje komprimiranih zemljanih blokova (CEB)..&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://openfarmtech.org/weblog/2010/10/open-source-soil-pulverizer-prototype-ii/ blog], [http://vimeo.com/15681970 construction and test (short video)], [http://www.youtube.com/watch?v=46Dg1ziqAu0 test (video)].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:Powercube-ii-front.jpg|left|thumb|Power Cube &amp;lt;br/&amp;gt;(Finalni Proizvod)]]&lt;br /&gt;
|{{LinkLang|Power Cube}} je univerzalna, samostojeća pogonska jedinica koja se sastoji od motora u kombinaciji s hidrauličkom pumpom za pružanje snage različitim uređajima u obliku hidrauličnih tekućina pod visokim tlakom. Power Cube je modul koji može biti priključen na LifeTrac, Microtrac, Buldožer, i Open Source Car (Oscar) platforme. Povezuje se s drugim uređajima putem brze spojnice i brzim spajanjem hidrauličkih crijeva.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://www.youtube.com/watch?v=bjnROs7dfFM short] and [http://vimeo.com/15892882 long (50min)] video.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Documentation&#039;&#039;: [http://openpario.mime.oregonstate.edu/projects/lifetrac3d/files Blender Files].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:Cnc-torch-table-2010-ose.jpg|left|thumb|CNC Torch Table]]&lt;br /&gt;
|{{LinkLang|CNC Torch Table|CNC Torch Table}}  je stol za rezanje. Glave rezača se može kontrolirati računalom za izradu čistih i oštrih rezova na XYZ osima. Prototip I je izgrađen, no nije bio uspješan, budući da je zračenje koje emitira plazma rezača izazvalo kvar elektronike. Dovršavamo Prototip I sa nadogradnjom open. source stepper motor kontrolera.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Links: {{LinkLang|CNC Torch Table|wiki page}}, [http://vimeo.com/7151604 Plasma cutter in action], Open Source Torch Table [http://vimeo.com/6767592 Part 4], [http://vimeo.com/6768144 Part 5], [http://vimeo.com/6816527 Part 6]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Documentation&#039;&#039;: {{LinkLang|Torch Table Build|Build (wiki)}}, [http://openpario.mime.oregonstate.edu/projects/osetorchtable/files Blender File]; [http://vimeo.com/23785186 Prototype I First Fire]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:Drill-press-i-front.jpg|left|thumb|Drill Press &amp;lt;br/&amp;gt;(Prototype I)]]&lt;br /&gt;
|The {{LinkLang|Drill Press}} služi za izravno bušenje 2.5cm i većih rupa u metalu bez predbušenja. Sastoji se od hidrauličkog motora za bušenje i hidrauličnog cilindra za pritisak - tako da doslovno tiska, te ne nedostaje momenta i snage budući da motor može postići i do 20 KS. Koristimo naš Universal Rotor kao motor..&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://www.youtube.com/watch?v=8HoygNxyCnc video]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Documentation&#039;&#039;: {{LinkLang|Drill Press|documentation}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|- valign=&amp;quot;top&amp;quot;&lt;br /&gt;
![[Image:150_ton_hole_puncher.jpg|left|thumb|Ironworker Machine &amp;lt;br/&amp;gt;(Prototype I)]]&lt;br /&gt;
|The Ironworker Machine  je uređaj koji može istovremeno rezati i bušiti rupe u čeliku i drugim metalnim debljine 2.5cm. Trenutno radimo na prototipu 150 Ton Hole Puncher.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Links&#039;&#039;: [http://openfarmtech.org/weblog/2010/07/open-source-150-ton-hole-puncher/ 150 Ton Hole Puncher&#039;s blog post], [http://sketchup.google.com/3dwarehouse/details?mid=76574afca0dc2a81211da1f85706ccd Sketchup model]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Documentation&#039;&#039;: {{LinkLang|Ironworker|Hole Puncher&#039;s Wiki Documentation}}, [[:Category:Ironworker|Wiki Category]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
|}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U 2011, Marcin je održao [http://openfarmtech.org/weblog/2011/04/ted-fellows-talk/ TED Talk] prezentaciju. Imali smo naruđbe za Power Cube, CEB Press, Tractor i Soil Pulverizer te smo počeli sa gradnjom [[HabLab]] i radionice. [[Replication|Replikacija]] GVCS strojeva je započela.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imali smo uspješnu [http://www.kickstarter.com/projects/622508883/global-village-construction-set Kickstarter kampanju] i dobilismo smo grantove od [[Kauffman_Proposal|Kauffman Foundation]] i[[Shuttleworth Fellowship Application|Shuttleworth Foundation]]. Sada proširujemo naš[[Aaron_log|razvoj resursa]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dovršavamo [[Civilization Starter Kit DVD]] koji sadrži kompletnu dokumentaciju za Power Cube, CEB Press, Tractor i Soil Pulverizer&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Trenutno radimo na 13 strojeva. Možete vidjeti trenutni status u [[Status Brief]]-u.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Možete se [[Preorders|predbilježiti]] za GVCS strojeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Planovi za budućnost=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U 2012 ide brz paralelni razvoj za završetak 50 strojeva. Pojačavamo naš organizacojski razvoj i regrutiramo suosnivača da se pridruži timu na Factor e Farm-i.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvo planiramo ope source gotove beta prototipove u tri glavne grupe:&lt;br /&gt;
* open source paket Mikrotvornica - [[Ironworker]] machine, [[CNC Torch Table]], [[CNC Multimachine]] and [[Induction Furnace]].&lt;br /&gt;
* Power Infrastructure paket - [[Modern Steam Engine]], [[Pelletizer]], [[Solar Concentrator]], [[Heat Exchanger]], [[Universal_Power_Supply|Power Inverter]].&lt;br /&gt;
* Građevinski paket - [[Well Drilling Rig]], [[Sawmill]], [[Backhoe]], [[Bulldozer]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U potrazi smo za aktivnom suradnjom u svim projektima. Naše trenutne potrebe su:&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Fabrication Manager&#039;&#039;&#039;- završiti postojeće i nove proizvodne serije, proizvesti daljnju građevinsku opremu potrebnu za infrastrukturnu izgradnju. Planiramo izradu prototipa pilane, miksera cementa , augera, rovokopača i backhoe u sezoni 2011.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Construction Project Manager&#039;&#039;&#039;- vodi izgradnju nove infrastrukture kako novi ljudi dolaze na lice mjesta, s naglaskom na prirodne tehnike gradnje, kao što su CEB, lokalne drvena građa i lokalne biomase za superizolaciju i bioplastiku za staklenike (vidi zadnji blog post za detalje)&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;voditelj projekt&#039;&#039;&#039; - skupni globalni / lokalni projektni menadžment i integracija, korištenje pomoći globalnog razvojnog tima za unaprijeđivanje i testiranje GVCS infrastrukture na Faktor e Farmi&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Machine Designer / CAD&#039;&#039;&#039;- kreira tehničke dizajne (CAD) u proces izrade prototipa GVCS - pružajući izvedbene crteže proizvodnom timu&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;OSE fabricators&#039;&#039;&#039;- custom fabricators i prototypers koji pretvaraju tehnički dizajn sa crteža u fizičke prototipove - stvaranje fizičke biti projekta&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;CAM Expert - doprinosi&#039;&#039;&#039;CAM (izrada automatizacija) aspekt prototipa proces razvoja CAM datoteka i pomoću CNC strojeva - dok racionalizaciju proizvodnju proces&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Energetski inženjer&#039;&#039;&#039;- razvija mrežu električne energije za zajednicu i razvija materijal radionica vlasti - uključujući razvoj zavarivač, plazma rezač, indukcija peći, inverter, regulatora punjenja, i ​​druge snage električni uređaji koji su uključeni u GVCS&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Podrška za daljinsku suradnju&#039;&#039;&#039;- organiziranje daljinskih suradničkih timova za dizajn / CAD / izradu prototipova pomoć Faktor e Farma&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;CAD / CAM Programer&#039;&#039;&#039;- robusan, integrirani, open source, profesionalne kvalitete alat za CAD/CAM trenutno nije dostupan. Mi ćemo uložiti napor u razvoj takvih alata za korištenje u repliciranju GVCS strojeva, gradeći na i integraciju postojećih alata.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Manager regeneracije zemljišta&#039;&#039;&#039;- Faktor e Farma pati od ozbiljnih erozije i problema plodnosti uzrokovanih prethodnim desetljećima komercijalne poljoprivrede. Da bi poboljšali ovo, naš plan je izgradnja nasipa, bara i drugih zemljanih radova sa izravnom svrhom rješavanja erozije, plus, intenzivno površinsko kompostiranje i naglašenu rotaciju ispaše kao brz način da se unaprijedi zajednica zemlje i hrane.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Farmer&#039;&#039;&#039; – ili točnije - open source agroecologist - središnji osoba u zajednici koji pruža prehrana za FeF momčad i time je primarni contibutor za dobro zdravlje zajednice. Open source agroecologist je odgovoran za proizvodnju hrane - iz vrta i voćnjaka na području kulture, stočarstvo, ribarstvo, šumarstvo i - i za čuvanje hrane i prerade, kao što je sjeme za čišćenje, spremanje sjeme i ulje izražavanja. Farmer je odgovoran za proizvodnju hrane, goriva i vlakana usjeva (oba drva i odjeće) - a da pritom zadrže raznolik i integrirane ekosustav tla i hrane web koji poboljšava kvalitete tijekom vremena.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Kuhar&#039;&#039;&#039; – hrani FeF stanovništvo, sudjeluje u planiranju usjeva, žetve, i organizaciji aktivnosti za preradu hrane.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Marcin će održati  TED govor na [http://conferences.ted.com/TEDGlobal2012/ TED Global].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Nakon 2013.====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nakon završetka GVCS prvi OSE Zajednica će biti izgrađena, te je planiran program 2-godišnjeg obrazovanja i osposobljavanja intenzivnim treningom.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[http://openfarmtech.org/weblog/2010/07/3-minute-video-on-factor-e-farm-and-the-liberator/ Dokumentarac]  o Factory E Farm može biti realiziran u budućnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{LinkLang|Support OSE|Podržite OSE}} i [http://openfarmtech.org/weblog/2011/04/explosion-after-the-online-ted-talk/ surađujte s nama] kako bi nam pomogli da se ovo ostvari.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako se uključiti?==&lt;br /&gt;
{{Tip|Sudjeluj!|Ako vam se svidjelo ono što ste vidjeli, molimo da pogledate &#039;&#039;&#039;{{LinkLang|Get involved/hr|Sudjelujte}}&#039;&#039;&#039; stranicu da bi saznali o raznim načinima kako da svojim vremenom i vještinama doprinesete našem projektu}}&lt;br /&gt;
Ukoliko se želite brzo priklučiti nekom projektu, provjerite [[Guide to OSE Projects]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Mediji i intervjui==&lt;br /&gt;
Za intervjue, molimo da provjerite naše {{LinkLang|Press Procedure}}.  Ovdje možete pronaći [[High Resolution GVCS Media]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Ključni pojmovi==&lt;br /&gt;
===Obavezno štivo za developere===&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|OSE Specifications}}&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|Proposal 2012}}&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|GVCS Development Template}}&lt;br /&gt;
*[[Product Template]]&lt;br /&gt;
*[[Development Team]]&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|Wiki Policy}}&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|Forum Policy}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ostalo===&lt;br /&gt;
*[[Preorders|Predbilježba]] za GVCS strojeve.&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|Conferences}}&lt;br /&gt;
*Razvoj Medija&lt;br /&gt;
**[http://encyclopediapictura.com/gvcs_icons.psd.zip 50 Icons] from [[Isaiah Saxon]]&lt;br /&gt;
**{{LinkLang|GVCS in 2 Minutes}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==FAQs==&lt;br /&gt;
*http://openfarmtech.org/community/faq&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|FAQ}}&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|OSE FAQ}}&lt;br /&gt;
*{{LinkLang|FAQs}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==To Do lista==&lt;br /&gt;
Pogledajte {{LinkLang|GVCS Tasks|GVCS zadatci}} i {{LinkLang|Project needs|Projektne potrebe}}.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Crash Course]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=User:Venko&amp;diff=53923</id>
		<title>User:Venko</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=User:Venko&amp;diff=53923"/>
		<updated>2012-02-13T13:02:27Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* WHO are you? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;[[Image:myfotofile.jpg|thumb| myname]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Team Culturing Information==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===&#039;&#039;&#039;WHO&#039;&#039;&#039; are you?===&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Name&#039;&#039; - Venko Ćurlin&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Location (city, country)&#039;&#039; - Zagreb, Croatia&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Contact Information (email, skype, phone)&#039;&#039; - Gmail and Skype: venko.curlin&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Picture&#039;&#039; - &lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Introductory Video&#039;&#039; - &lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Resume/CV&#039;&#039; -&lt;br /&gt;
Born in Zagreb, 1973.&lt;br /&gt;
Graduated Architectural Engineering, 2000.&lt;br /&gt;
Chartered Architect since 2005.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===&#039;&#039;&#039;WHY&#039;&#039;&#039; are you motivated to support/develop this work?===&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Do you endorse open source culture?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
Yes.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Why are you interested in collaborating with us?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
I see a chance to work on something that I can believe into, can contribute to and that can really make a difference.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;How do you think that the GVCS can address pressing world issues?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
I see it as possible part of solution to many issues, but the most important contribution of the GVCS is the de-centralization of technological knowledge base.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;What should happen so that you become more involved with the project?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
Nothing&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;What is missing in the project?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
Local members from Africa, Australia, China, India, Middle East, Russia...&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;What are your suggestions for improvement of the project?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
Intensified development of Organizational Template for local branches of the OSE.&lt;br /&gt;
Development of Strategy of Compliance with international standards for the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===&#039;&#039;&#039;WHAT&#039;&#039;&#039; are your skills?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;List all of your skills in these areas: Communications - Organizational - Computer Support - Finances - Design - Natural Building - Electronics - Automation - Metallurgy - Engineering - Fabrication - Agriculture - Energy - Architecture - Video/Graphics/Art - PR/Marketing - Education - Construction - Industry - CNC - Chemistry - Product Design - Other&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
* Organizational - development of Integrated Management System and supporting QA/QC and HSE documentation for medium size (250 employees) construction company&lt;br /&gt;
* Design - proficient use of various graphical design and applications&lt;br /&gt;
* Architecture -  broad experience in developing small and large projects (chartered architect)&lt;br /&gt;
* Construction - construction oversight&lt;br /&gt;
* Product Design - proficient use of CAD software and personal experimentation with designs from recycled paper and plastics&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;How have you already contributed to the project?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
Yes. I have translated several OSE pages into Croatian. I&#039;m also preaching to my friends and relatives about the OSE and the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===HOW can you help?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;How are you interested in contributing to the work of GVCS development?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
Yes.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Can you volunteer to work with us, and if so, how many hours per week?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
Yes. It will vary.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Are you interested in working with us for pay? If so, what services can you offer, and what is your hourly or per-project rate?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
No.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Are you interested in a [[Dedicated Project Visit]]?&lt;br /&gt;
Yes.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Are you interested in purchasing equipment from us to help bootstrap development?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
No, you are doing fine. I&#039;m interested into building it my self with little help of my friends.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Are you interested in bidding for consulting/design/prototyping work?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
No.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Are you a [[True Fans|True Fan]]? If not, why not?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
No. My current financial situation does not allow me to, but I am currently dedicating much of my personal energy to OSE.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Would you like to see yourself working with us on a full-time basis?&#039;&#039;&lt;br /&gt;
Yes.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Are you interested in being part of the world&#039;s first, open source, resilient community? The GVCS is the preparatory step for the OSE Village Experiment – a 2 year, immersion experiment (2013-2014) for testing whether a real, thriving, modern-day prototype community of 200 people can be built on 200 acres using local resources and open access to information? We are looking for approximately 200 people to fill a diverse array of roles, according to the Social Contract that is being developed. This may be the boldest social experiment on earth - a pioneering community whose goal is to extend the index of possibilities regarding harmonious existence of humans, ecology, and technology.&#039;&#039;&lt;br /&gt;
No. I&#039;m not leaving my daughter and wife and I&#039;m certainly not going to make them part of experiment that far from home.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Team Culturing]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53922</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53922"/>
		<updated>2012-02-13T12:43:23Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* More Reading */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideja i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije li to samo oživljavanje pokreta povratka zemlji iz 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. [[Global Village Construction Set]]  je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 1:&#039;&#039;&#039; Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 2:&#039;&#039;&#039; Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 3:&#039;&#039;&#039; Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.&lt;br /&gt;
Pogledajte [[GVCS tools|sažetak ]]našeg trenutnog razvoja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kojih je to, točno, 50 tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[Global Village Construction Set]] za popis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte [[media:GVCS2.jpg|grafikon ]]sa procijenjenom usporedbom cijena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planirano zastarijevanje:&#039;&#039; tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Natjecanje putem oglašavanja:&#039;&#039; umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulirani popravak:&#039;&#039; vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti OSE tehnologija:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Doživotni dizajn:&#039;&#039; tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Kolaborativni razvoj:&#039;&#039; mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Dizajn kao set:&#039;&#039; GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modifikacija:&#039;&#039; budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.&lt;br /&gt;
Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto niste izabrali (druge tehnologije) za GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
[[Global Village Construction Set]] je dizajniran da bude dovoljan za obezbjeđivanje hrane, energije, stanovanja i tehnoloških potreba napredne civilizacije. Izbrali smo elemenate za skup koji su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Dokazane tehnologije, ne zahtijevaju nove izume&lt;br /&gt;
*Najjednostavniji mogući da služe našim ciljevima&lt;br /&gt;
*U skladu su sa OSE specifikacijama&lt;br /&gt;
Naši izbori nisu zapisani u kamenu. Uz razvoj i testiranje ovih alate i strojeva, mi smo ih počeli koristiti za naše potrebe. To je tvrd test njihove istinske učinkovitosti. Ako postane jasno da bi druga tehnologija bila bolja za postizanje naših ciljeva, biti će uključena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Svi važni dijelovi su napravljeni u Kini.Kako je to izgradnja samodostatnosti?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ekologija radi na izgradnji strojeva Global Village Construction Set paralelno s alatima potrebnim za njihovu proizvodnju. Ovaj projekt je u svojim ranim fazama. Kompletni GVCS je dizajniran s kapacitetom za izradbu iz sirovina svih potrebnih dijelova za kopiju cijelog skupa . I dalje, neke tehnologije za vađenje/rafiniranje sirovine za izradu skupa iz obilnih prirodnih resursa niske kvalitete su u fazi planiranja. Kada prvi set bude kompletan, ulaz komercijalno proizvedenih komponenata više neće biti potreban. Naravno, bit će potrebno puno rada do tada. Pogledajte [[#Global Village Construction Set|razine GVCS-a].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rane faze GVCS zahtijevaju dijelove iz Kine. Kasnijim fazama ne, budući da je dosegnuta sposobnost za izgradnju open source verzije tih dijelova. Projekt koristi neke od proizvoda globalnog društva za stvoranje alate koji ga potkopavaju srušiti, uzimajući žetvu za sjeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje mogu naći planove?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Planovi se trenutno razbacani na nekoiko stranica za svaku tehnologiju. U procesu smo oblikovanja dokumentacije za lakše pračebje, počevši s [[CEB Press]]CEB prešom . Provjerite [[GVCS]]stranicu i istražite stranice za svaki od tamo navedenih alata da pronađete shema, crteže i planove. Kao postajemo organiziraniji, a projekt postaje sve razvijeniji, bit će više toga za pristup i biti lakše pristupiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve dozvole koristite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sveobuhvatna strategija licenciranja se trenutno razvija. Provjerite ponovo kasnije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li ti strojevi imaju ikakvu vrijednost u trećem svijetu?Nisu oni skupi?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izrada prvih GVCS, iako jeftinija od svoje komercijalne konkurencije, traži značajnu količinu vanjskog ulaganja i resursa. Međutim, set je dizajniran kako bi samo-kopirajući. To znači da će cijena izrade naknadnih setova biti znatno niža, značajka koja može GVCS učiniti isplativim izborom za siromašne. Veća prepreka je usvajanje niza vještina potrebnih za izgradnju i održavanje GVCS. Inovativna rješenja su potrebna kako bi se olakšalo široko usvajanje GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mogu li izgraditi posao oko ovoga?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Preporučujemo korištenje nekog [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source poslovnog modela]. Kad ljudi kažu &#039;open source poslovni model&#039;, u pravilu, misle da je predmet poslovnog modela open source. OSE ide korak dalje. Nadamo se da ćemo poticati razmjenu ne samo o tome kako izgraditi proizvod, već i kako ga plasirati na tržište, kako se učinkovito organizirati i druge važne prakse i postupake. Poslovni model sam je open source.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To znači odustajanje od prednosti stečene kroz zaštićene informacije. Budući poduzetnik mora prihvatiti potpuno slobodno poduzetništvo, jer open source planovi uklonjaju prepreke za ulazak drugim igračeima. U zamjenu, budući vlasnik će dobiti prednosti da ima volonterski razvojni tim. Vjerujemo da trud oko &#039;intektualnog vlasništva&#039; nikada ne može biti učinkovit poput open source truda, jer kada se određeni broj open source suradnika pronađe, kvaliteta proizvoda počinje nadmašivati sve što je moguće s ograničenim financiranjem &#039;intektualnog vlasništva&#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source tvrtke općenito stvaraju prihod nudeći usluge vezane za open source projekt. Na primjer, možete stvoriti tok prihoda kroz dodatne usluge oko GVCS, kao što su izgradnja strojeva za druge ili pomoću strojeva ponuditi usluge drugima. Open source poslovni modeli za softver može se vidjeti u akciji, ali ti modeli nisu dobro istraženi na području razvoja hardvera. Održivost takvog projekta još uvijek nije dokazana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vi kažete da je besplatno, no pitate za novac.Kako to??===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*U engleskom jeziku, ali ne i u drugim jezicima, &amp;quot;free&amp;quot; može značiti &amp;quot;sloboda&amp;quot; ili &amp;quot;nula novaca&amp;quot;, a vi trebate ovisno o kontekstu odlučiti koje značenje se koristi u određenim okolnostima. GVCS će biti slobodan u smislu da će bilo tko biti u mogućnosti da download-ira našu dokumentaciju i izradi kopije. Svatko će moći graditi strojeve, bez plaćanja (nama ili bilo tkome) za to pravo. Ako se informacije distribuiraju na DVD-u, cijena može biti formirana za medij i rad na umnožavanju, no informacija će još uvijek biti slobodna u smislu svoje slobode korištenja i distribuiranja.&lt;br /&gt;
*Naravno, mi kao &#039;&#039;&#039;developeri&#039;&#039;&#039; trebamo novac za održavanje našeg razvojnog napora: ako radimo na prototip po nekoliko tjedana, moramo jesti da ostanemo živi, i mi također moramo kupiti dijelove, napisati dokumentaciju, te obaviti niz drugih zadataka. Taj novac dolazi od istinske ljubitelje (True Fans), iz određenih donacija, i od naših prvih prodaja.&lt;br /&gt;
*Kasnije, kada strojevi budu dokumentirani, mi i drugi ljudi ćemo prihvatiti drugačije uloge, a ne developera (koji je jednokratna aktivnost) već kao izrađivači (što se događa jednom za svaki stroj koji je izgrađen za nekog). Ako netko napravi stroj za vas, oni mogu, naravno, tražiti naknadu za svoj rad, za cijenu dijelova, i neku razumnu dobit - baš kao i za bilo koji drugu prodaju u svijetu.&lt;br /&gt;
Čest izraz u Open Source pokreta uspoređuje slobodu govora i slobodno pivo. Sloboda govora znači slobodu. Za pivo, to košta novaca da nahrani izumitelja, i to košta novaca da ispunite svaku čašu. Ali vi ste slobodni dijeliti recept.&lt;br /&gt;
*Ukratko, trebamo nešto novca za stvaranje slobodnih recepata. Jedanput napravljeni, recepti će biti dostupni svima bez naknade. Vi ćete biti slobodni da izradite strojeve, i također da platite druge da izrade strojeve za vas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako mogu pomoći projektu?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
Mi smo u potrazi za raznovrsnom pomoći od raznovrsnih ljudi, sa raznih mjesta i sa različitim vještinama. Mi tražimoi donacije vremena, novaca, stručnosti i materijala. Mi također tražimo ljude za najam za razvoja dijela projekta i pisanje za dodjelu bespovratnih sredstava . Saznajte što možete učiniti da [[get involved|sudjelujete]] i pomognete da ovaj projekt ide naprijed.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Moram li strojeve izgraditi sam?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar većini ljudi ne nedostaju vještine za ovu izradu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Većina nas je postala previše specijalizirana. Trebamo to uravnotežit postajući generaliziraniji. Mi planiramo provoditi obrazovanje o tim vještinama plus dvije godine intenzivnog učenja nakon izgradnje GVCS-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je distribuirana proizvodnja i gdje se Open Source Ecology uklapa?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako ste pokrenuli projekt OSE-a?===&lt;br /&gt;
Koliko se sjećam razmišljao sam o tehnologiji kao alatu od kojeg cijelo čovječanstvo može imati koristi , to je razlog zašto sam nastavio obrazovanje, i dobio doktorat iz fizike. Nažalost, bio sam vrlo razočaran vrstom stvari o kojoj sam učio. Te sam, prema početku doktorata, počeo razmišljati da ono što radim nije baš u skladu s boljom kvalitetom života za sve. U to vrijeme kad bi razmišljao o tome kakav je uzorak društva od kojeg bi mogli imati koristi svi počeo sam razamišljati o open source tehnologiji za održivo življenje. Do postdiplomskog sam bio uvjeren u da je jedini način na koji možemo život učiniti boljim za sve otvorena razmjena informacija koje su relevantne za naš ekonomski proces jer inače ćemo zauvijek ostati u ovom konkurentnom &amp;quot;vuk jede vuka&amp;quot; postavljanju, zaboravljajući da vani postoji obilje, priroda pruža obilje, a ako smo mudri možemo živjeti prosperitetno bez sukoba na ovoj planeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Upoznao sam čovjeka na početku postdiplomskog, indijskog momka koji vodi tečajeve o životnom inžinjerstvu, gdje sam naučio jogu, meditaciju, disanje, indijsko kuhanje itd. I u tom trenutku kada je počela velika preobrazba u meni, jer sam kroz meditaciju dobivao sve više uvida u to kako stvari funkcioniraju u biti sam se isključio. Bio sam u mogućnosti otkriti svoj um i ubrzati proces otkrivanja što to zapravo znači. Bit je da vidite probleme na Zemlji i kažete: &amp;quot;Zašto ne rješavamo sve te probleme&amp;quot;, u čemu je problem, zašto tehnologija ne čini život uistinu boljim za sve, neviđen napredak, manje radnih sati. To obećanje tehnologija nikada nije ispunila i svatko tko ima znatiželjan um će pitati: &amp;quot;Zašto? Što se događa? &amp;quot; I to je kada sam počeo razmišljati o svojoj povezanosti s tehnologijom. I u nekom trenutku imajući apsolutno nula tehničkih vještina, mislim učio sam kemiju na dodiplomskom, nikad nisam imao nikakve praktične vještine u smislu hardvera. Ali u nekom trenutku sam rekao: &amp;quot;Oh, moram razviti svoju sposobnost da manipuliram fizičkim predmetim u smislu vlastitog opstanka. Počnimo tamo. Mogu li živjeti sam na svom posjedu? I mogu li koristiti proizvode koji su u potpunosti održivi. A budući da sam ih nisam pronašao mnogo na policama lokalnih Walmartova, odlučio sam da ću napraviti puno stvari jer je to moralni imperativ, ako možeš živi apsolutno održivo. Jer jednostavno je to moguće, izvodljivo, i bio sam uvjeren da to moram napraviti, jer je dobro osjećaj za mene, a ne ću doprinositi globalnim zlima svih vrsta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvor: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Još štiva==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53921</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53921"/>
		<updated>2012-02-13T12:41:46Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* More questions? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideja i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije li to samo oživljavanje pokreta povratka zemlji iz 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. [[Global Village Construction Set]]  je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 1:&#039;&#039;&#039; Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 2:&#039;&#039;&#039; Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 3:&#039;&#039;&#039; Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.&lt;br /&gt;
Pogledajte [[GVCS tools|sažetak ]]našeg trenutnog razvoja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kojih je to, točno, 50 tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[Global Village Construction Set]] za popis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte [[media:GVCS2.jpg|grafikon ]]sa procijenjenom usporedbom cijena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planirano zastarijevanje:&#039;&#039; tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Natjecanje putem oglašavanja:&#039;&#039; umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulirani popravak:&#039;&#039; vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti OSE tehnologija:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Doživotni dizajn:&#039;&#039; tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Kolaborativni razvoj:&#039;&#039; mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Dizajn kao set:&#039;&#039; GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modifikacija:&#039;&#039; budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.&lt;br /&gt;
Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto niste izabrali (druge tehnologije) za GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
[[Global Village Construction Set]] je dizajniran da bude dovoljan za obezbjeđivanje hrane, energije, stanovanja i tehnoloških potreba napredne civilizacije. Izbrali smo elemenate za skup koji su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Dokazane tehnologije, ne zahtijevaju nove izume&lt;br /&gt;
*Najjednostavniji mogući da služe našim ciljevima&lt;br /&gt;
*U skladu su sa OSE specifikacijama&lt;br /&gt;
Naši izbori nisu zapisani u kamenu. Uz razvoj i testiranje ovih alate i strojeva, mi smo ih počeli koristiti za naše potrebe. To je tvrd test njihove istinske učinkovitosti. Ako postane jasno da bi druga tehnologija bila bolja za postizanje naših ciljeva, biti će uključena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Svi važni dijelovi su napravljeni u Kini.Kako je to izgradnja samodostatnosti?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ekologija radi na izgradnji strojeva Global Village Construction Set paralelno s alatima potrebnim za njihovu proizvodnju. Ovaj projekt je u svojim ranim fazama. Kompletni GVCS je dizajniran s kapacitetom za izradbu iz sirovina svih potrebnih dijelova za kopiju cijelog skupa . I dalje, neke tehnologije za vađenje/rafiniranje sirovine za izradu skupa iz obilnih prirodnih resursa niske kvalitete su u fazi planiranja. Kada prvi set bude kompletan, ulaz komercijalno proizvedenih komponenata više neće biti potreban. Naravno, bit će potrebno puno rada do tada. Pogledajte [[#Global Village Construction Set|razine GVCS-a].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rane faze GVCS zahtijevaju dijelove iz Kine. Kasnijim fazama ne, budući da je dosegnuta sposobnost za izgradnju open source verzije tih dijelova. Projekt koristi neke od proizvoda globalnog društva za stvoranje alate koji ga potkopavaju srušiti, uzimajući žetvu za sjeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje mogu naći planove?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Planovi se trenutno razbacani na nekoiko stranica za svaku tehnologiju. U procesu smo oblikovanja dokumentacije za lakše pračebje, počevši s [[CEB Press]]CEB prešom . Provjerite [[GVCS]]stranicu i istražite stranice za svaki od tamo navedenih alata da pronađete shema, crteže i planove. Kao postajemo organiziraniji, a projekt postaje sve razvijeniji, bit će više toga za pristup i biti lakše pristupiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve dozvole koristite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sveobuhvatna strategija licenciranja se trenutno razvija. Provjerite ponovo kasnije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li ti strojevi imaju ikakvu vrijednost u trećem svijetu?Nisu oni skupi?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izrada prvih GVCS, iako jeftinija od svoje komercijalne konkurencije, traži značajnu količinu vanjskog ulaganja i resursa. Međutim, set je dizajniran kako bi samo-kopirajući. To znači da će cijena izrade naknadnih setova biti znatno niža, značajka koja može GVCS učiniti isplativim izborom za siromašne. Veća prepreka je usvajanje niza vještina potrebnih za izgradnju i održavanje GVCS. Inovativna rješenja su potrebna kako bi se olakšalo široko usvajanje GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mogu li izgraditi posao oko ovoga?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Preporučujemo korištenje nekog [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source poslovnog modela]. Kad ljudi kažu &#039;open source poslovni model&#039;, u pravilu, misle da je predmet poslovnog modela open source. OSE ide korak dalje. Nadamo se da ćemo poticati razmjenu ne samo o tome kako izgraditi proizvod, već i kako ga plasirati na tržište, kako se učinkovito organizirati i druge važne prakse i postupake. Poslovni model sam je open source.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To znači odustajanje od prednosti stečene kroz zaštićene informacije. Budući poduzetnik mora prihvatiti potpuno slobodno poduzetništvo, jer open source planovi uklonjaju prepreke za ulazak drugim igračeima. U zamjenu, budući vlasnik će dobiti prednosti da ima volonterski razvojni tim. Vjerujemo da trud oko &#039;intektualnog vlasništva&#039; nikada ne može biti učinkovit poput open source truda, jer kada se određeni broj open source suradnika pronađe, kvaliteta proizvoda počinje nadmašivati sve što je moguće s ograničenim financiranjem &#039;intektualnog vlasništva&#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source tvrtke općenito stvaraju prihod nudeći usluge vezane za open source projekt. Na primjer, možete stvoriti tok prihoda kroz dodatne usluge oko GVCS, kao što su izgradnja strojeva za druge ili pomoću strojeva ponuditi usluge drugima. Open source poslovni modeli za softver može se vidjeti u akciji, ali ti modeli nisu dobro istraženi na području razvoja hardvera. Održivost takvog projekta još uvijek nije dokazana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vi kažete da je besplatno, no pitate za novac.Kako to??===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*U engleskom jeziku, ali ne i u drugim jezicima, &amp;quot;free&amp;quot; može značiti &amp;quot;sloboda&amp;quot; ili &amp;quot;nula novaca&amp;quot;, a vi trebate ovisno o kontekstu odlučiti koje značenje se koristi u određenim okolnostima. GVCS će biti slobodan u smislu da će bilo tko biti u mogućnosti da download-ira našu dokumentaciju i izradi kopije. Svatko će moći graditi strojeve, bez plaćanja (nama ili bilo tkome) za to pravo. Ako se informacije distribuiraju na DVD-u, cijena može biti formirana za medij i rad na umnožavanju, no informacija će još uvijek biti slobodna u smislu svoje slobode korištenja i distribuiranja.&lt;br /&gt;
*Naravno, mi kao &#039;&#039;&#039;developeri&#039;&#039;&#039; trebamo novac za održavanje našeg razvojnog napora: ako radimo na prototip po nekoliko tjedana, moramo jesti da ostanemo živi, i mi također moramo kupiti dijelove, napisati dokumentaciju, te obaviti niz drugih zadataka. Taj novac dolazi od istinske ljubitelje (True Fans), iz određenih donacija, i od naših prvih prodaja.&lt;br /&gt;
*Kasnije, kada strojevi budu dokumentirani, mi i drugi ljudi ćemo prihvatiti drugačije uloge, a ne developera (koji je jednokratna aktivnost) već kao izrađivači (što se događa jednom za svaki stroj koji je izgrađen za nekog). Ako netko napravi stroj za vas, oni mogu, naravno, tražiti naknadu za svoj rad, za cijenu dijelova, i neku razumnu dobit - baš kao i za bilo koji drugu prodaju u svijetu.&lt;br /&gt;
Čest izraz u Open Source pokreta uspoređuje slobodu govora i slobodno pivo. Sloboda govora znači slobodu. Za pivo, to košta novaca da nahrani izumitelja, i to košta novaca da ispunite svaku čašu. Ali vi ste slobodni dijeliti recept.&lt;br /&gt;
*Ukratko, trebamo nešto novca za stvaranje slobodnih recepata. Jedanput napravljeni, recepti će biti dostupni svima bez naknade. Vi ćete biti slobodni da izradite strojeve, i također da platite druge da izrade strojeve za vas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako mogu pomoći projektu?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
Mi smo u potrazi za raznovrsnom pomoći od raznovrsnih ljudi, sa raznih mjesta i sa različitim vještinama. Mi tražimoi donacije vremena, novaca, stručnosti i materijala. Mi također tražimo ljude za najam za razvoja dijela projekta i pisanje za dodjelu bespovratnih sredstava . Saznajte što možete učiniti da [[get involved|sudjelujete]] i pomognete da ovaj projekt ide naprijed.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Moram li strojeve izgraditi sam?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar većini ljudi ne nedostaju vještine za ovu izradu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Većina nas je postala previše specijalizirana. Trebamo to uravnotežit postajući generaliziraniji. Mi planiramo provoditi obrazovanje o tim vještinama plus dvije godine intenzivnog učenja nakon izgradnje GVCS-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je distribuirana proizvodnja i gdje se Open Source Ecology uklapa?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako ste pokrenuli projekt OSE-a?===&lt;br /&gt;
Koliko se sjećam razmišljao sam o tehnologiji kao alatu od kojeg cijelo čovječanstvo može imati koristi , to je razlog zašto sam nastavio obrazovanje, i dobio doktorat iz fizike. Nažalost, bio sam vrlo razočaran vrstom stvari o kojoj sam učio. Te sam, prema početku doktorata, počeo razmišljati da ono što radim nije baš u skladu s boljom kvalitetom života za sve. U to vrijeme kad bi razmišljao o tome kakav je uzorak društva od kojeg bi mogli imati koristi svi počeo sam razamišljati o open source tehnologiji za održivo življenje. Do postdiplomskog sam bio uvjeren u da je jedini način na koji možemo život učiniti boljim za sve otvorena razmjena informacija koje su relevantne za naš ekonomski proces jer inače ćemo zauvijek ostati u ovom konkurentnom &amp;quot;vuk jede vuka&amp;quot; postavljanju, zaboravljajući da vani postoji obilje, priroda pruža obilje, a ako smo mudri možemo živjeti prosperitetno bez sukoba na ovoj planeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Upoznao sam čovjeka na početku postdiplomskog, indijskog momka koji vodi tečajeve o životnom inžinjerstvu, gdje sam naučio jogu, meditaciju, disanje, indijsko kuhanje itd. I u tom trenutku kada je počela velika preobrazba u meni, jer sam kroz meditaciju dobivao sve više uvida u to kako stvari funkcioniraju u biti sam se isključio. Bio sam u mogućnosti otkriti svoj um i ubrzati proces otkrivanja što to zapravo znači. Bit je da vidite probleme na Zemlji i kažete: &amp;quot;Zašto ne rješavamo sve te probleme&amp;quot;, u čemu je problem, zašto tehnologija ne čini život uistinu boljim za sve, neviđen napredak, manje radnih sati. To obećanje tehnologija nikada nije ispunila i svatko tko ima znatiželjan um će pitati: &amp;quot;Zašto? Što se događa? &amp;quot; I to je kada sam počeo razmišljati o svojoj povezanosti s tehnologijom. I u nekom trenutku imajući apsolutno nula tehničkih vještina, mislim učio sam kemiju na dodiplomskom, nikad nisam imao nikakve praktične vještine u smislu hardvera. Ali u nekom trenutku sam rekao: &amp;quot;Oh, moram razviti svoju sposobnost da manipuliram fizičkim predmetim u smislu vlastitog opstanka. Počnimo tamo. Mogu li živjeti sam na svom posjedu? I mogu li koristiti proizvode koji su u potpunosti održivi. A budući da sam ih nisam pronašao mnogo na policama lokalnih Walmartova, odlučio sam da ću napraviti puno stvari jer je to moralni imperativ, ako možeš živi apsolutno održivo. Jer jednostavno je to moguće, izvodljivo, i bio sam uvjeren da to moram napraviti, jer je dobro osjećaj za mene, a ne ću doprinositi globalnim zlima svih vrsta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izvor: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53920</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53920"/>
		<updated>2012-02-13T12:39:53Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Do I have to build it myself? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideja i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije li to samo oživljavanje pokreta povratka zemlji iz 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. [[Global Village Construction Set]]  je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 1:&#039;&#039;&#039; Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 2:&#039;&#039;&#039; Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 3:&#039;&#039;&#039; Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.&lt;br /&gt;
Pogledajte [[GVCS tools|sažetak ]]našeg trenutnog razvoja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kojih je to, točno, 50 tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[Global Village Construction Set]] za popis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte [[media:GVCS2.jpg|grafikon ]]sa procijenjenom usporedbom cijena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planirano zastarijevanje:&#039;&#039; tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Natjecanje putem oglašavanja:&#039;&#039; umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulirani popravak:&#039;&#039; vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti OSE tehnologija:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Doživotni dizajn:&#039;&#039; tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Kolaborativni razvoj:&#039;&#039; mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Dizajn kao set:&#039;&#039; GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modifikacija:&#039;&#039; budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.&lt;br /&gt;
Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto niste izabrali (druge tehnologije) za GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
[[Global Village Construction Set]] je dizajniran da bude dovoljan za obezbjeđivanje hrane, energije, stanovanja i tehnoloških potreba napredne civilizacije. Izbrali smo elemenate za skup koji su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Dokazane tehnologije, ne zahtijevaju nove izume&lt;br /&gt;
*Najjednostavniji mogući da služe našim ciljevima&lt;br /&gt;
*U skladu su sa OSE specifikacijama&lt;br /&gt;
Naši izbori nisu zapisani u kamenu. Uz razvoj i testiranje ovih alate i strojeva, mi smo ih počeli koristiti za naše potrebe. To je tvrd test njihove istinske učinkovitosti. Ako postane jasno da bi druga tehnologija bila bolja za postizanje naših ciljeva, biti će uključena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Svi važni dijelovi su napravljeni u Kini.Kako je to izgradnja samodostatnosti?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ekologija radi na izgradnji strojeva Global Village Construction Set paralelno s alatima potrebnim za njihovu proizvodnju. Ovaj projekt je u svojim ranim fazama. Kompletni GVCS je dizajniran s kapacitetom za izradbu iz sirovina svih potrebnih dijelova za kopiju cijelog skupa . I dalje, neke tehnologije za vađenje/rafiniranje sirovine za izradu skupa iz obilnih prirodnih resursa niske kvalitete su u fazi planiranja. Kada prvi set bude kompletan, ulaz komercijalno proizvedenih komponenata više neće biti potreban. Naravno, bit će potrebno puno rada do tada. Pogledajte [[#Global Village Construction Set|razine GVCS-a].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rane faze GVCS zahtijevaju dijelove iz Kine. Kasnijim fazama ne, budući da je dosegnuta sposobnost za izgradnju open source verzije tih dijelova. Projekt koristi neke od proizvoda globalnog društva za stvoranje alate koji ga potkopavaju srušiti, uzimajući žetvu za sjeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje mogu naći planove?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Planovi se trenutno razbacani na nekoiko stranica za svaku tehnologiju. U procesu smo oblikovanja dokumentacije za lakše pračebje, počevši s [[CEB Press]]CEB prešom . Provjerite [[GVCS]]stranicu i istražite stranice za svaki od tamo navedenih alata da pronađete shema, crteže i planove. Kao postajemo organiziraniji, a projekt postaje sve razvijeniji, bit će više toga za pristup i biti lakše pristupiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve dozvole koristite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sveobuhvatna strategija licenciranja se trenutno razvija. Provjerite ponovo kasnije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li ti strojevi imaju ikakvu vrijednost u trećem svijetu?Nisu oni skupi?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izrada prvih GVCS, iako jeftinija od svoje komercijalne konkurencije, traži značajnu količinu vanjskog ulaganja i resursa. Međutim, set je dizajniran kako bi samo-kopirajući. To znači da će cijena izrade naknadnih setova biti znatno niža, značajka koja može GVCS učiniti isplativim izborom za siromašne. Veća prepreka je usvajanje niza vještina potrebnih za izgradnju i održavanje GVCS. Inovativna rješenja su potrebna kako bi se olakšalo široko usvajanje GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mogu li izgraditi posao oko ovoga?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Preporučujemo korištenje nekog [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source poslovnog modela]. Kad ljudi kažu &#039;open source poslovni model&#039;, u pravilu, misle da je predmet poslovnog modela open source. OSE ide korak dalje. Nadamo se da ćemo poticati razmjenu ne samo o tome kako izgraditi proizvod, već i kako ga plasirati na tržište, kako se učinkovito organizirati i druge važne prakse i postupake. Poslovni model sam je open source.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To znači odustajanje od prednosti stečene kroz zaštićene informacije. Budući poduzetnik mora prihvatiti potpuno slobodno poduzetništvo, jer open source planovi uklonjaju prepreke za ulazak drugim igračeima. U zamjenu, budući vlasnik će dobiti prednosti da ima volonterski razvojni tim. Vjerujemo da trud oko &#039;intektualnog vlasništva&#039; nikada ne može biti učinkovit poput open source truda, jer kada se određeni broj open source suradnika pronađe, kvaliteta proizvoda počinje nadmašivati sve što je moguće s ograničenim financiranjem &#039;intektualnog vlasništva&#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source tvrtke općenito stvaraju prihod nudeći usluge vezane za open source projekt. Na primjer, možete stvoriti tok prihoda kroz dodatne usluge oko GVCS, kao što su izgradnja strojeva za druge ili pomoću strojeva ponuditi usluge drugima. Open source poslovni modeli za softver može se vidjeti u akciji, ali ti modeli nisu dobro istraženi na području razvoja hardvera. Održivost takvog projekta još uvijek nije dokazana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vi kažete da je besplatno, no pitate za novac.Kako to??===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*U engleskom jeziku, ali ne i u drugim jezicima, &amp;quot;free&amp;quot; može značiti &amp;quot;sloboda&amp;quot; ili &amp;quot;nula novaca&amp;quot;, a vi trebate ovisno o kontekstu odlučiti koje značenje se koristi u određenim okolnostima. GVCS će biti slobodan u smislu da će bilo tko biti u mogućnosti da download-ira našu dokumentaciju i izradi kopije. Svatko će moći graditi strojeve, bez plaćanja (nama ili bilo tkome) za to pravo. Ako se informacije distribuiraju na DVD-u, cijena može biti formirana za medij i rad na umnožavanju, no informacija će još uvijek biti slobodna u smislu svoje slobode korištenja i distribuiranja.&lt;br /&gt;
*Naravno, mi kao &#039;&#039;&#039;developeri&#039;&#039;&#039; trebamo novac za održavanje našeg razvojnog napora: ako radimo na prototip po nekoliko tjedana, moramo jesti da ostanemo živi, i mi također moramo kupiti dijelove, napisati dokumentaciju, te obaviti niz drugih zadataka. Taj novac dolazi od istinske ljubitelje (True Fans), iz određenih donacija, i od naših prvih prodaja.&lt;br /&gt;
*Kasnije, kada strojevi budu dokumentirani, mi i drugi ljudi ćemo prihvatiti drugačije uloge, a ne developera (koji je jednokratna aktivnost) već kao izrađivači (što se događa jednom za svaki stroj koji je izgrađen za nekog). Ako netko napravi stroj za vas, oni mogu, naravno, tražiti naknadu za svoj rad, za cijenu dijelova, i neku razumnu dobit - baš kao i za bilo koji drugu prodaju u svijetu.&lt;br /&gt;
Čest izraz u Open Source pokreta uspoređuje slobodu govora i slobodno pivo. Sloboda govora znači slobodu. Za pivo, to košta novaca da nahrani izumitelja, i to košta novaca da ispunite svaku čašu. Ali vi ste slobodni dijeliti recept.&lt;br /&gt;
*Ukratko, trebamo nešto novca za stvaranje slobodnih recepata. Jedanput napravljeni, recepti će biti dostupni svima bez naknade. Vi ćete biti slobodni da izradite strojeve, i također da platite druge da izrade strojeve za vas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako mogu pomoći projektu?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
Mi smo u potrazi za raznovrsnom pomoći od raznovrsnih ljudi, sa raznih mjesta i sa različitim vještinama. Mi tražimoi donacije vremena, novaca, stručnosti i materijala. Mi također tražimo ljude za najam za razvoja dijela projekta i pisanje za dodjelu bespovratnih sredstava . Saznajte što možete učiniti da [[get involved|sudjelujete]] i pomognete da ovaj projekt ide naprijed.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Moram li strojeve izgraditi sam?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53919</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53919"/>
		<updated>2012-02-13T12:39:07Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* How can I help the project? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideja i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije li to samo oživljavanje pokreta povratka zemlji iz 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. [[Global Village Construction Set]]  je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 1:&#039;&#039;&#039; Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 2:&#039;&#039;&#039; Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 3:&#039;&#039;&#039; Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.&lt;br /&gt;
Pogledajte [[GVCS tools|sažetak ]]našeg trenutnog razvoja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kojih je to, točno, 50 tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[Global Village Construction Set]] za popis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte [[media:GVCS2.jpg|grafikon ]]sa procijenjenom usporedbom cijena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planirano zastarijevanje:&#039;&#039; tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Natjecanje putem oglašavanja:&#039;&#039; umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulirani popravak:&#039;&#039; vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti OSE tehnologija:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Doživotni dizajn:&#039;&#039; tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Kolaborativni razvoj:&#039;&#039; mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Dizajn kao set:&#039;&#039; GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modifikacija:&#039;&#039; budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.&lt;br /&gt;
Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto niste izabrali (druge tehnologije) za GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
[[Global Village Construction Set]] je dizajniran da bude dovoljan za obezbjeđivanje hrane, energije, stanovanja i tehnoloških potreba napredne civilizacije. Izbrali smo elemenate za skup koji su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Dokazane tehnologije, ne zahtijevaju nove izume&lt;br /&gt;
*Najjednostavniji mogući da služe našim ciljevima&lt;br /&gt;
*U skladu su sa OSE specifikacijama&lt;br /&gt;
Naši izbori nisu zapisani u kamenu. Uz razvoj i testiranje ovih alate i strojeva, mi smo ih počeli koristiti za naše potrebe. To je tvrd test njihove istinske učinkovitosti. Ako postane jasno da bi druga tehnologija bila bolja za postizanje naših ciljeva, biti će uključena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Svi važni dijelovi su napravljeni u Kini.Kako je to izgradnja samodostatnosti?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ekologija radi na izgradnji strojeva Global Village Construction Set paralelno s alatima potrebnim za njihovu proizvodnju. Ovaj projekt je u svojim ranim fazama. Kompletni GVCS je dizajniran s kapacitetom za izradbu iz sirovina svih potrebnih dijelova za kopiju cijelog skupa . I dalje, neke tehnologije za vađenje/rafiniranje sirovine za izradu skupa iz obilnih prirodnih resursa niske kvalitete su u fazi planiranja. Kada prvi set bude kompletan, ulaz komercijalno proizvedenih komponenata više neće biti potreban. Naravno, bit će potrebno puno rada do tada. Pogledajte [[#Global Village Construction Set|razine GVCS-a].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rane faze GVCS zahtijevaju dijelove iz Kine. Kasnijim fazama ne, budući da je dosegnuta sposobnost za izgradnju open source verzije tih dijelova. Projekt koristi neke od proizvoda globalnog društva za stvoranje alate koji ga potkopavaju srušiti, uzimajući žetvu za sjeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje mogu naći planove?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Planovi se trenutno razbacani na nekoiko stranica za svaku tehnologiju. U procesu smo oblikovanja dokumentacije za lakše pračebje, počevši s [[CEB Press]]CEB prešom . Provjerite [[GVCS]]stranicu i istražite stranice za svaki od tamo navedenih alata da pronađete shema, crteže i planove. Kao postajemo organiziraniji, a projekt postaje sve razvijeniji, bit će više toga za pristup i biti lakše pristupiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve dozvole koristite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sveobuhvatna strategija licenciranja se trenutno razvija. Provjerite ponovo kasnije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li ti strojevi imaju ikakvu vrijednost u trećem svijetu?Nisu oni skupi?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izrada prvih GVCS, iako jeftinija od svoje komercijalne konkurencije, traži značajnu količinu vanjskog ulaganja i resursa. Međutim, set je dizajniran kako bi samo-kopirajući. To znači da će cijena izrade naknadnih setova biti znatno niža, značajka koja može GVCS učiniti isplativim izborom za siromašne. Veća prepreka je usvajanje niza vještina potrebnih za izgradnju i održavanje GVCS. Inovativna rješenja su potrebna kako bi se olakšalo široko usvajanje GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mogu li izgraditi posao oko ovoga?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Preporučujemo korištenje nekog [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source poslovnog modela]. Kad ljudi kažu &#039;open source poslovni model&#039;, u pravilu, misle da je predmet poslovnog modela open source. OSE ide korak dalje. Nadamo se da ćemo poticati razmjenu ne samo o tome kako izgraditi proizvod, već i kako ga plasirati na tržište, kako se učinkovito organizirati i druge važne prakse i postupake. Poslovni model sam je open source.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To znači odustajanje od prednosti stečene kroz zaštićene informacije. Budući poduzetnik mora prihvatiti potpuno slobodno poduzetništvo, jer open source planovi uklonjaju prepreke za ulazak drugim igračeima. U zamjenu, budući vlasnik će dobiti prednosti da ima volonterski razvojni tim. Vjerujemo da trud oko &#039;intektualnog vlasništva&#039; nikada ne može biti učinkovit poput open source truda, jer kada se određeni broj open source suradnika pronađe, kvaliteta proizvoda počinje nadmašivati sve što je moguće s ograničenim financiranjem &#039;intektualnog vlasništva&#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source tvrtke općenito stvaraju prihod nudeći usluge vezane za open source projekt. Na primjer, možete stvoriti tok prihoda kroz dodatne usluge oko GVCS, kao što su izgradnja strojeva za druge ili pomoću strojeva ponuditi usluge drugima. Open source poslovni modeli za softver može se vidjeti u akciji, ali ti modeli nisu dobro istraženi na području razvoja hardvera. Održivost takvog projekta još uvijek nije dokazana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vi kažete da je besplatno, no pitate za novac.Kako to??===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*U engleskom jeziku, ali ne i u drugim jezicima, &amp;quot;free&amp;quot; može značiti &amp;quot;sloboda&amp;quot; ili &amp;quot;nula novaca&amp;quot;, a vi trebate ovisno o kontekstu odlučiti koje značenje se koristi u određenim okolnostima. GVCS će biti slobodan u smislu da će bilo tko biti u mogućnosti da download-ira našu dokumentaciju i izradi kopije. Svatko će moći graditi strojeve, bez plaćanja (nama ili bilo tkome) za to pravo. Ako se informacije distribuiraju na DVD-u, cijena može biti formirana za medij i rad na umnožavanju, no informacija će još uvijek biti slobodna u smislu svoje slobode korištenja i distribuiranja.&lt;br /&gt;
*Naravno, mi kao &#039;&#039;&#039;developeri&#039;&#039;&#039; trebamo novac za održavanje našeg razvojnog napora: ako radimo na prototip po nekoliko tjedana, moramo jesti da ostanemo živi, i mi također moramo kupiti dijelove, napisati dokumentaciju, te obaviti niz drugih zadataka. Taj novac dolazi od istinske ljubitelje (True Fans), iz određenih donacija, i od naših prvih prodaja.&lt;br /&gt;
*Kasnije, kada strojevi budu dokumentirani, mi i drugi ljudi ćemo prihvatiti drugačije uloge, a ne developera (koji je jednokratna aktivnost) već kao izrađivači (što se događa jednom za svaki stroj koji je izgrađen za nekog). Ako netko napravi stroj za vas, oni mogu, naravno, tražiti naknadu za svoj rad, za cijenu dijelova, i neku razumnu dobit - baš kao i za bilo koji drugu prodaju u svijetu.&lt;br /&gt;
Čest izraz u Open Source pokreta uspoređuje slobodu govora i slobodno pivo. Sloboda govora znači slobodu. Za pivo, to košta novaca da nahrani izumitelja, i to košta novaca da ispunite svaku čašu. Ali vi ste slobodni dijeliti recept.&lt;br /&gt;
*Ukratko, trebamo nešto novca za stvaranje slobodnih recepata. Jedanput napravljeni, recepti će biti dostupni svima bez naknade. Vi ćete biti slobodni da izradite strojeve, i također da platite druge da izrade strojeve za vas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Kako mogu pomoći projektu?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
Mi smo u potrazi za raznovrsnom pomoći od raznovrsnih ljudi, sa raznih mjesta i sa različitim vještinama. Mi tražimoi donacije vremena, novaca, stručnosti i materijala. Mi također tražimo ljude za najam za razvoja dijela projekta i pisanje za dodjelu bespovratnih sredstava . Saznajte što možete učiniti da [[get involved|sudjelujete]] i pomognete da ovaj projekt ide naprijed.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do I have to build it myself?===&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53918</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53918"/>
		<updated>2012-02-13T12:37:54Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Global Village Construction Set */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideja i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije li to samo oživljavanje pokreta povratka zemlji iz 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. [[Global Village Construction Set]]  je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 1:&#039;&#039;&#039; Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 2:&#039;&#039;&#039; Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 3:&#039;&#039;&#039; Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.&lt;br /&gt;
Pogledajte [[GVCS tools|sažetak ]]našeg trenutnog razvoja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kojih je to, točno, 50 tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[Global Village Construction Set]] za popis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte [[media:GVCS2.jpg|grafikon ]]sa procijenjenom usporedbom cijena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planirano zastarijevanje:&#039;&#039; tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Natjecanje putem oglašavanja:&#039;&#039; umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulirani popravak:&#039;&#039; vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti OSE tehnologija:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Doživotni dizajn:&#039;&#039; tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Kolaborativni razvoj:&#039;&#039; mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Dizajn kao set:&#039;&#039; GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modifikacija:&#039;&#039; budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.&lt;br /&gt;
Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto niste izabrali (druge tehnologije) za GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
[[Global Village Construction Set]] je dizajniran da bude dovoljan za obezbjeđivanje hrane, energije, stanovanja i tehnoloških potreba napredne civilizacije. Izbrali smo elemenate za skup koji su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Dokazane tehnologije, ne zahtijevaju nove izume&lt;br /&gt;
*Najjednostavniji mogući da služe našim ciljevima&lt;br /&gt;
*U skladu su sa OSE specifikacijama&lt;br /&gt;
Naši izbori nisu zapisani u kamenu. Uz razvoj i testiranje ovih alate i strojeva, mi smo ih počeli koristiti za naše potrebe. To je tvrd test njihove istinske učinkovitosti. Ako postane jasno da bi druga tehnologija bila bolja za postizanje naših ciljeva, biti će uključena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Svi važni dijelovi su napravljeni u Kini.Kako je to izgradnja samodostatnosti?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ekologija radi na izgradnji strojeva Global Village Construction Set paralelno s alatima potrebnim za njihovu proizvodnju. Ovaj projekt je u svojim ranim fazama. Kompletni GVCS je dizajniran s kapacitetom za izradbu iz sirovina svih potrebnih dijelova za kopiju cijelog skupa . I dalje, neke tehnologije za vađenje/rafiniranje sirovine za izradu skupa iz obilnih prirodnih resursa niske kvalitete su u fazi planiranja. Kada prvi set bude kompletan, ulaz komercijalno proizvedenih komponenata više neće biti potreban. Naravno, bit će potrebno puno rada do tada. Pogledajte [[#Global Village Construction Set|razine GVCS-a].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rane faze GVCS zahtijevaju dijelove iz Kine. Kasnijim fazama ne, budući da je dosegnuta sposobnost za izgradnju open source verzije tih dijelova. Projekt koristi neke od proizvoda globalnog društva za stvoranje alate koji ga potkopavaju srušiti, uzimajući žetvu za sjeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje mogu naći planove?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Planovi se trenutno razbacani na nekoiko stranica za svaku tehnologiju. U procesu smo oblikovanja dokumentacije za lakše pračebje, počevši s [[CEB Press]]CEB prešom . Provjerite [[GVCS]]stranicu i istražite stranice za svaki od tamo navedenih alata da pronađete shema, crteže i planove. Kao postajemo organiziraniji, a projekt postaje sve razvijeniji, bit će više toga za pristup i biti lakše pristupiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve dozvole koristite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sveobuhvatna strategija licenciranja se trenutno razvija. Provjerite ponovo kasnije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li ti strojevi imaju ikakvu vrijednost u trećem svijetu?Nisu oni skupi?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izrada prvih GVCS, iako jeftinija od svoje komercijalne konkurencije, traži značajnu količinu vanjskog ulaganja i resursa. Međutim, set je dizajniran kako bi samo-kopirajući. To znači da će cijena izrade naknadnih setova biti znatno niža, značajka koja može GVCS učiniti isplativim izborom za siromašne. Veća prepreka je usvajanje niza vještina potrebnih za izgradnju i održavanje GVCS. Inovativna rješenja su potrebna kako bi se olakšalo široko usvajanje GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Mogu li izgraditi posao oko ovoga?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Preporučujemo korištenje nekog [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source poslovnog modela]. Kad ljudi kažu &#039;open source poslovni model&#039;, u pravilu, misle da je predmet poslovnog modela open source. OSE ide korak dalje. Nadamo se da ćemo poticati razmjenu ne samo o tome kako izgraditi proizvod, već i kako ga plasirati na tržište, kako se učinkovito organizirati i druge važne prakse i postupake. Poslovni model sam je open source.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To znači odustajanje od prednosti stečene kroz zaštićene informacije. Budući poduzetnik mora prihvatiti potpuno slobodno poduzetništvo, jer open source planovi uklonjaju prepreke za ulazak drugim igračeima. U zamjenu, budući vlasnik će dobiti prednosti da ima volonterski razvojni tim. Vjerujemo da trud oko &#039;intektualnog vlasništva&#039; nikada ne može biti učinkovit poput open source truda, jer kada se određeni broj open source suradnika pronađe, kvaliteta proizvoda počinje nadmašivati sve što je moguće s ograničenim financiranjem &#039;intektualnog vlasništva&#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source tvrtke općenito stvaraju prihod nudeći usluge vezane za open source projekt. Na primjer, možete stvoriti tok prihoda kroz dodatne usluge oko GVCS, kao što su izgradnja strojeva za druge ili pomoću strojeva ponuditi usluge drugima. Open source poslovni modeli za softver može se vidjeti u akciji, ali ti modeli nisu dobro istraženi na području razvoja hardvera. Održivost takvog projekta još uvijek nije dokazana.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vi kažete da je besplatno, no pitate za novac.Kako to??===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*U engleskom jeziku, ali ne i u drugim jezicima, &amp;quot;free&amp;quot; može značiti &amp;quot;sloboda&amp;quot; ili &amp;quot;nula novaca&amp;quot;, a vi trebate ovisno o kontekstu odlučiti koje značenje se koristi u određenim okolnostima. GVCS će biti slobodan u smislu da će bilo tko biti u mogućnosti da download-ira našu dokumentaciju i izradi kopije. Svatko će moći graditi strojeve, bez plaćanja (nama ili bilo tkome) za to pravo. Ako se informacije distribuiraju na DVD-u, cijena može biti formirana za medij i rad na umnožavanju, no informacija će još uvijek biti slobodna u smislu svoje slobode korištenja i distribuiranja.&lt;br /&gt;
*Naravno, mi kao &#039;&#039;&#039;developeri&#039;&#039;&#039; trebamo novac za održavanje našeg razvojnog napora: ako radimo na prototip po nekoliko tjedana, moramo jesti da ostanemo živi, i mi također moramo kupiti dijelove, napisati dokumentaciju, te obaviti niz drugih zadataka. Taj novac dolazi od istinske ljubitelje (True Fans), iz određenih donacija, i od naših prvih prodaja.&lt;br /&gt;
*Kasnije, kada strojevi budu dokumentirani, mi i drugi ljudi ćemo prihvatiti drugačije uloge, a ne developera (koji je jednokratna aktivnost) već kao izrađivači (što se događa jednom za svaki stroj koji je izgrađen za nekog). Ako netko napravi stroj za vas, oni mogu, naravno, tražiti naknadu za svoj rad, za cijenu dijelova, i neku razumnu dobit - baš kao i za bilo koji drugu prodaju u svijetu.&lt;br /&gt;
Čest izraz u Open Source pokreta uspoređuje slobodu govora i slobodno pivo. Sloboda govora znači slobodu. Za pivo, to košta novaca da nahrani izumitelja, i to košta novaca da ispunite svaku čašu. Ali vi ste slobodni dijeliti recept.&lt;br /&gt;
*Ukratko, trebamo nešto novca za stvaranje slobodnih recepata. Jedanput napravljeni, recepti će biti dostupni svima bez naknade. Vi ćete biti slobodni da izradite strojeve, i također da platite druge da izrade strojeve za vas.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==How can I help the project?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
We are looking for many kinds of help from people of all types, places, and skill sets. We&#039;re seeking donations of time, money, expertise and materials. We&#039;re also searching out contractors for some project development and grant writing tasks. Find out what you can do to [[get involved]] and keep this project moving forward.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do I have to build it myself?===&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53917</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53917"/>
		<updated>2012-02-13T12:30:43Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Where can I find plans? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideja i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije li to samo oživljavanje pokreta povratka zemlji iz 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. [[Global Village Construction Set]]  je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 1:&#039;&#039;&#039; Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 2:&#039;&#039;&#039; Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 3:&#039;&#039;&#039; Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.&lt;br /&gt;
Pogledajte [[GVCS tools|sažetak ]]našeg trenutnog razvoja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kojih je to, točno, 50 tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[Global Village Construction Set]] za popis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte [[media:GVCS2.jpg|grafikon ]]sa procijenjenom usporedbom cijena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planirano zastarijevanje:&#039;&#039; tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Natjecanje putem oglašavanja:&#039;&#039; umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulirani popravak:&#039;&#039; vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti OSE tehnologija:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Doživotni dizajn:&#039;&#039; tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Kolaborativni razvoj:&#039;&#039; mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Dizajn kao set:&#039;&#039; GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modifikacija:&#039;&#039; budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.&lt;br /&gt;
Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto niste izabrali (druge tehnologije) za GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
[[Global Village Construction Set]] je dizajniran da bude dovoljan za obezbjeđivanje hrane, energije, stanovanja i tehnoloških potreba napredne civilizacije. Izbrali smo elemenate za skup koji su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Dokazane tehnologije, ne zahtijevaju nove izume&lt;br /&gt;
*Najjednostavniji mogući da služe našim ciljevima&lt;br /&gt;
*U skladu su sa OSE specifikacijama&lt;br /&gt;
Naši izbori nisu zapisani u kamenu. Uz razvoj i testiranje ovih alate i strojeva, mi smo ih počeli koristiti za naše potrebe. To je tvrd test njihove istinske učinkovitosti. Ako postane jasno da bi druga tehnologija bila bolja za postizanje naših ciljeva, biti će uključena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Svi važni dijelovi su napravljeni u Kini.Kako je to izgradnja samodostatnosti?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ekologija radi na izgradnji strojeva Global Village Construction Set paralelno s alatima potrebnim za njihovu proizvodnju. Ovaj projekt je u svojim ranim fazama. Kompletni GVCS je dizajniran s kapacitetom za izradbu iz sirovina svih potrebnih dijelova za kopiju cijelog skupa . I dalje, neke tehnologije za vađenje/rafiniranje sirovine za izradu skupa iz obilnih prirodnih resursa niske kvalitete su u fazi planiranja. Kada prvi set bude kompletan, ulaz komercijalno proizvedenih komponenata više neće biti potreban. Naravno, bit će potrebno puno rada do tada. Pogledajte [[#Global Village Construction Set|razine GVCS-a].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rane faze GVCS zahtijevaju dijelove iz Kine. Kasnijim fazama ne, budući da je dosegnuta sposobnost za izgradnju open source verzije tih dijelova. Projekt koristi neke od proizvoda globalnog društva za stvoranje alate koji ga potkopavaju srušiti, uzimajući žetvu za sjeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje mogu naći planove?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Planovi se trenutno razbacani na nekoiko stranica za svaku tehnologiju. U procesu smo oblikovanja dokumentacije za lakše pračebje, počevši s [[CEB Press]]CEB prešom . Provjerite [[GVCS]]stranicu i istražite stranice za svaki od tamo navedenih alata da pronađete shema, crteže i planove. Kao postajemo organiziraniji, a projekt postaje sve razvijeniji, bit će više toga za pristup i biti lakše pristupiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What kind of license are you using?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A comprehensive licensing strategy is currently being developed. Check back later.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do these machines have any relevance in the third world? Aren&#039;t they too costly?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The construction of the first GVCS, while cheaper than its commercial counterparts, is taking a significant amount of outside investment and resources. However, the set is designed to be self-replicable. This means that the cost of building subsequent sets will be much lower, a feature that may make the GVCS a feasible option for those living in poverty. A bigger hurdle is cultivating the skill sets needed to construct and maintain the GVCS. Innovative solutions are needed to facilitate a widespread adoption of the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Could I build a business around this?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yes. We encourage the use of an [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source business model]. When people say Open Business Model, typically, people mean that the subject matter of a business model is open source. OSE goes a step further. We hope to foster the sharing not just of how to build a product, but how to market and sell it, how to organize effectively, and other important practices and processes. The business model itself is open source. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This means giving up advantages gained through proprietary information. A prospective business owner would have to accept total free enterprise, as open source plans eliminate barriers to entry for other players. In exchange, the prospective owner would gain the advantages of having a team of volunteer developers. We believe a proprietary effort can never be as effective as an open source effort because once a certain number of open source contributors are found, product quality begins to surpass anything possible with limited proprietary funding. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source businesses generally create revenue by offering services related to an open source project. For example, you might create a revenue stream through offering supplementary services around the GVCS, such as building the machines for others or using the machines to offer services to others. Open source business models for software can be seen in action, but these models have not been well explored in the realm of hardware development. The viability of such a project has yet to be proven.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===You say it&#039;s free yet you ask for money. How come?===&lt;br /&gt;
* In English, but not in other languages, &amp;quot;free&amp;quot; can mean both &amp;quot;freedom&amp;quot; and &amp;quot;zero money&amp;quot;, and you need to look at the context to decide which meaning is being used in a given circumstance. The GVCS will be &#039;&#039;&#039;free in the sense of &amp;quot;freedom&amp;quot;&#039;&#039;&#039;: anyone will be able to download our documentation and make copies of it.  Anyone will be able to build machines without paying (us or anyone) for that right.  If information is distributed in a DVD, a price may be charged for the medium and the work of making a copy, but the information is still free in terms of your freedom to use it and distribute it.&lt;br /&gt;
* Of course, we as &#039;&#039;&#039;developers&#039;&#039;&#039; need money to sustain our developement effort: if we work on a prototype for several weeks, we need to eat to stay alive, and we also need to buy parts, write documentation, and a variety of other tasks.  That money comes from True Fans, from specific donations, and from our first sales.&lt;br /&gt;
* Later, when the machines are documented, ourselves and other people will take on a different role, not as developers (which is a one-time activity) but as &#039;&#039;&#039;makers&#039;&#039;&#039; (which happens once for every machine that&#039;s built for somebody else).  If someone makes a machine for you, they can of course charge for their work, for the price of the parts, and get some reasonable profit - just like in any other sale in the world.&lt;br /&gt;
*A common phrase in the Open Source Movement compares Free Speech and Free Beer.  Free speech means freedom.  For beer, it does cost money to feed the inventor, and it does cost money to fill each glass.  But you are free (as in freedom) to pass around the recipe.&lt;br /&gt;
* In short, we need some money to create free(dom) recipes.  Once done, the recipes will be available to everyone at no cost.  You&#039;ll be free(dom) to make the machines, and also free(dom) to pay for others to make the machines for you.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==How can I help the project?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
We are looking for many kinds of help from people of all types, places, and skill sets. We&#039;re seeking donations of time, money, expertise and materials. We&#039;re also searching out contractors for some project development and grant writing tasks. Find out what you can do to [[get involved]] and keep this project moving forward.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do I have to build it myself?===&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53916</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53916"/>
		<updated>2012-02-13T12:29:57Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Where can I find plans? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideja i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije li to samo oživljavanje pokreta povratka zemlji iz 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. [[Global Village Construction Set]]  je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 1:&#039;&#039;&#039; Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 2:&#039;&#039;&#039; Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 3:&#039;&#039;&#039; Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.&lt;br /&gt;
Pogledajte [[GVCS tools|sažetak ]]našeg trenutnog razvoja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kojih je to, točno, 50 tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[Global Village Construction Set]] za popis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte [[media:GVCS2.jpg|grafikon ]]sa procijenjenom usporedbom cijena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planirano zastarijevanje:&#039;&#039; tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Natjecanje putem oglašavanja:&#039;&#039; umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulirani popravak:&#039;&#039; vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti OSE tehnologija:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Doživotni dizajn:&#039;&#039; tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Kolaborativni razvoj:&#039;&#039; mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Dizajn kao set:&#039;&#039; GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modifikacija:&#039;&#039; budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.&lt;br /&gt;
Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto niste izabrali (druge tehnologije) za GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
[[Global Village Construction Set]] je dizajniran da bude dovoljan za obezbjeđivanje hrane, energije, stanovanja i tehnoloških potreba napredne civilizacije. Izbrali smo elemenate za skup koji su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Dokazane tehnologije, ne zahtijevaju nove izume&lt;br /&gt;
*Najjednostavniji mogući da služe našim ciljevima&lt;br /&gt;
*U skladu su sa OSE specifikacijama&lt;br /&gt;
Naši izbori nisu zapisani u kamenu. Uz razvoj i testiranje ovih alate i strojeva, mi smo ih počeli koristiti za naše potrebe. To je tvrd test njihove istinske učinkovitosti. Ako postane jasno da bi druga tehnologija bila bolja za postizanje naših ciljeva, biti će uključena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Svi važni dijelovi su napravljeni u Kini.Kako je to izgradnja samodostatnosti?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ekologija radi na izgradnji strojeva Global Village Construction Set paralelno s alatima potrebnim za njihovu proizvodnju. Ovaj projekt je u svojim ranim fazama. Kompletni GVCS je dizajniran s kapacitetom za izradbu iz sirovina svih potrebnih dijelova za kopiju cijelog skupa . I dalje, neke tehnologije za vađenje/rafiniranje sirovine za izradu skupa iz obilnih prirodnih resursa niske kvalitete su u fazi planiranja. Kada prvi set bude kompletan, ulaz komercijalno proizvedenih komponenata više neće biti potreban. Naravno, bit će potrebno puno rada do tada. Pogledajte [[#Global Village Construction Set|razine GVCS-a].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rane faze GVCS zahtijevaju dijelove iz Kine. Kasnijim fazama ne, budući da je dosegnuta sposobnost za izgradnju open source verzije tih dijelova. Projekt koristi neke od proizvoda globalnog društva za stvoranje alate koji ga potkopavaju srušiti, uzimajući žetvu za sjeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Where can I find plans?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Planovi se trenutno razbacani na nekoiko stranica za svaku tehnologiju. U procesu smo oblikovanja dokumentacije za lakše pračebje, počevši s [[CEB Press]]CEB prešom . Provjerite [[GVCS]]stranicu i istražite stranice za svaki od tamo navedenih alata da pronađete shema, crteže i planove. Kao postajemo organiziraniji, a projekt postaje sve razvijeniji, bit će više toga za pristup i biti lakše pristupiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What kind of license are you using?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A comprehensive licensing strategy is currently being developed. Check back later.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do these machines have any relevance in the third world? Aren&#039;t they too costly?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The construction of the first GVCS, while cheaper than its commercial counterparts, is taking a significant amount of outside investment and resources. However, the set is designed to be self-replicable. This means that the cost of building subsequent sets will be much lower, a feature that may make the GVCS a feasible option for those living in poverty. A bigger hurdle is cultivating the skill sets needed to construct and maintain the GVCS. Innovative solutions are needed to facilitate a widespread adoption of the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Could I build a business around this?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yes. We encourage the use of an [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source business model]. When people say Open Business Model, typically, people mean that the subject matter of a business model is open source. OSE goes a step further. We hope to foster the sharing not just of how to build a product, but how to market and sell it, how to organize effectively, and other important practices and processes. The business model itself is open source. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This means giving up advantages gained through proprietary information. A prospective business owner would have to accept total free enterprise, as open source plans eliminate barriers to entry for other players. In exchange, the prospective owner would gain the advantages of having a team of volunteer developers. We believe a proprietary effort can never be as effective as an open source effort because once a certain number of open source contributors are found, product quality begins to surpass anything possible with limited proprietary funding. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source businesses generally create revenue by offering services related to an open source project. For example, you might create a revenue stream through offering supplementary services around the GVCS, such as building the machines for others or using the machines to offer services to others. Open source business models for software can be seen in action, but these models have not been well explored in the realm of hardware development. The viability of such a project has yet to be proven.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===You say it&#039;s free yet you ask for money. How come?===&lt;br /&gt;
* In English, but not in other languages, &amp;quot;free&amp;quot; can mean both &amp;quot;freedom&amp;quot; and &amp;quot;zero money&amp;quot;, and you need to look at the context to decide which meaning is being used in a given circumstance. The GVCS will be &#039;&#039;&#039;free in the sense of &amp;quot;freedom&amp;quot;&#039;&#039;&#039;: anyone will be able to download our documentation and make copies of it.  Anyone will be able to build machines without paying (us or anyone) for that right.  If information is distributed in a DVD, a price may be charged for the medium and the work of making a copy, but the information is still free in terms of your freedom to use it and distribute it.&lt;br /&gt;
* Of course, we as &#039;&#039;&#039;developers&#039;&#039;&#039; need money to sustain our developement effort: if we work on a prototype for several weeks, we need to eat to stay alive, and we also need to buy parts, write documentation, and a variety of other tasks.  That money comes from True Fans, from specific donations, and from our first sales.&lt;br /&gt;
* Later, when the machines are documented, ourselves and other people will take on a different role, not as developers (which is a one-time activity) but as &#039;&#039;&#039;makers&#039;&#039;&#039; (which happens once for every machine that&#039;s built for somebody else).  If someone makes a machine for you, they can of course charge for their work, for the price of the parts, and get some reasonable profit - just like in any other sale in the world.&lt;br /&gt;
*A common phrase in the Open Source Movement compares Free Speech and Free Beer.  Free speech means freedom.  For beer, it does cost money to feed the inventor, and it does cost money to fill each glass.  But you are free (as in freedom) to pass around the recipe.&lt;br /&gt;
* In short, we need some money to create free(dom) recipes.  Once done, the recipes will be available to everyone at no cost.  You&#039;ll be free(dom) to make the machines, and also free(dom) to pay for others to make the machines for you.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==How can I help the project?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
We are looking for many kinds of help from people of all types, places, and skill sets. We&#039;re seeking donations of time, money, expertise and materials. We&#039;re also searching out contractors for some project development and grant writing tasks. Find out what you can do to [[get involved]] and keep this project moving forward.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do I have to build it myself?===&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53915</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53915"/>
		<updated>2012-02-13T12:27:51Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* All the important parts are made in China. How is this building self sufficiency? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideja i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije li to samo oživljavanje pokreta povratka zemlji iz 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. [[Global Village Construction Set]]  je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 1:&#039;&#039;&#039; Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 2:&#039;&#039;&#039; Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 3:&#039;&#039;&#039; Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.&lt;br /&gt;
Pogledajte [[GVCS tools|sažetak ]]našeg trenutnog razvoja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kojih je to, točno, 50 tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[Global Village Construction Set]] za popis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte [[media:GVCS2.jpg|grafikon ]]sa procijenjenom usporedbom cijena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planirano zastarijevanje:&#039;&#039; tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Natjecanje putem oglašavanja:&#039;&#039; umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulirani popravak:&#039;&#039; vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti OSE tehnologija:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Doživotni dizajn:&#039;&#039; tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Kolaborativni razvoj:&#039;&#039; mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Dizajn kao set:&#039;&#039; GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modifikacija:&#039;&#039; budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.&lt;br /&gt;
Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto niste izabrali (druge tehnologije) za GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
[[Global Village Construction Set]] je dizajniran da bude dovoljan za obezbjeđivanje hrane, energije, stanovanja i tehnoloških potreba napredne civilizacije. Izbrali smo elemenate za skup koji su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Dokazane tehnologije, ne zahtijevaju nove izume&lt;br /&gt;
*Najjednostavniji mogući da služe našim ciljevima&lt;br /&gt;
*U skladu su sa OSE specifikacijama&lt;br /&gt;
Naši izbori nisu zapisani u kamenu. Uz razvoj i testiranje ovih alate i strojeva, mi smo ih počeli koristiti za naše potrebe. To je tvrd test njihove istinske učinkovitosti. Ako postane jasno da bi druga tehnologija bila bolja za postizanje naših ciljeva, biti će uključena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Svi važni dijelovi su napravljeni u Kini.Kako je to izgradnja samodostatnosti?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ekologija radi na izgradnji strojeva Global Village Construction Set paralelno s alatima potrebnim za njihovu proizvodnju. Ovaj projekt je u svojim ranim fazama. Kompletni GVCS je dizajniran s kapacitetom za izradbu iz sirovina svih potrebnih dijelova za kopiju cijelog skupa . I dalje, neke tehnologije za vađenje/rafiniranje sirovine za izradu skupa iz obilnih prirodnih resursa niske kvalitete su u fazi planiranja. Kada prvi set bude kompletan, ulaz komercijalno proizvedenih komponenata više neće biti potreban. Naravno, bit će potrebno puno rada do tada. Pogledajte [[#Global Village Construction Set|razine GVCS-a].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Rane faze GVCS zahtijevaju dijelove iz Kine. Kasnijim fazama ne, budući da je dosegnuta sposobnost za izgradnju open source verzije tih dijelova. Projekt koristi neke od proizvoda globalnog društva za stvoranje alate koji ga potkopavaju srušiti, uzimajući žetvu za sjeme.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Where can I find plans?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plans are currently spread out over multiple pages for each technology. We are in the process of formatting the documentation in an easier-to-follow way, beginning with the [[CEB Press]]. Check the [[GVCS]] page and explore the pages on each of the tools listed there to find the schematics, drawings, and plans. As we become more organized, and the project becomes more developed, there will be more to access and it will be easier to access.&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What kind of license are you using?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A comprehensive licensing strategy is currently being developed. Check back later.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do these machines have any relevance in the third world? Aren&#039;t they too costly?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The construction of the first GVCS, while cheaper than its commercial counterparts, is taking a significant amount of outside investment and resources. However, the set is designed to be self-replicable. This means that the cost of building subsequent sets will be much lower, a feature that may make the GVCS a feasible option for those living in poverty. A bigger hurdle is cultivating the skill sets needed to construct and maintain the GVCS. Innovative solutions are needed to facilitate a widespread adoption of the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Could I build a business around this?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yes. We encourage the use of an [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source business model]. When people say Open Business Model, typically, people mean that the subject matter of a business model is open source. OSE goes a step further. We hope to foster the sharing not just of how to build a product, but how to market and sell it, how to organize effectively, and other important practices and processes. The business model itself is open source. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This means giving up advantages gained through proprietary information. A prospective business owner would have to accept total free enterprise, as open source plans eliminate barriers to entry for other players. In exchange, the prospective owner would gain the advantages of having a team of volunteer developers. We believe a proprietary effort can never be as effective as an open source effort because once a certain number of open source contributors are found, product quality begins to surpass anything possible with limited proprietary funding. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source businesses generally create revenue by offering services related to an open source project. For example, you might create a revenue stream through offering supplementary services around the GVCS, such as building the machines for others or using the machines to offer services to others. Open source business models for software can be seen in action, but these models have not been well explored in the realm of hardware development. The viability of such a project has yet to be proven.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===You say it&#039;s free yet you ask for money. How come?===&lt;br /&gt;
* In English, but not in other languages, &amp;quot;free&amp;quot; can mean both &amp;quot;freedom&amp;quot; and &amp;quot;zero money&amp;quot;, and you need to look at the context to decide which meaning is being used in a given circumstance. The GVCS will be &#039;&#039;&#039;free in the sense of &amp;quot;freedom&amp;quot;&#039;&#039;&#039;: anyone will be able to download our documentation and make copies of it.  Anyone will be able to build machines without paying (us or anyone) for that right.  If information is distributed in a DVD, a price may be charged for the medium and the work of making a copy, but the information is still free in terms of your freedom to use it and distribute it.&lt;br /&gt;
* Of course, we as &#039;&#039;&#039;developers&#039;&#039;&#039; need money to sustain our developement effort: if we work on a prototype for several weeks, we need to eat to stay alive, and we also need to buy parts, write documentation, and a variety of other tasks.  That money comes from True Fans, from specific donations, and from our first sales.&lt;br /&gt;
* Later, when the machines are documented, ourselves and other people will take on a different role, not as developers (which is a one-time activity) but as &#039;&#039;&#039;makers&#039;&#039;&#039; (which happens once for every machine that&#039;s built for somebody else).  If someone makes a machine for you, they can of course charge for their work, for the price of the parts, and get some reasonable profit - just like in any other sale in the world.&lt;br /&gt;
*A common phrase in the Open Source Movement compares Free Speech and Free Beer.  Free speech means freedom.  For beer, it does cost money to feed the inventor, and it does cost money to fill each glass.  But you are free (as in freedom) to pass around the recipe.&lt;br /&gt;
* In short, we need some money to create free(dom) recipes.  Once done, the recipes will be available to everyone at no cost.  You&#039;ll be free(dom) to make the machines, and also free(dom) to pay for others to make the machines for you.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==How can I help the project?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
We are looking for many kinds of help from people of all types, places, and skill sets. We&#039;re seeking donations of time, money, expertise and materials. We&#039;re also searching out contractors for some project development and grant writing tasks. Find out what you can do to [[get involved]] and keep this project moving forward.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do I have to build it myself?===&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53914</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53914"/>
		<updated>2012-02-13T12:24:58Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Why didn&amp;#039;t you choose (a different technology) for the GVCS? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideja i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije li to samo oživljavanje pokreta povratka zemlji iz 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. [[Global Village Construction Set]]  je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 1:&#039;&#039;&#039; Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 2:&#039;&#039;&#039; Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 3:&#039;&#039;&#039; Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.&lt;br /&gt;
Pogledajte [[GVCS tools|sažetak ]]našeg trenutnog razvoja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kojih je to, točno, 50 tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[Global Village Construction Set]] za popis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte [[media:GVCS2.jpg|grafikon ]]sa procijenjenom usporedbom cijena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planirano zastarijevanje:&#039;&#039; tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Natjecanje putem oglašavanja:&#039;&#039; umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulirani popravak:&#039;&#039; vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti OSE tehnologija:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Doživotni dizajn:&#039;&#039; tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Kolaborativni razvoj:&#039;&#039; mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Dizajn kao set:&#039;&#039; GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modifikacija:&#039;&#039; budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.&lt;br /&gt;
Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto niste izabrali (druge tehnologije) za GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
[[Global Village Construction Set]] je dizajniran da bude dovoljan za obezbjeđivanje hrane, energije, stanovanja i tehnoloških potreba napredne civilizacije. Izbrali smo elemenate za skup koji su:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Dokazane tehnologije, ne zahtijevaju nove izume&lt;br /&gt;
*Najjednostavniji mogući da služe našim ciljevima&lt;br /&gt;
*U skladu su sa OSE specifikacijama&lt;br /&gt;
Naši izbori nisu zapisani u kamenu. Uz razvoj i testiranje ovih alate i strojeva, mi smo ih počeli koristiti za naše potrebe. To je tvrd test njihove istinske učinkovitosti. Ako postane jasno da bi druga tehnologija bila bolja za postizanje naših ciljeva, biti će uključena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===All the important parts are made in China. How is this building self sufficiency?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ecology is working on building the machines of Global Village Construction Set in parallel with the tools needed to fabricate them. This project is in its early stages. The complete GVCS is designed with the capacity to fabricate all of the parts needed to make a copy of the whole set from raw materials. Going deeper, some technologies for extracting/refining raw materials for the set from abundant, low grade natural resources are in their planning stages. When the first set is complete, inputs of commercially manufactured components will no longer be required. Given, it will take a lot of work to get there. See the [[#Global Village Construction Set|levels of the GVCS]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Early stages of the GVCS do require parts from China. Later stages will not, as the ability to build open source versions of those parts comes online. The project is using some of the products of global society to create the tools to subvert it, taking the harvest for the seed.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Where can I find plans?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plans are currently spread out over multiple pages for each technology. We are in the process of formatting the documentation in an easier-to-follow way, beginning with the [[CEB Press]]. Check the [[GVCS]] page and explore the pages on each of the tools listed there to find the schematics, drawings, and plans. As we become more organized, and the project becomes more developed, there will be more to access and it will be easier to access.&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What kind of license are you using?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A comprehensive licensing strategy is currently being developed. Check back later.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do these machines have any relevance in the third world? Aren&#039;t they too costly?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The construction of the first GVCS, while cheaper than its commercial counterparts, is taking a significant amount of outside investment and resources. However, the set is designed to be self-replicable. This means that the cost of building subsequent sets will be much lower, a feature that may make the GVCS a feasible option for those living in poverty. A bigger hurdle is cultivating the skill sets needed to construct and maintain the GVCS. Innovative solutions are needed to facilitate a widespread adoption of the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Could I build a business around this?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yes. We encourage the use of an [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source business model]. When people say Open Business Model, typically, people mean that the subject matter of a business model is open source. OSE goes a step further. We hope to foster the sharing not just of how to build a product, but how to market and sell it, how to organize effectively, and other important practices and processes. The business model itself is open source. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This means giving up advantages gained through proprietary information. A prospective business owner would have to accept total free enterprise, as open source plans eliminate barriers to entry for other players. In exchange, the prospective owner would gain the advantages of having a team of volunteer developers. We believe a proprietary effort can never be as effective as an open source effort because once a certain number of open source contributors are found, product quality begins to surpass anything possible with limited proprietary funding. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source businesses generally create revenue by offering services related to an open source project. For example, you might create a revenue stream through offering supplementary services around the GVCS, such as building the machines for others or using the machines to offer services to others. Open source business models for software can be seen in action, but these models have not been well explored in the realm of hardware development. The viability of such a project has yet to be proven.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===You say it&#039;s free yet you ask for money. How come?===&lt;br /&gt;
* In English, but not in other languages, &amp;quot;free&amp;quot; can mean both &amp;quot;freedom&amp;quot; and &amp;quot;zero money&amp;quot;, and you need to look at the context to decide which meaning is being used in a given circumstance. The GVCS will be &#039;&#039;&#039;free in the sense of &amp;quot;freedom&amp;quot;&#039;&#039;&#039;: anyone will be able to download our documentation and make copies of it.  Anyone will be able to build machines without paying (us or anyone) for that right.  If information is distributed in a DVD, a price may be charged for the medium and the work of making a copy, but the information is still free in terms of your freedom to use it and distribute it.&lt;br /&gt;
* Of course, we as &#039;&#039;&#039;developers&#039;&#039;&#039; need money to sustain our developement effort: if we work on a prototype for several weeks, we need to eat to stay alive, and we also need to buy parts, write documentation, and a variety of other tasks.  That money comes from True Fans, from specific donations, and from our first sales.&lt;br /&gt;
* Later, when the machines are documented, ourselves and other people will take on a different role, not as developers (which is a one-time activity) but as &#039;&#039;&#039;makers&#039;&#039;&#039; (which happens once for every machine that&#039;s built for somebody else).  If someone makes a machine for you, they can of course charge for their work, for the price of the parts, and get some reasonable profit - just like in any other sale in the world.&lt;br /&gt;
*A common phrase in the Open Source Movement compares Free Speech and Free Beer.  Free speech means freedom.  For beer, it does cost money to feed the inventor, and it does cost money to fill each glass.  But you are free (as in freedom) to pass around the recipe.&lt;br /&gt;
* In short, we need some money to create free(dom) recipes.  Once done, the recipes will be available to everyone at no cost.  You&#039;ll be free(dom) to make the machines, and also free(dom) to pay for others to make the machines for you.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==How can I help the project?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
We are looking for many kinds of help from people of all types, places, and skill sets. We&#039;re seeking donations of time, money, expertise and materials. We&#039;re also searching out contractors for some project development and grant writing tasks. Find out what you can do to [[get involved]] and keep this project moving forward.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do I have to build it myself?===&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53913</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53913"/>
		<updated>2012-02-13T12:21:45Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideja i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije li to samo oživljavanje pokreta povratka zemlji iz 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. [[Global Village Construction Set]]  je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 1:&#039;&#039;&#039; Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 2:&#039;&#039;&#039; Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 3:&#039;&#039;&#039; Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.&lt;br /&gt;
Pogledajte [[GVCS tools|sažetak ]]našeg trenutnog razvoja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kojih je to, točno, 50 tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[Global Village Construction Set]] za popis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte [[media:GVCS2.jpg|grafikon ]]sa procijenjenom usporedbom cijena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planirano zastarijevanje:&#039;&#039; tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Natjecanje putem oglašavanja:&#039;&#039; umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulirani popravak:&#039;&#039; vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti OSE tehnologija:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Doživotni dizajn:&#039;&#039; tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Kolaborativni razvoj:&#039;&#039; mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Dizajn kao set:&#039;&#039; GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modifikacija:&#039;&#039; budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.&lt;br /&gt;
Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Why didn&#039;t you choose (a different technology) for the GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
The [[Global Village Construction Set]] is designed to be sufficient to provide the food, energy, housing, and technology needs of advanced civilization. We are choosing elements for the set that are:&lt;br /&gt;
*Proven technologies, requiring no new inventions&lt;br /&gt;
*The simplest possible that serve our goals&lt;br /&gt;
*In line with the [[OSE Specifications]]&lt;br /&gt;
Our choices are not set in stone. Along with developing and testing these tools and machines, we are beginning to use them to support ourselves. This is a tough test of their true effectiveness. If it becomes clear that a different technology would be better for achieving our goals, it will be included.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===All the important parts are made in China. How is this building self sufficiency?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ecology is working on building the machines of Global Village Construction Set in parallel with the tools needed to fabricate them. This project is in its early stages. The complete GVCS is designed with the capacity to fabricate all of the parts needed to make a copy of the whole set from raw materials. Going deeper, some technologies for extracting/refining raw materials for the set from abundant, low grade natural resources are in their planning stages. When the first set is complete, inputs of commercially manufactured components will no longer be required. Given, it will take a lot of work to get there. See the [[#Global Village Construction Set|levels of the GVCS]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Early stages of the GVCS do require parts from China. Later stages will not, as the ability to build open source versions of those parts comes online. The project is using some of the products of global society to create the tools to subvert it, taking the harvest for the seed.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Where can I find plans?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plans are currently spread out over multiple pages for each technology. We are in the process of formatting the documentation in an easier-to-follow way, beginning with the [[CEB Press]]. Check the [[GVCS]] page and explore the pages on each of the tools listed there to find the schematics, drawings, and plans. As we become more organized, and the project becomes more developed, there will be more to access and it will be easier to access.&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What kind of license are you using?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A comprehensive licensing strategy is currently being developed. Check back later.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do these machines have any relevance in the third world? Aren&#039;t they too costly?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The construction of the first GVCS, while cheaper than its commercial counterparts, is taking a significant amount of outside investment and resources. However, the set is designed to be self-replicable. This means that the cost of building subsequent sets will be much lower, a feature that may make the GVCS a feasible option for those living in poverty. A bigger hurdle is cultivating the skill sets needed to construct and maintain the GVCS. Innovative solutions are needed to facilitate a widespread adoption of the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Could I build a business around this?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yes. We encourage the use of an [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source business model]. When people say Open Business Model, typically, people mean that the subject matter of a business model is open source. OSE goes a step further. We hope to foster the sharing not just of how to build a product, but how to market and sell it, how to organize effectively, and other important practices and processes. The business model itself is open source. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This means giving up advantages gained through proprietary information. A prospective business owner would have to accept total free enterprise, as open source plans eliminate barriers to entry for other players. In exchange, the prospective owner would gain the advantages of having a team of volunteer developers. We believe a proprietary effort can never be as effective as an open source effort because once a certain number of open source contributors are found, product quality begins to surpass anything possible with limited proprietary funding. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source businesses generally create revenue by offering services related to an open source project. For example, you might create a revenue stream through offering supplementary services around the GVCS, such as building the machines for others or using the machines to offer services to others. Open source business models for software can be seen in action, but these models have not been well explored in the realm of hardware development. The viability of such a project has yet to be proven.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===You say it&#039;s free yet you ask for money. How come?===&lt;br /&gt;
* In English, but not in other languages, &amp;quot;free&amp;quot; can mean both &amp;quot;freedom&amp;quot; and &amp;quot;zero money&amp;quot;, and you need to look at the context to decide which meaning is being used in a given circumstance. The GVCS will be &#039;&#039;&#039;free in the sense of &amp;quot;freedom&amp;quot;&#039;&#039;&#039;: anyone will be able to download our documentation and make copies of it.  Anyone will be able to build machines without paying (us or anyone) for that right.  If information is distributed in a DVD, a price may be charged for the medium and the work of making a copy, but the information is still free in terms of your freedom to use it and distribute it.&lt;br /&gt;
* Of course, we as &#039;&#039;&#039;developers&#039;&#039;&#039; need money to sustain our developement effort: if we work on a prototype for several weeks, we need to eat to stay alive, and we also need to buy parts, write documentation, and a variety of other tasks.  That money comes from True Fans, from specific donations, and from our first sales.&lt;br /&gt;
* Later, when the machines are documented, ourselves and other people will take on a different role, not as developers (which is a one-time activity) but as &#039;&#039;&#039;makers&#039;&#039;&#039; (which happens once for every machine that&#039;s built for somebody else).  If someone makes a machine for you, they can of course charge for their work, for the price of the parts, and get some reasonable profit - just like in any other sale in the world.&lt;br /&gt;
*A common phrase in the Open Source Movement compares Free Speech and Free Beer.  Free speech means freedom.  For beer, it does cost money to feed the inventor, and it does cost money to fill each glass.  But you are free (as in freedom) to pass around the recipe.&lt;br /&gt;
* In short, we need some money to create free(dom) recipes.  Once done, the recipes will be available to everyone at no cost.  You&#039;ll be free(dom) to make the machines, and also free(dom) to pay for others to make the machines for you.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==How can I help the project?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
We are looking for many kinds of help from people of all types, places, and skill sets. We&#039;re seeking donations of time, money, expertise and materials. We&#039;re also searching out contractors for some project development and grant writing tasks. Find out what you can do to [[get involved]] and keep this project moving forward.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do I have to build it myself?===&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53912</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53912"/>
		<updated>2012-02-13T12:21:14Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Nije to samo reviziranje u zemlju pokreta 1970-ih? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideja i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije li to samo oživljavanje pokreta povratka zemlji iz 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovo je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi se težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. [[Global Village Construction Set]]  je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 1:&#039;&#039;&#039; Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 2:&#039;&#039;&#039; Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 3:&#039;&#039;&#039; Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.&lt;br /&gt;
Pogledajte [[GVCS tools|sažetak ]]našeg trenutnog razvoja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kojih je to, točno, 50 tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[Global Village Construction Set]] za popis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte [[media:GVCS2.jpg|grafikon ]]sa procijenjenom usporedbom cijena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planirano zastarijevanje:&#039;&#039; tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Natjecanje putem oglašavanja:&#039;&#039; umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulirani popravak:&#039;&#039; vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti OSE tehnologija:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Doživotni dizajn:&#039;&#039; tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Kolaborativni razvoj:&#039;&#039; mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Dizajn kao set:&#039;&#039; GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modifikacija:&#039;&#039; budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.&lt;br /&gt;
Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Why didn&#039;t you choose (a different technology) for the GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
The [[Global Village Construction Set]] is designed to be sufficient to provide the food, energy, housing, and technology needs of advanced civilization. We are choosing elements for the set that are:&lt;br /&gt;
*Proven technologies, requiring no new inventions&lt;br /&gt;
*The simplest possible that serve our goals&lt;br /&gt;
*In line with the [[OSE Specifications]]&lt;br /&gt;
Our choices are not set in stone. Along with developing and testing these tools and machines, we are beginning to use them to support ourselves. This is a tough test of their true effectiveness. If it becomes clear that a different technology would be better for achieving our goals, it will be included.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===All the important parts are made in China. How is this building self sufficiency?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ecology is working on building the machines of Global Village Construction Set in parallel with the tools needed to fabricate them. This project is in its early stages. The complete GVCS is designed with the capacity to fabricate all of the parts needed to make a copy of the whole set from raw materials. Going deeper, some technologies for extracting/refining raw materials for the set from abundant, low grade natural resources are in their planning stages. When the first set is complete, inputs of commercially manufactured components will no longer be required. Given, it will take a lot of work to get there. See the [[#Global Village Construction Set|levels of the GVCS]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Early stages of the GVCS do require parts from China. Later stages will not, as the ability to build open source versions of those parts comes online. The project is using some of the products of global society to create the tools to subvert it, taking the harvest for the seed.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Where can I find plans?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plans are currently spread out over multiple pages for each technology. We are in the process of formatting the documentation in an easier-to-follow way, beginning with the [[CEB Press]]. Check the [[GVCS]] page and explore the pages on each of the tools listed there to find the schematics, drawings, and plans. As we become more organized, and the project becomes more developed, there will be more to access and it will be easier to access.&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What kind of license are you using?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A comprehensive licensing strategy is currently being developed. Check back later.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do these machines have any relevance in the third world? Aren&#039;t they too costly?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The construction of the first GVCS, while cheaper than its commercial counterparts, is taking a significant amount of outside investment and resources. However, the set is designed to be self-replicable. This means that the cost of building subsequent sets will be much lower, a feature that may make the GVCS a feasible option for those living in poverty. A bigger hurdle is cultivating the skill sets needed to construct and maintain the GVCS. Innovative solutions are needed to facilitate a widespread adoption of the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Could I build a business around this?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yes. We encourage the use of an [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source business model]. When people say Open Business Model, typically, people mean that the subject matter of a business model is open source. OSE goes a step further. We hope to foster the sharing not just of how to build a product, but how to market and sell it, how to organize effectively, and other important practices and processes. The business model itself is open source. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This means giving up advantages gained through proprietary information. A prospective business owner would have to accept total free enterprise, as open source plans eliminate barriers to entry for other players. In exchange, the prospective owner would gain the advantages of having a team of volunteer developers. We believe a proprietary effort can never be as effective as an open source effort because once a certain number of open source contributors are found, product quality begins to surpass anything possible with limited proprietary funding. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source businesses generally create revenue by offering services related to an open source project. For example, you might create a revenue stream through offering supplementary services around the GVCS, such as building the machines for others or using the machines to offer services to others. Open source business models for software can be seen in action, but these models have not been well explored in the realm of hardware development. The viability of such a project has yet to be proven.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===You say it&#039;s free yet you ask for money. How come?===&lt;br /&gt;
* In English, but not in other languages, &amp;quot;free&amp;quot; can mean both &amp;quot;freedom&amp;quot; and &amp;quot;zero money&amp;quot;, and you need to look at the context to decide which meaning is being used in a given circumstance. The GVCS will be &#039;&#039;&#039;free in the sense of &amp;quot;freedom&amp;quot;&#039;&#039;&#039;: anyone will be able to download our documentation and make copies of it.  Anyone will be able to build machines without paying (us or anyone) for that right.  If information is distributed in a DVD, a price may be charged for the medium and the work of making a copy, but the information is still free in terms of your freedom to use it and distribute it.&lt;br /&gt;
* Of course, we as &#039;&#039;&#039;developers&#039;&#039;&#039; need money to sustain our developement effort: if we work on a prototype for several weeks, we need to eat to stay alive, and we also need to buy parts, write documentation, and a variety of other tasks.  That money comes from True Fans, from specific donations, and from our first sales.&lt;br /&gt;
* Later, when the machines are documented, ourselves and other people will take on a different role, not as developers (which is a one-time activity) but as &#039;&#039;&#039;makers&#039;&#039;&#039; (which happens once for every machine that&#039;s built for somebody else).  If someone makes a machine for you, they can of course charge for their work, for the price of the parts, and get some reasonable profit - just like in any other sale in the world.&lt;br /&gt;
*A common phrase in the Open Source Movement compares Free Speech and Free Beer.  Free speech means freedom.  For beer, it does cost money to feed the inventor, and it does cost money to fill each glass.  But you are free (as in freedom) to pass around the recipe.&lt;br /&gt;
* In short, we need some money to create free(dom) recipes.  Once done, the recipes will be available to everyone at no cost.  You&#039;ll be free(dom) to make the machines, and also free(dom) to pay for others to make the machines for you.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==How can I help the project?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
We are looking for many kinds of help from people of all types, places, and skill sets. We&#039;re seeking donations of time, money, expertise and materials. We&#039;re also searching out contractors for some project development and grant writing tasks. Find out what you can do to [[get involved]] and keep this project moving forward.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do I have to build it myself?===&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53911</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53911"/>
		<updated>2012-02-13T12:20:05Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Zar se ne bojite krađe svojih ideje i poslovnih modela? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideja i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije to samo reviziranje u zemlju pokreta 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi se težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. [[Global Village Construction Set]]  je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 1:&#039;&#039;&#039; Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 2:&#039;&#039;&#039; Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 3:&#039;&#039;&#039; Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.&lt;br /&gt;
Pogledajte [[GVCS tools|sažetak ]]našeg trenutnog razvoja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kojih je to, točno, 50 tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[Global Village Construction Set]] za popis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte [[media:GVCS2.jpg|grafikon ]]sa procijenjenom usporedbom cijena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planirano zastarijevanje:&#039;&#039; tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Natjecanje putem oglašavanja:&#039;&#039; umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulirani popravak:&#039;&#039; vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti OSE tehnologija:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Doživotni dizajn:&#039;&#039; tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Kolaborativni razvoj:&#039;&#039; mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Dizajn kao set:&#039;&#039; GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modifikacija:&#039;&#039; budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.&lt;br /&gt;
Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Why didn&#039;t you choose (a different technology) for the GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
The [[Global Village Construction Set]] is designed to be sufficient to provide the food, energy, housing, and technology needs of advanced civilization. We are choosing elements for the set that are:&lt;br /&gt;
*Proven technologies, requiring no new inventions&lt;br /&gt;
*The simplest possible that serve our goals&lt;br /&gt;
*In line with the [[OSE Specifications]]&lt;br /&gt;
Our choices are not set in stone. Along with developing and testing these tools and machines, we are beginning to use them to support ourselves. This is a tough test of their true effectiveness. If it becomes clear that a different technology would be better for achieving our goals, it will be included.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===All the important parts are made in China. How is this building self sufficiency?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ecology is working on building the machines of Global Village Construction Set in parallel with the tools needed to fabricate them. This project is in its early stages. The complete GVCS is designed with the capacity to fabricate all of the parts needed to make a copy of the whole set from raw materials. Going deeper, some technologies for extracting/refining raw materials for the set from abundant, low grade natural resources are in their planning stages. When the first set is complete, inputs of commercially manufactured components will no longer be required. Given, it will take a lot of work to get there. See the [[#Global Village Construction Set|levels of the GVCS]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Early stages of the GVCS do require parts from China. Later stages will not, as the ability to build open source versions of those parts comes online. The project is using some of the products of global society to create the tools to subvert it, taking the harvest for the seed.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Where can I find plans?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plans are currently spread out over multiple pages for each technology. We are in the process of formatting the documentation in an easier-to-follow way, beginning with the [[CEB Press]]. Check the [[GVCS]] page and explore the pages on each of the tools listed there to find the schematics, drawings, and plans. As we become more organized, and the project becomes more developed, there will be more to access and it will be easier to access.&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What kind of license are you using?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A comprehensive licensing strategy is currently being developed. Check back later.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do these machines have any relevance in the third world? Aren&#039;t they too costly?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The construction of the first GVCS, while cheaper than its commercial counterparts, is taking a significant amount of outside investment and resources. However, the set is designed to be self-replicable. This means that the cost of building subsequent sets will be much lower, a feature that may make the GVCS a feasible option for those living in poverty. A bigger hurdle is cultivating the skill sets needed to construct and maintain the GVCS. Innovative solutions are needed to facilitate a widespread adoption of the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Could I build a business around this?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yes. We encourage the use of an [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source business model]. When people say Open Business Model, typically, people mean that the subject matter of a business model is open source. OSE goes a step further. We hope to foster the sharing not just of how to build a product, but how to market and sell it, how to organize effectively, and other important practices and processes. The business model itself is open source. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This means giving up advantages gained through proprietary information. A prospective business owner would have to accept total free enterprise, as open source plans eliminate barriers to entry for other players. In exchange, the prospective owner would gain the advantages of having a team of volunteer developers. We believe a proprietary effort can never be as effective as an open source effort because once a certain number of open source contributors are found, product quality begins to surpass anything possible with limited proprietary funding. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source businesses generally create revenue by offering services related to an open source project. For example, you might create a revenue stream through offering supplementary services around the GVCS, such as building the machines for others or using the machines to offer services to others. Open source business models for software can be seen in action, but these models have not been well explored in the realm of hardware development. The viability of such a project has yet to be proven.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===You say it&#039;s free yet you ask for money. How come?===&lt;br /&gt;
* In English, but not in other languages, &amp;quot;free&amp;quot; can mean both &amp;quot;freedom&amp;quot; and &amp;quot;zero money&amp;quot;, and you need to look at the context to decide which meaning is being used in a given circumstance. The GVCS will be &#039;&#039;&#039;free in the sense of &amp;quot;freedom&amp;quot;&#039;&#039;&#039;: anyone will be able to download our documentation and make copies of it.  Anyone will be able to build machines without paying (us or anyone) for that right.  If information is distributed in a DVD, a price may be charged for the medium and the work of making a copy, but the information is still free in terms of your freedom to use it and distribute it.&lt;br /&gt;
* Of course, we as &#039;&#039;&#039;developers&#039;&#039;&#039; need money to sustain our developement effort: if we work on a prototype for several weeks, we need to eat to stay alive, and we also need to buy parts, write documentation, and a variety of other tasks.  That money comes from True Fans, from specific donations, and from our first sales.&lt;br /&gt;
* Later, when the machines are documented, ourselves and other people will take on a different role, not as developers (which is a one-time activity) but as &#039;&#039;&#039;makers&#039;&#039;&#039; (which happens once for every machine that&#039;s built for somebody else).  If someone makes a machine for you, they can of course charge for their work, for the price of the parts, and get some reasonable profit - just like in any other sale in the world.&lt;br /&gt;
*A common phrase in the Open Source Movement compares Free Speech and Free Beer.  Free speech means freedom.  For beer, it does cost money to feed the inventor, and it does cost money to fill each glass.  But you are free (as in freedom) to pass around the recipe.&lt;br /&gt;
* In short, we need some money to create free(dom) recipes.  Once done, the recipes will be available to everyone at no cost.  You&#039;ll be free(dom) to make the machines, and also free(dom) to pay for others to make the machines for you.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==How can I help the project?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
We are looking for many kinds of help from people of all types, places, and skill sets. We&#039;re seeking donations of time, money, expertise and materials. We&#039;re also searching out contractors for some project development and grant writing tasks. Find out what you can do to [[get involved]] and keep this project moving forward.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do I have to build it myself?===&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53910</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53910"/>
		<updated>2012-02-13T12:16:17Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Global Village Construction Set */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideje i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije to samo reviziranje u zemlju pokreta 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi se težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
Gradimo nove strojeve za remiksiranje postojećih tehnologija. [[Global Village Construction Set]]  je osmišljen da postane potpuno integrirani skup strojeva za stvaranje samoodrživog modernog života iz sredstava dostupnih na maloj površini zemljišta.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plan za GVCS ima 3 razine, svaka pomiće projekt korak dalje od oslanjanja na vanjske inpute:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 1:&#039;&#039;&#039; Izrada skupa strojeva kao cjelovitih proizvoda koristeći kupljene komponente.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 2:&#039;&#039;&#039; Izrada alata za proizvodnju dijelova za strojeve s razine 1.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Razina 3:&#039;&#039;&#039; Izrada strojevi i procesa za uvođenje sirovina u ekološko industrijski ciklus kako bi služile kao materijal za komponente razine 2.&lt;br /&gt;
Pogledajte [[GVCS tools|sažetak ]]našeg trenutnog razvoja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kojih je to, točno, 50 tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pogledajte [[Global Village Construction Set]] za popis.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ne kupiti te alate i strojeve u lokalnoj trgovini?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Poljoprivredni i grđevinski strojevi, koje možete trenutno naći na tržištu, su ograničeni, jer su njihovi dizajni intelektualno vlasništvo tvrtki koje ih proizvode. To rezultira niskom odgovornošću. Dok bi kvalitetniji i jeftiniji strojevi prolazili bolje u čistom tržišnom sustavu, tržišni sustav iz kojeg pokušavamo izaći je daleko od čistog. To rezultira višim cijenama. Drastično smanjenje troškova je poznata značajka open source proizvoda. Pogledajte [[media:GVCS2.jpg|grafikon ]]sa procijenjenom usporedbom cijena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Razlozi zašto su vlasničke tehnologije skuplje:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planirano zastarijevanje:&#039;&#039; tvrtke rutinski prodaju proizvoda s ograničenjem korisnog vijeka trajanja kako bi se povećala dobit. Kada se proizvodi brzo istrošiti, prodaja ide gore. Ukupni trošak je puno veći od troška kupovine jednog kvalitetnog i trajnog proizvoda.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Natjecanje putem oglašavanja:&#039;&#039; umjesto da se natječu smanjenjem cijena ili povećanjem kvalitete proizvoda, cijela industrija može postaviti jednako visoke cijene, dok se tvrtke u toj industriji natječu isključivo putem oglašavanja. Potrošač gubi.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulirani popravak:&#039;&#039; vlasnička tehnologije zahtijeva držanje korisnika u mraku o dizajnu i unutarnjem radu strojeva. Jamstva obeshrabruju prčkanje zahtijevajući da popravak obavi ovlašteni tehničar. Taj popravak može biti vrlo skup, i dodati mnogo na ukupnu cijenu stroja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prednosti OSE tehnologija:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Doživotni dizajn:&#039;&#039; tehnologije GVCS-a su dizajnirane da budu lako rastavljene i popravljene. Ovi jednostavni strojevi su izrađeni da traju doživotno.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Kolaborativni razvoj:&#039;&#039; mi dokumentiramo naše planove sa open source licencama, tako da svatko može kopiratu naše dizajne. Open source razvoj može smanjiti neučinkovitost dizajna. Više umova i ruku posvećenih problemu može dovesti do rješenja za jeftiniju izradu, u kraćem vremenu, i sa manje sredstava.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Dizajn kao set:&#039;&#039; GVCS se razvija s modularnim dizajnom koji uvelike smanjuje količinu otpada. Na primjer, jedan izvor energije može biti prebačen od stroja do stroja, čime se štedi resurse koje bi trebalo imati za posebne izvore napajanja.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modifikacija:&#039;&#039; budući da su planovi otvorena, alati i strojevi mogu se remiksirati, prepravljati, i dogrđivati. Oni se mogu rastaviti i kombinirati u nove kreacije, mijenjati da funkcioniraju bolje u specifičnim okruženjima i za pojedine svrhe, ili dodavati im dodatne mogućnosti.&lt;br /&gt;
Samo-repliciranje: GVCS, jednom u potpunosti razvijen, dizajniran je za samo-replikaciju. Uključivanje u razvoj ovog skupa bi moglo značiti da nikad više ne treba kupiti novi alat.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste odabrali ovih 50 tehnologija, i je li popis konačan?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pedeset alata je dovoljno za izgraditi civilizaciju, a opet dovoljno mali broj da ga možemo ostvariti. S pedeset dobro odabranih alata, možemo zadovoljiti potrebe ljudi za hranom, energijom, stanovanjem i tehnologijom. Svi alati su dokazane tehnologije, nema potrebe za novim izumima. Ovaj skup je najjednostavniji mogući način izgradnje elastične zajednice s bogatim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Izabrali smo te alate prema OSE specifikacijama .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Popis nije konačan. Kad budemo eksperimentirati s alatima na terenu, te naučimo tim eksperimentima, možda promijennimo popis. Usluge koje alati pružaju su relativno fiksne, dok izvedba može varirati, ako utvrdimo da drugačiji alat odgovara OSE specifikacijama u većoj mjeri.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Why didn&#039;t you choose (a different technology) for the GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
The [[Global Village Construction Set]] is designed to be sufficient to provide the food, energy, housing, and technology needs of advanced civilization. We are choosing elements for the set that are:&lt;br /&gt;
*Proven technologies, requiring no new inventions&lt;br /&gt;
*The simplest possible that serve our goals&lt;br /&gt;
*In line with the [[OSE Specifications]]&lt;br /&gt;
Our choices are not set in stone. Along with developing and testing these tools and machines, we are beginning to use them to support ourselves. This is a tough test of their true effectiveness. If it becomes clear that a different technology would be better for achieving our goals, it will be included.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===All the important parts are made in China. How is this building self sufficiency?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ecology is working on building the machines of Global Village Construction Set in parallel with the tools needed to fabricate them. This project is in its early stages. The complete GVCS is designed with the capacity to fabricate all of the parts needed to make a copy of the whole set from raw materials. Going deeper, some technologies for extracting/refining raw materials for the set from abundant, low grade natural resources are in their planning stages. When the first set is complete, inputs of commercially manufactured components will no longer be required. Given, it will take a lot of work to get there. See the [[#Global Village Construction Set|levels of the GVCS]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Early stages of the GVCS do require parts from China. Later stages will not, as the ability to build open source versions of those parts comes online. The project is using some of the products of global society to create the tools to subvert it, taking the harvest for the seed.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Where can I find plans?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plans are currently spread out over multiple pages for each technology. We are in the process of formatting the documentation in an easier-to-follow way, beginning with the [[CEB Press]]. Check the [[GVCS]] page and explore the pages on each of the tools listed there to find the schematics, drawings, and plans. As we become more organized, and the project becomes more developed, there will be more to access and it will be easier to access.&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What kind of license are you using?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A comprehensive licensing strategy is currently being developed. Check back later.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do these machines have any relevance in the third world? Aren&#039;t they too costly?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The construction of the first GVCS, while cheaper than its commercial counterparts, is taking a significant amount of outside investment and resources. However, the set is designed to be self-replicable. This means that the cost of building subsequent sets will be much lower, a feature that may make the GVCS a feasible option for those living in poverty. A bigger hurdle is cultivating the skill sets needed to construct and maintain the GVCS. Innovative solutions are needed to facilitate a widespread adoption of the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Could I build a business around this?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yes. We encourage the use of an [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source business model]. When people say Open Business Model, typically, people mean that the subject matter of a business model is open source. OSE goes a step further. We hope to foster the sharing not just of how to build a product, but how to market and sell it, how to organize effectively, and other important practices and processes. The business model itself is open source. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This means giving up advantages gained through proprietary information. A prospective business owner would have to accept total free enterprise, as open source plans eliminate barriers to entry for other players. In exchange, the prospective owner would gain the advantages of having a team of volunteer developers. We believe a proprietary effort can never be as effective as an open source effort because once a certain number of open source contributors are found, product quality begins to surpass anything possible with limited proprietary funding. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source businesses generally create revenue by offering services related to an open source project. For example, you might create a revenue stream through offering supplementary services around the GVCS, such as building the machines for others or using the machines to offer services to others. Open source business models for software can be seen in action, but these models have not been well explored in the realm of hardware development. The viability of such a project has yet to be proven.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===You say it&#039;s free yet you ask for money. How come?===&lt;br /&gt;
* In English, but not in other languages, &amp;quot;free&amp;quot; can mean both &amp;quot;freedom&amp;quot; and &amp;quot;zero money&amp;quot;, and you need to look at the context to decide which meaning is being used in a given circumstance. The GVCS will be &#039;&#039;&#039;free in the sense of &amp;quot;freedom&amp;quot;&#039;&#039;&#039;: anyone will be able to download our documentation and make copies of it.  Anyone will be able to build machines without paying (us or anyone) for that right.  If information is distributed in a DVD, a price may be charged for the medium and the work of making a copy, but the information is still free in terms of your freedom to use it and distribute it.&lt;br /&gt;
* Of course, we as &#039;&#039;&#039;developers&#039;&#039;&#039; need money to sustain our developement effort: if we work on a prototype for several weeks, we need to eat to stay alive, and we also need to buy parts, write documentation, and a variety of other tasks.  That money comes from True Fans, from specific donations, and from our first sales.&lt;br /&gt;
* Later, when the machines are documented, ourselves and other people will take on a different role, not as developers (which is a one-time activity) but as &#039;&#039;&#039;makers&#039;&#039;&#039; (which happens once for every machine that&#039;s built for somebody else).  If someone makes a machine for you, they can of course charge for their work, for the price of the parts, and get some reasonable profit - just like in any other sale in the world.&lt;br /&gt;
*A common phrase in the Open Source Movement compares Free Speech and Free Beer.  Free speech means freedom.  For beer, it does cost money to feed the inventor, and it does cost money to fill each glass.  But you are free (as in freedom) to pass around the recipe.&lt;br /&gt;
* In short, we need some money to create free(dom) recipes.  Once done, the recipes will be available to everyone at no cost.  You&#039;ll be free(dom) to make the machines, and also free(dom) to pay for others to make the machines for you.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==How can I help the project?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
We are looking for many kinds of help from people of all types, places, and skill sets. We&#039;re seeking donations of time, money, expertise and materials. We&#039;re also searching out contractors for some project development and grant writing tasks. Find out what you can do to [[get involved]] and keep this project moving forward.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do I have to build it myself?===&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53909</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53909"/>
		<updated>2012-02-13T11:58:19Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Doesn&amp;#039;t this ignore the global trend of urbanization? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideje i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije to samo reviziranje u zemlju pokreta 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi se težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ne zanemarujete li globalni trend urbanizacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U teoriji, ovaj pristup je modularan i prilagodljiv mjerilu većih zajednica i veće gustoće stanovništva. Granica gustoće naseljenosti proizlazi iz date energije sunca i ograničenih resursa. Solarna energija je trenutno nedovoljno iskorištena, a korištenje tehnoloških resursa u zatvorenom eko-tehnološkom ciklusu smanjuje potrebe za ulazom resursa jer smanjuje količinu otpada. Proizvodnja hrane u područjima visokim gustoćama populacije ne može izgledati poput tradicionalnog uzgoja, ali ipak donekle teoretski korespondira s onim što OSE stvara. Ostale posljedice velikih naselja treba istražiti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da je oko 200 ljudi minimum potreban za proizvodnju svih stavki prisutnih u suvremenoj civilizaciji, uključujući i poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990. Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijalnih i proizvodnih potreba civilizacije, uz rad/strojeva/ vještine zahtjevane za svaki proizvod. Da li su veće zajednice poželjne još treba vidjeti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
We are building new machines by recombining existing technologies. The [[Global Village Construction Set]] is designed to become a fully integrated set of machines for creating a self-sufficient modern life from the resources of a small amount of land. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The plan for the GVCS has 3 levels, each taking the project a step farther away from reliance on outside inputs:&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Level 1:&#039;&#039;&#039; Building a set of machines as &#039;&#039;&#039;complete products&#039;&#039;&#039; using off-the-shelf components. &lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Level 2:&#039;&#039;&#039; Building tools to build &#039;&#039;&#039;components&#039;&#039;&#039; for the machines of level 1.  &lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Level 3:&#039;&#039;&#039; Building machines and processes to introduce &#039;&#039;&#039;raw materials&#039;&#039;&#039; into an [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology ecological industrial cycle] to serve as materials for the components of level 2. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
See a [[GVCS tools|summary]] of our current progress.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What are these 50 technologies in particular?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
See [[Global Village Construction Set]] for a list &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Why not buy these tools and machines at my local store?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Farm and construction implements bought in the current market are limited because their designs are the intellectual property of the companies that produce them. This results in low accountability. While higher quality, cheaper machines would fare better in a pure market system, the market system we&#039;re working our way out of is far from pure. This results in higher prices. Drastic cost reduction is a well-known feature of open source products. See a [[media:GVCS2.jpg|graph]] of estimated price comparisons.&lt;br /&gt;
*Reasons proprietary technologies are more costly:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planned obsolescence:&#039;&#039; Companies routinely sell products with a limited useful life in order to maximize profits. When products wear out quickly, sales go up. The overall cost is much higher than the cost of buying one quality product. &lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Competition through advertising:&#039;&#039; Rather than competing by reducing prices or increasing product quality, entire industries may set uniformly high prices while companies in that industry compete with each other through advertising only. The consumer loses. &lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulated repair:&#039;&#039; Proprietary technologies require keeping users in the dark about machines&#039; design and inner workings. Warranties discourage tinkering by requiring repair by licensed repair technicians. This repair can be very costly, and add greatly to the overall cost of the machine.  &lt;br /&gt;
*Advantages of OSE technologies:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Lifetime design:&#039;&#039; The technologies of the GVCS are designed to be easily taken apart and fixed. These simpler machines are built to last a lifetime.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Collaborative development:&#039;&#039; We are also documenting our plans with open source licenses so that anyone may replicate our designs. Open source development can reduce design inefficiencies. More minds and hands devoted to a problem can lead to solutions for building at a lower cost, in less time, and with fewer resources.  &lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Design as a set:&#039;&#039; The GVCS is being developed with a modular design that greatly reduces waste. For example, one power source can be switched from machine to machine, saving the resources one would need to have a separate power source for each. &lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modification:&#039;&#039; Because the plans are open, the tools and machines can be remixed, tweaked, and built upon. They can be disassembled and combined into new creations, modified to function better in specific environments and for particular purposes, or added to for additional utility.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Self-replication:&#039;&#039; The GVCS, once fully developed, is designed to be self-replicating. Buying into the development of this set could mean never having to buy a new implement again.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Why did you select 50 particular technologies, and is this list fixed?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fifty tools are enough to build a civilization, yet a small enough number for us to achieve. With fifty well-chosen tools, we can meet people&#039;s needs of food, energy, housing, and technology. The tools are all proven technologies; no new inventions are required. This set is the simplest possible way of that building resilient communities with abundant resources. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
We have selected these tools according to [[OSE Specifications]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The list is not fixed. As we experiment with the tools in-field and learn from these experiments, we may change the list. The services provided by the tools are relatively fixed, while the implementation may vary, if we find that a different tool matches the [[OSE Specifications]] more closely.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Why didn&#039;t you choose (a different technology) for the GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
The [[Global Village Construction Set]] is designed to be sufficient to provide the food, energy, housing, and technology needs of advanced civilization. We are choosing elements for the set that are:&lt;br /&gt;
*Proven technologies, requiring no new inventions&lt;br /&gt;
*The simplest possible that serve our goals&lt;br /&gt;
*In line with the [[OSE Specifications]]&lt;br /&gt;
Our choices are not set in stone. Along with developing and testing these tools and machines, we are beginning to use them to support ourselves. This is a tough test of their true effectiveness. If it becomes clear that a different technology would be better for achieving our goals, it will be included.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===All the important parts are made in China. How is this building self sufficiency?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ecology is working on building the machines of Global Village Construction Set in parallel with the tools needed to fabricate them. This project is in its early stages. The complete GVCS is designed with the capacity to fabricate all of the parts needed to make a copy of the whole set from raw materials. Going deeper, some technologies for extracting/refining raw materials for the set from abundant, low grade natural resources are in their planning stages. When the first set is complete, inputs of commercially manufactured components will no longer be required. Given, it will take a lot of work to get there. See the [[#Global Village Construction Set|levels of the GVCS]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Early stages of the GVCS do require parts from China. Later stages will not, as the ability to build open source versions of those parts comes online. The project is using some of the products of global society to create the tools to subvert it, taking the harvest for the seed.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Where can I find plans?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plans are currently spread out over multiple pages for each technology. We are in the process of formatting the documentation in an easier-to-follow way, beginning with the [[CEB Press]]. Check the [[GVCS]] page and explore the pages on each of the tools listed there to find the schematics, drawings, and plans. As we become more organized, and the project becomes more developed, there will be more to access and it will be easier to access.&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What kind of license are you using?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A comprehensive licensing strategy is currently being developed. Check back later.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do these machines have any relevance in the third world? Aren&#039;t they too costly?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The construction of the first GVCS, while cheaper than its commercial counterparts, is taking a significant amount of outside investment and resources. However, the set is designed to be self-replicable. This means that the cost of building subsequent sets will be much lower, a feature that may make the GVCS a feasible option for those living in poverty. A bigger hurdle is cultivating the skill sets needed to construct and maintain the GVCS. Innovative solutions are needed to facilitate a widespread adoption of the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Could I build a business around this?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yes. We encourage the use of an [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source business model]. When people say Open Business Model, typically, people mean that the subject matter of a business model is open source. OSE goes a step further. We hope to foster the sharing not just of how to build a product, but how to market and sell it, how to organize effectively, and other important practices and processes. The business model itself is open source. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This means giving up advantages gained through proprietary information. A prospective business owner would have to accept total free enterprise, as open source plans eliminate barriers to entry for other players. In exchange, the prospective owner would gain the advantages of having a team of volunteer developers. We believe a proprietary effort can never be as effective as an open source effort because once a certain number of open source contributors are found, product quality begins to surpass anything possible with limited proprietary funding. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source businesses generally create revenue by offering services related to an open source project. For example, you might create a revenue stream through offering supplementary services around the GVCS, such as building the machines for others or using the machines to offer services to others. Open source business models for software can be seen in action, but these models have not been well explored in the realm of hardware development. The viability of such a project has yet to be proven.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===You say it&#039;s free yet you ask for money. How come?===&lt;br /&gt;
* In English, but not in other languages, &amp;quot;free&amp;quot; can mean both &amp;quot;freedom&amp;quot; and &amp;quot;zero money&amp;quot;, and you need to look at the context to decide which meaning is being used in a given circumstance. The GVCS will be &#039;&#039;&#039;free in the sense of &amp;quot;freedom&amp;quot;&#039;&#039;&#039;: anyone will be able to download our documentation and make copies of it.  Anyone will be able to build machines without paying (us or anyone) for that right.  If information is distributed in a DVD, a price may be charged for the medium and the work of making a copy, but the information is still free in terms of your freedom to use it and distribute it.&lt;br /&gt;
* Of course, we as &#039;&#039;&#039;developers&#039;&#039;&#039; need money to sustain our developement effort: if we work on a prototype for several weeks, we need to eat to stay alive, and we also need to buy parts, write documentation, and a variety of other tasks.  That money comes from True Fans, from specific donations, and from our first sales.&lt;br /&gt;
* Later, when the machines are documented, ourselves and other people will take on a different role, not as developers (which is a one-time activity) but as &#039;&#039;&#039;makers&#039;&#039;&#039; (which happens once for every machine that&#039;s built for somebody else).  If someone makes a machine for you, they can of course charge for their work, for the price of the parts, and get some reasonable profit - just like in any other sale in the world.&lt;br /&gt;
*A common phrase in the Open Source Movement compares Free Speech and Free Beer.  Free speech means freedom.  For beer, it does cost money to feed the inventor, and it does cost money to fill each glass.  But you are free (as in freedom) to pass around the recipe.&lt;br /&gt;
* In short, we need some money to create free(dom) recipes.  Once done, the recipes will be available to everyone at no cost.  You&#039;ll be free(dom) to make the machines, and also free(dom) to pay for others to make the machines for you.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==How can I help the project?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
We are looking for many kinds of help from people of all types, places, and skill sets. We&#039;re seeking donations of time, money, expertise and materials. We&#039;re also searching out contractors for some project development and grant writing tasks. Find out what you can do to [[get involved]] and keep this project moving forward.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do I have to build it myself?===&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53908</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53908"/>
		<updated>2012-02-13T11:57:11Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Isn&amp;#039;t mass production and specialization more efficient/better? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideje i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije to samo reviziranje u zemlju pokreta 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi se težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nisu li masovna proizvodnja i specijalizacija učinkovitije/bolje?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Masovna proizvodnja može biti daleko učinkovitija, ali mnogo te učinkovitosti se dobiva kroz eksternalizaciju troškova. Postoji niz &#039;&#039;&#039;[http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities negativnih eksternalija]&#039;&#039;&#039; koje su rezultat uobičajenog poslovanja, a koje nisu uzete u obzir u tržišnoj cijeni:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Prijevoz:&#039;&#039; porezni obveznici koji plaćaju za ceste subvencioniraju troškove distribucije.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Zagađenje:&#039;&#039; onečišćenje voda, tla, zraka, zagađenje buke su trošak sviju, a najintenzivnije onima u gospodarski nepovoljnom položaju. Često slučaj je da kada se industrijsko zagađenje tolerira, proizvodi koštaju manje. Moglo bi biti učinkovitije da se izbjegne sanaciju okoliša.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Otuđenje radnika:&#039;&#039; odnošenje prema radnicima kao cijenjenim suradnicima često je u suprotnosti s ciljevima učinkovitosti.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Koncentracija bogatstva:&#039;&#039; centraliziracija proizvodnje posebno je pogodna za centralizaciju bogatstva.&lt;br /&gt;
Dakako, neke industrije dobivaju više učinkovitosti eksternalizacijom troškova nego druge. Moguće je da će masovna proizvodnja nekih stvari i dalje biti bolja, ali koje su to stvari ostaje da se vidi. Open Source Ecology nastoji stvoriti tehnologije koje se ne oslanjaju na teh negativne eksternalije za učinkovitost. Kada se ove eksternalije uzimu u obzir pri izračunima učinkovitost, pokazuje se u mnogim slučajevima da je proizvodnja vlastite robe učinkovitija za zajednice 5-10 puta. Implikacije za oslobođenje su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Nadalje, veća učinkovitost može biti nepoželjna. Sve učinkovitiji sustavi mogu postati vrlo ovisni o određenom skupu vanjskih okolnosti koji im omogućuju funkcioniranje. U rijetkim slučajevima kada se dogodi veliki pomak, mnoge poduyeća s uobičajenom proizvodnjom iznenada mogu izgubiti svoju sposobnost da rade i moraju se brzo i uz veliki trošak prilagoditi ili nestaju. OSE radi kako bi se omogućilo ljudima da izgrade &#039;&#039;&#039;žilave zajednice&#039;&#039;&#039; koje se vežu samo uz zemlju, dopuštajući im da prebrode razne vanjske promjene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Doesn&#039;t this ignore the global trend of urbanization?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
In theory, this approach is modular and scalable to larger communities and greater population densities. The limit to population density arises from finite sunlight energy and limited resources. Sunlight energy is currently intensely underutilized, while using technological resources in a closed eco-technological cycle reduces resource inputs as it reduces waste. Food production at high population densities might not look much like traditional farming, but it does at least theoretically jive with what OSE is creating. Other implications of large-scale settlements need to be explored. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Our analysis indicates that about 200 people is the minimum needed to produce all the items present in modern civilization, including semiconductor and microelectronics fabrication up to the level of 1990s technology. The analysis involves assessing the range of the various material and product needs of civilization, along with the labor/machine/skill requirements for each product. Whether larger communities are desirable has yet to be seen.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
We are building new machines by recombining existing technologies. The [[Global Village Construction Set]] is designed to become a fully integrated set of machines for creating a self-sufficient modern life from the resources of a small amount of land. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The plan for the GVCS has 3 levels, each taking the project a step farther away from reliance on outside inputs:&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Level 1:&#039;&#039;&#039; Building a set of machines as &#039;&#039;&#039;complete products&#039;&#039;&#039; using off-the-shelf components. &lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Level 2:&#039;&#039;&#039; Building tools to build &#039;&#039;&#039;components&#039;&#039;&#039; for the machines of level 1.  &lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Level 3:&#039;&#039;&#039; Building machines and processes to introduce &#039;&#039;&#039;raw materials&#039;&#039;&#039; into an [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology ecological industrial cycle] to serve as materials for the components of level 2. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
See a [[GVCS tools|summary]] of our current progress.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What are these 50 technologies in particular?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
See [[Global Village Construction Set]] for a list &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Why not buy these tools and machines at my local store?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Farm and construction implements bought in the current market are limited because their designs are the intellectual property of the companies that produce them. This results in low accountability. While higher quality, cheaper machines would fare better in a pure market system, the market system we&#039;re working our way out of is far from pure. This results in higher prices. Drastic cost reduction is a well-known feature of open source products. See a [[media:GVCS2.jpg|graph]] of estimated price comparisons.&lt;br /&gt;
*Reasons proprietary technologies are more costly:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planned obsolescence:&#039;&#039; Companies routinely sell products with a limited useful life in order to maximize profits. When products wear out quickly, sales go up. The overall cost is much higher than the cost of buying one quality product. &lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Competition through advertising:&#039;&#039; Rather than competing by reducing prices or increasing product quality, entire industries may set uniformly high prices while companies in that industry compete with each other through advertising only. The consumer loses. &lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulated repair:&#039;&#039; Proprietary technologies require keeping users in the dark about machines&#039; design and inner workings. Warranties discourage tinkering by requiring repair by licensed repair technicians. This repair can be very costly, and add greatly to the overall cost of the machine.  &lt;br /&gt;
*Advantages of OSE technologies:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Lifetime design:&#039;&#039; The technologies of the GVCS are designed to be easily taken apart and fixed. These simpler machines are built to last a lifetime.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Collaborative development:&#039;&#039; We are also documenting our plans with open source licenses so that anyone may replicate our designs. Open source development can reduce design inefficiencies. More minds and hands devoted to a problem can lead to solutions for building at a lower cost, in less time, and with fewer resources.  &lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Design as a set:&#039;&#039; The GVCS is being developed with a modular design that greatly reduces waste. For example, one power source can be switched from machine to machine, saving the resources one would need to have a separate power source for each. &lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modification:&#039;&#039; Because the plans are open, the tools and machines can be remixed, tweaked, and built upon. They can be disassembled and combined into new creations, modified to function better in specific environments and for particular purposes, or added to for additional utility.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Self-replication:&#039;&#039; The GVCS, once fully developed, is designed to be self-replicating. Buying into the development of this set could mean never having to buy a new implement again.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Why did you select 50 particular technologies, and is this list fixed?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fifty tools are enough to build a civilization, yet a small enough number for us to achieve. With fifty well-chosen tools, we can meet people&#039;s needs of food, energy, housing, and technology. The tools are all proven technologies; no new inventions are required. This set is the simplest possible way of that building resilient communities with abundant resources. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
We have selected these tools according to [[OSE Specifications]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The list is not fixed. As we experiment with the tools in-field and learn from these experiments, we may change the list. The services provided by the tools are relatively fixed, while the implementation may vary, if we find that a different tool matches the [[OSE Specifications]] more closely.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Why didn&#039;t you choose (a different technology) for the GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
The [[Global Village Construction Set]] is designed to be sufficient to provide the food, energy, housing, and technology needs of advanced civilization. We are choosing elements for the set that are:&lt;br /&gt;
*Proven technologies, requiring no new inventions&lt;br /&gt;
*The simplest possible that serve our goals&lt;br /&gt;
*In line with the [[OSE Specifications]]&lt;br /&gt;
Our choices are not set in stone. Along with developing and testing these tools and machines, we are beginning to use them to support ourselves. This is a tough test of their true effectiveness. If it becomes clear that a different technology would be better for achieving our goals, it will be included.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===All the important parts are made in China. How is this building self sufficiency?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ecology is working on building the machines of Global Village Construction Set in parallel with the tools needed to fabricate them. This project is in its early stages. The complete GVCS is designed with the capacity to fabricate all of the parts needed to make a copy of the whole set from raw materials. Going deeper, some technologies for extracting/refining raw materials for the set from abundant, low grade natural resources are in their planning stages. When the first set is complete, inputs of commercially manufactured components will no longer be required. Given, it will take a lot of work to get there. See the [[#Global Village Construction Set|levels of the GVCS]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Early stages of the GVCS do require parts from China. Later stages will not, as the ability to build open source versions of those parts comes online. The project is using some of the products of global society to create the tools to subvert it, taking the harvest for the seed.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Where can I find plans?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plans are currently spread out over multiple pages for each technology. We are in the process of formatting the documentation in an easier-to-follow way, beginning with the [[CEB Press]]. Check the [[GVCS]] page and explore the pages on each of the tools listed there to find the schematics, drawings, and plans. As we become more organized, and the project becomes more developed, there will be more to access and it will be easier to access.&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What kind of license are you using?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A comprehensive licensing strategy is currently being developed. Check back later.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do these machines have any relevance in the third world? Aren&#039;t they too costly?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The construction of the first GVCS, while cheaper than its commercial counterparts, is taking a significant amount of outside investment and resources. However, the set is designed to be self-replicable. This means that the cost of building subsequent sets will be much lower, a feature that may make the GVCS a feasible option for those living in poverty. A bigger hurdle is cultivating the skill sets needed to construct and maintain the GVCS. Innovative solutions are needed to facilitate a widespread adoption of the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Could I build a business around this?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yes. We encourage the use of an [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source business model]. When people say Open Business Model, typically, people mean that the subject matter of a business model is open source. OSE goes a step further. We hope to foster the sharing not just of how to build a product, but how to market and sell it, how to organize effectively, and other important practices and processes. The business model itself is open source. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This means giving up advantages gained through proprietary information. A prospective business owner would have to accept total free enterprise, as open source plans eliminate barriers to entry for other players. In exchange, the prospective owner would gain the advantages of having a team of volunteer developers. We believe a proprietary effort can never be as effective as an open source effort because once a certain number of open source contributors are found, product quality begins to surpass anything possible with limited proprietary funding. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source businesses generally create revenue by offering services related to an open source project. For example, you might create a revenue stream through offering supplementary services around the GVCS, such as building the machines for others or using the machines to offer services to others. Open source business models for software can be seen in action, but these models have not been well explored in the realm of hardware development. The viability of such a project has yet to be proven.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===You say it&#039;s free yet you ask for money. How come?===&lt;br /&gt;
* In English, but not in other languages, &amp;quot;free&amp;quot; can mean both &amp;quot;freedom&amp;quot; and &amp;quot;zero money&amp;quot;, and you need to look at the context to decide which meaning is being used in a given circumstance. The GVCS will be &#039;&#039;&#039;free in the sense of &amp;quot;freedom&amp;quot;&#039;&#039;&#039;: anyone will be able to download our documentation and make copies of it.  Anyone will be able to build machines without paying (us or anyone) for that right.  If information is distributed in a DVD, a price may be charged for the medium and the work of making a copy, but the information is still free in terms of your freedom to use it and distribute it.&lt;br /&gt;
* Of course, we as &#039;&#039;&#039;developers&#039;&#039;&#039; need money to sustain our developement effort: if we work on a prototype for several weeks, we need to eat to stay alive, and we also need to buy parts, write documentation, and a variety of other tasks.  That money comes from True Fans, from specific donations, and from our first sales.&lt;br /&gt;
* Later, when the machines are documented, ourselves and other people will take on a different role, not as developers (which is a one-time activity) but as &#039;&#039;&#039;makers&#039;&#039;&#039; (which happens once for every machine that&#039;s built for somebody else).  If someone makes a machine for you, they can of course charge for their work, for the price of the parts, and get some reasonable profit - just like in any other sale in the world.&lt;br /&gt;
*A common phrase in the Open Source Movement compares Free Speech and Free Beer.  Free speech means freedom.  For beer, it does cost money to feed the inventor, and it does cost money to fill each glass.  But you are free (as in freedom) to pass around the recipe.&lt;br /&gt;
* In short, we need some money to create free(dom) recipes.  Once done, the recipes will be available to everyone at no cost.  You&#039;ll be free(dom) to make the machines, and also free(dom) to pay for others to make the machines for you.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==How can I help the project?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
We are looking for many kinds of help from people of all types, places, and skill sets. We&#039;re seeking donations of time, money, expertise and materials. We&#039;re also searching out contractors for some project development and grant writing tasks. Find out what you can do to [[get involved]] and keep this project moving forward.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do I have to build it myself?===&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53907</id>
		<title>FAQ/hr</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://wiki.opensourceecology.org/index.php?title=FAQ/hr&amp;diff=53907"/>
		<updated>2012-02-13T11:51:31Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Venko: /* Why use machines? Aren&amp;#039;t traditional farming methods less wasteful and toxic? */&lt;/p&gt;
&lt;hr /&gt;
&lt;div&gt;{{lang|Brzi tečaj o OSE-u}}&lt;br /&gt;
{{Wanted|Čitav stranicu treba smanjiti, učiniti jasnijom i manje dosadnom}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&#039;&#039;&#039;FAQ - česta pitanja&#039;&#039;&#039;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Open Source Ecology (OSE)==&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE radi na Global Village Construction Set-u ([[GVCS]]), naprednom, industrijskom paketu gospodarstva koje se može replicirati jeftino bilo gdje u svijetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali praktičnu motivaciju svog rada u jednoj rečenici?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cilj nam je dokinuti materijalnu nestašicu kao pokretačku snagu ljudske civilizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako biste opisali rad OSE-a u jednom ulomku===&lt;br /&gt;
&#039;&#039;Za više informacija, vidi [[OSE Specifications|OSE specifikacije]].&#039;&#039; .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:OSElogo2 sq.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Naša vizija je ambiciozna - mi hackiramo društvo. Gradimo skup strojeva za stvaranje samo-dovoljnog modernog života od nekvalitetanih rasprostranjenih lokalnih resursa. Dijelimo informacije potrebne za redizajn, popravak i ponovno osmišljanje ovog skupa, razvoj mreža za razmjenu znanja i sirovina, i pomažemo jedni drugima savršene vizije samodostatnog življenja. Nadamo se da će osiguranje potreba za opstanak neovisno o trenutnom uređenju dati ljudima slobodu da postane dublji, više promišljeni i više kreativnih. Omogućavajući ljudima da žive suvremeni život koji je usko povezan s zemljom i biosferom, nadamo se da ćemo im pomoći da postanu oprezni upravitelji zemlje. Takav način života može promijeniti uvjete ​​ljudskog opstanka na planetu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto toliko naglašavate važnost materijalne oskudice za modernu civilizaciju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prema knjizi [http://www.google.hr/search?sourceid=chrome&amp;amp;ie=UTF-8&amp;amp;q=The+Green+History+of+the+World &#039;&#039;The Green History of the World&#039;&#039;] ljudska povijesi, a posebno ekološka povijest - obilježena je ljudskim susretanjem bujnih šuma i ostavljanjem pustinja za sobom. Stvar je u tome da bi ljudi brzo spalili svoju bazu prirodnih resursa, brzo se množili, a zatim napadali svoje susjede kada im je ponestalo vlastitih sredstava. Ova priča još traje. Današnja carstva nastavljaju osvajačko ponašanje - i ostavljaju za sebom masovno uništenje. Zamislite sada da možemo ovo prevazići ​​- i koristeći suvremene tehnologije pretvoriti sunčevo svjetlo u održivu energiju (sunce, vjetar, biomasa, voda, i ostalo) za obradu izobilja &amp;quot;prljavštine i lišća&amp;quot; pod našim nogama u sadržaj moderne civilizacije. To bi eliminiralo potrebu za sukobima oko resursa. Ključ ove transformacije je otvoren pristup znanju i vještinama koje to omogućavaju - koji guraju granice ljudskog tehnološkog kapaciteta u praktičnoj upotrebi nekvalitetnih a obilnih lokalnih resursa - stvarajući kao rezultat harmoniju između čovjeka i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je najvažnija značajka rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Najvažnija značajka OSE-a je Global Village Construction Set (GVCS), integrirani skup alata koji se sklapaju kao Lego set ili puzzle u izgradnji materijalne infrastrukture zajednice. Dijelovi GVCS mogu se nadograđivati ​​jedni na druge, kad imate jedan alat, onda možete prijeći na sljedeći. Na primjer, nakon što možete proizvoditi struju, možete pokrenuti indukcijsku peć, što zauzvrat može proizvesti metal koji može biti obrađen CNC-om za izradu dodatnih uređaja koji proizvode električnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Opseg proizvoda nije samo tehnologija, već i permakultura i agroekologija - integrirani i regenerativni, prirodni ekosustavi koji pružaju široku lepezu proizvoda i sirovina. Naš je cilj gurnuti granice transformacije materijala stvaranjem industrijskog okruženja u kojem su svi elementi rade zajedno, pa se čak i napredni materijali taljeni iz ruda ili beskonačno recikliraju ili vraćaju zemlji. Mi počinjemo pokazivati da to može biti učinjeno ekonomično u malom, nikad izvedenom, mjerilu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li predlažete da ljudi ograniče svoje aktivnosti, uspore, i mnogo laganije koračaju po zemlji?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš cilj je podići standard življenja bez kompromisa, čineći više s manje, pomoću mudrosti i tehnologije.  Nema potrebe za žrtvovanjem, ako se resursi koriste mudro ili ciklički može se lako podržati sve na ovoj planeti bez ugrožavanja drugih i prirode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako podupirete visoku tehnologiju, zar li to ne podrazumijeva određene otrovne ili štetne industrijske prakse?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaki industrijski proces može se nadomjestiti ekološki bezazlenom, open source alternativom. To je srž našeg rada. Mi težimo potpunom zatvaranje eko-industrijskih ciklusa, proizvodnji bez otpada kao u prirodi. Stjecanjem potpune majstorstvo nad transformacije materijala putem otvorenog koda znanja i eko-industrijske prakse moguće je proizvesti sve iste usluge u modernim gospodarstvima, ali bez negativnih posljedica. Mi se ne poziva na ograničavanje aktivnosti ljudi - ali mi traže zamjenu štetne prakse sa skladnim one.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nadate li se da će te nadmašiti moderni industrijski sustav?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dokazi ukazuju da možemo mnogo bolje od razornog status quo-a. Pitanje društvenog blagostanja nije stvar proizvodnje, već raspodjele. Kad distributivna ekonomija postane raširena, proizvodnja robe će se poboljšati na mnogo različitih načina i njena raspodjela će doći do više ljudi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto ste tako sigurni da će open source ekonomija i proizvodi nadmašiti izvedbu postojeće mainstream proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Linux je već pokazao da ako jedan open source projekt okuplja dovoljno developera i simpatizera  kvaliteta tog proizvoda nadilazi komercijalnu konkurenciju. To je razlog zašto su open source software rješenja preuzela većinski udio na tržištu. Projekti open source hardvera počinju dokazivati isto u materijalnoj proizvodnji. Dakle, samo je pitanje vremena kada će otvoreni hardver postati norma. To je neizbježno zbog pojave interneta. Ljudi sada mogu surađivati ​​preko interneta - ne samo u fazi projektiranja, već i izrade prototipa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vašem krajnje stanje ili vizija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša vizija je svijet u kojem svaka zajednica ima pristup open source Fab Lab-u koji može proizvesti sve što ima na policama Walmarta, ali ekonomičnije, brže, i po potrebi, koristeći samo lokalne resurse. Mi vidimo ove samokopirajuće Lab-ove da se množe poput zečeva. To će biti veliki pomak za distributivnu ekonomiju - gdje ograničenja resursa više ne vrijede. Ljudi će tada imati priliku za znatan dio svoje energije iskoriste mimo pukog preživljavanja. Krajnje stanje su super-sposobni radnici, bez kontrole iz udaljenih centara moći, članovi zajednica koje su povratile moć uspješnog razvoja, bez dugova za sreću. Opseg proizvodnje treba uključivati ​​sve, od hrane, goriva i energije, do poluvodiča i metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koja je minimalna veličina zajednice koja može postići apsolutno blagostanje i autonomiju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naša analiza pokazuje da će oko 200 ljudi biti dovoljno za proizvodnju svih stavki suvremene civilizacije, uključujući i izradu poluvodiča i mikroelektronike na razini tehnologije iz 1990-ih . Analiza uključuje procjenu opsega različitih materijala i proizvoda potrebanih civilizaciji, uz rad/strojeve/vještina potrebne za svaki proizvod.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===OSE govori o ekološkom integritetu i prosperitetu, ali zašto onda toliko čujemo o neizbježnom uništavanju okoliša i odumiranju?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bez sumnje, ljudi su prouzrokovali mnogo razaranja, planetu i jedni drugima. Međutim, ne vjerujemo da je ovaj javni diskurs rješenje. Ako je, onda su problemi utvrđeni odavno.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto toga, pozivamo ljude da preuzmu osobnu kontrolu nad industrijom u kojoj sudjeluju. Osnaženjem osobne kontrole nad sredstvima za proizvodnju, inspiriranim podizanjem svijesti i odgovornosti o globalnom &#039;footprint&#039;-u, možemo izaći iz ovog ciklusa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ne volimo koristiti taktiku zastrašivanja. Ako će ljudi nestati sa lica zemlje, priroda će progutati i prerasti ljudske tragove u nekoliko godina i stvari će biti sasvim u redu. Ili, ako ljudi malo opamete sve će, opet, biti u redu. Naša poruka je da svi preuzmu odgovornost za svijet oko sebe. Energija ima u izobilju. Tehnologija se stvora lako. Nismo ni blizu iskorištavanju mogućnostiplaneta. Stoga, pozivamo vas da preuzmete osobnu odgovornost za prijelaz na razuman život u kojem se ne djeluje destruktivno, niti omgućujete i financirate druge za destruktivno djelujovanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi jednostavno promoviramo open source ekologiju. Pozivamo vas da preuzmete punu odgovornost za svoje globalni &#039;footprint&#039;, da u potpunosti iskoristite otvoreno znanje i distributivnu ekonomiju i da se naučite razvijati u modernom stilu života utemeljenom na obilnim, lokalnim resursima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kako se možemo nadati napretku ako smo usred energetske krize?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Energetska kriza može se najbolje opisati kao nedostatk svijesti ili predanosti. Da li znate da bi korištenjem komercijalno dokazanih solarnih tehnika generiranja električne energije pomoću kolektora sa ogledalima trebali samo 0,3% kopnene površine u SAD-u za zadovoljenje svih potreba SAD-a? Svatko tehnološki pismen i s malom količinom poslovnog razuma će primijetiti da ova činjenica čini pojam energetske nestašice bezpredmetnim.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tvrtke kao što su Ausra mogu ekonomično instalirati solarne sustave u mjerilu elektrane. Otvoreni izvorima tehnologije obično mogu smanjiti troškove 5 do 10 puta. Ako smanjenjimo troškove tehnologije solarnih kolektora samo za duplo, većina Sjeverne Amerike (koja nije osobito sunčana) mogla bi generirati energiju jeftinije od bilo koje postojeće tehnologije. Nadalje, open source solarni kolektori su mogući ne samo za elektrane, nego i za mnogo manju, decentraliziranu proizvodnju. To je jedan od ciljeva OSE-a.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate drastično smanjenje troškova kao rezultat otvorenog izvora hardverskih tehnologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Drastično smanjenje troškova je poznat učinak open source proizvoda, gdje zajednički razvoj eliminira razne neefikasnosti za dobrobit korisnika i proizvođaća. Demonstrirali smo otprilike 5-truko smanjenje troškova  s Liberatorom, našom CEB prešom, i prodajnom cijenom od 8000$ nasuprot 45000$ kod konkurencije. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
RepRap, projekt open source printera, je pokazao najmanje 10-truko smanjenje troškova. Prije RepRapa za 3D printer je trebalo izdvojiti oko 10000$. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Slični trendovi su primječeni i u odnosu open-source i &#039;zaštićenih&#039; varijanti mnogih drugih  tehnologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li su vaše tehnologije open source, i što to znači prema OSE standardima?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše tehnologije su open source u tradicionalnom smislu otvorenog pristupa objavljenim nacrtima (&amp;quot;izvorni kod&amp;quot;) za tehnologije. OSE definicija također uključuje otvoreni poslovni model - naime, dijelimo poslovni model otvoreno dokumentirajući stvaranje ekonomije i ergonomija, izvor informacija, ekonomske analize i ostale detalje koji pomažu drugima ponoviti profitabilno poduzeće.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zar se ne bojite krađe svojih ideje i poslovnih modela?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vjerujemo da će svijet biti bolji što više ljudi koristiti i proizvodi robe prema OSE specifikacijama, i mi im želimo pomoći da uspiju. Što više ljudi gradi i testira alate, to će žilaviji projekt biti. Čak je i rad onih koji steknu patenate nadograđujući se na naš rad općenito pozitivan doprinos, budući da patenti istječu nakon nekog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Što se tiče patenata, mi otvoreno publiciramo, tako da nije moguće da nas netko spriječi u korištenju vlastitih dizajna. Patenti zahtijevaju originalnost i ako su naši dizajni javno objavljeni, nitko drugi ih ne može patentirati.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako objavljujete svoje poslovne modele otvoreno i dajete informacije besplatno, kako održavate konkurentnu prednost?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi održavati kolaborativnu prednost našom prednošću, etikom, integritetom, prvenstvom i politikom nula otpada. Mi koristimo naše alate za osiguranje vlastitih potrebe, što reže operativne troškove. Više volimo &#039;uradi-sam&#039; rješenja nego unajmljivanje drugih, što dalje smanjuje troškove. A zajednički volonterski rad osigurava gotovo besplatnu radnu snagu i stalno poboljšanje proizvoda.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Jednostavno, vjerujemo da se energija koju naši komercijalni konkurenti troše na protekcionizam, i time ograničavaju sposobnost za otvorenu suradnju, ne isplati. S druge strane, mi možemo slobodno unjeti svu našu energiju u kreativni razvoj. Iz tog razloga, nismo pretjerano zabrinuti zbog kršenja naših autorskih prava, jer radije provodimo vrijeme stvarajući. Protekcionizam, nadzor, prekomjerno strukturiranje i birokracija su oblici gubitaka koje nastojimo izbjeći temeljem politike &#039;bez otpada&#039; i promicanja post-oskudne ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje su osnovne specifikacije za produktivnost vaših alata?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source alati moraju imati produktivnost usporedivu s &#039;zaštićenim&#039; proizvodima. Naš je cilj pružiti iste usluge kao i postojeći komercijalni strojevi, uz dobar omjer produktivnosti  i rada. Da damo neke okrugle brojeve, jedna ili dvije osobe u proizvodnji drva, goriva, metala, hrane, ili bilo čega drugog trebaju proizvesti najmanje 1000$ vrijednosti proizvoda po danu.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Ako ste se natječete s mainstream industrijom, zar ne morate zaraditi milijune dolara dnevno od određene operacije?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Velike korporacije moraju zaraditi milijune dnevno , jer su njihovi troškovi također milijuni dolara dnevno. Njihova neto dobit je daleko manja. Mi nemamo ista ograničenja ako izgradimo sve sami iz vlastitih resursa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naši kapitalni troškovi se zamjenjuju cijenom rada potrebnog da se proizvede robu iz slobodnih prirodnih resursa. Sa zanemarivim materijalnim troškovima, vrijednost koju naši napori proizvode je ćista dobit. Dakle, zarada od 1000$ u poduzeću mikro-proizvodnje prevddi se na 50-100$ po satu za osobu - što je dobra plaća za kvalificiranog radnika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Umjesto da koristimo skupe, specijalizirane materijale, koristimo rad za pretvaranje slobodnih resursa u materijale koje trebamo. Naravno, to zahtijeva tehničku sposobnost za pretvaranje sirovina poput drva i minerala u visoko vrijedne proizvode - što je jedan od temeljnih ciljeva našeg eksperimenta. Mi smo u početnoj fazi testiranja naše hipoteze.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za razliku od komercijalnih konkurenata, nemamo prodajnih i marketinških troškova.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Sigurno se šalite. Ako će te proizvodili sve svoje sirovine od nule, nikada ne ćete biti isplativi, jer to presloženo i uzima previše vremena, zar ne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naš izračun pokazuje da proizvodnja vlastitih materijala košta oko 30% manje od kupnje istih. To smo izračunali kroz usporedbu indukcijske peći za proizvodnju vlastitog djevičanskog čelika iz otpada i kupnje od dobavljača. Pogledajte [[Technological Recursion|tehnološku rekurziju]]. To je dobar početak, ali nadamo se da ćemo otići jedan korak dalje i crpiti metal iz ruda. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjenja troškova u odnosu na kupnju. Računica je još povoljnija kada koristimo naše vlastite proizvode u proizvodnji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da je učinkovitije za zajednicu proizvoditi vlastitu robu, nego raditi za druge kako bi mogli kupiti istu robu iz vanjskih izvora?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Da. Početni dokazi upućuju na to da je to 5-10 puta učinkovitije. Implikacije ovog oslobođenja su duboke.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li sugerirate da svaka osoba u zajednici mora raditi široku lepezu poslova kako bi se osigurala takva ekonomija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su pojedinci u zajednici neće biti specijalisti, oni će biti opći stručnjaci koji sudjeluju u podjeli rada. Ako zajednica ima najmanje 200 ljudi, postoje mnoge ruke da se podijele zadatci potrebni za uspjeh.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko radnika je potrebno za postizanje pune produktivnosti inicijalnog seta od 50 alata GVCS-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Wanted|Ažurirajte ovo da odražava svježu verziju [[GVCS]]-a s 50-alata. Ovdje se govori o staroj verziji}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavimo da je prototip zajednicu od 20 osoba, prije stvaranja one od 200 članova. Jedan kustomizirani fabricator može proizvesti za zajednicu i još imati dovoljno vremena za tržišnu proizvodnju svih mehaničkih alata (kojih je 18 od 50, uključujući vozila i buldožere). Pretpostavimo da za svaki stroj treba oko 40 ljudskih radnih sati za izgradnju. Dakle, jedna osoba može izraditi svu tešku mehanizaciju za poljoprivredu i građevinske i komunalne alata iz open source planova. Ukupan broj predmeta može biti 22 - recimo 5 automobila, ili jedan automobil za 4 osobe. Jedan graditelj/arhitekt može pokriti potrebe gradnje. Jedan inženjer može upravljati [[solar turbine|solarnom turbinom]], [[steam engine|parnim motorm]], izmjenjivčem topline, [[gasifier|plinofikatorom]], i proizvodnju peleta s [[pelletizer|peletizerom]]. Ovo zahtijeva samo oko mjesec dana rada godišnje. To su 23 alata. Jedan poljoprivrednik može upravljati voćnjakom, vrtom, rasadnikom, poljima, mliječnim proizvodima, piletinom i pekarom. To je, dosad, 27 tehnologija, s 20 ljudi i 50% radnog vremena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sljedeća osoba je digitalni zanatlija, upravlja CNC stolom s bakljama, tokarskim strojem, valjaonicom, bušilica, ironworker, kisik-vodik cutter, 3D pisačem, i zavarivačem. (Do sada 35 tehnologija). Ta osoba može napraviti, od sirovog metala, hidraulične motore (36 alata sada) i parne strojeve, kopirati alate. To bi zahtijevalo o 1/6 radnog vremena, ili dva mjeseca godišnje. Posljednja osoba koja je digitalni kovač, s kapacitetom za pokretanje indukcije peći, toplo valjanjog čelika, lijevanje industrijske robotske ruke , izvlačenje žiče - posljednji set za ukupno 40 alata - koji omogućuju proizvodnju djevičanskog metala iz otpada.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ovdje smo pokrili:&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*Kustomiziranu izradu industrijskih strojeva&lt;br /&gt;
*Poljoprivreda - pruža raznovrsnu, kompletnu, prehranu tijekom cijele godine&lt;br /&gt;
*Troškovi goriva i energije - peleti biomase, razvoj solarne turbine preko 2 godine&lt;br /&gt;
*Građevinarstvo - zahtijeva nekoliko mjeseci prve godine za uspostavljanje zajednice i samo povremeno širenje nakon toga&lt;br /&gt;
*Proizvodnja metala - osigurati sirovine za digitalnu fabrikaciju&lt;br /&gt;
*Digitalni fabrikacija - precizni alati&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Iznenađujuće je reći, ali samo šest ljudi koji rade laganim ritmom može pružiti hranu, energiju, stanovanje, gorivo i tehnologiju za zajednicu. Još uvijek možemo izdržavati idućih 14 ljudi u drugim obrtima, budući da su sve potrebe već pokrivene.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Cijeli ovaj paket može se ocijeniti detaljnije razlučivanjem u faze: faza potrebna za pokretanje većine djelatnosti, ovo pokriva srednju fazu u kojima se zajednica počinje stabilizirati. U završnoj fazi, u kojoj je zajednica u potpunosti uspostavljena, više uštede rada bi trebalo biti moguće s više vještine i više automatizacije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Ograničavajući čimbenik u korištenju alata nije ljudske radne snage, već snaga motora. Ona se određuje prema količini zemlje na raspolaganju. Prinos peleta biomase po jutro (tj. katstarsko jutro ili 5754,64m2) odgovara oko 500 galona (tj 1892 litre) dizelskog goriva, a galon dizelskog goriva prinosi oko 20 konjskih snaga po satu, tako da svako jutro donosi oko 10000 konjskih snaga po satu. To je poput 100000 robova za jedan sat, ili 100 robova 125 radnih dana. Stvar je u tome da je jedno jutro uzgoja biomase daje značajnu energiju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li je OSE zainteresiran za generiranje ekonomskog višaka pomću centralizirane proizvodnje?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Interesira nas ekonomski višak, ali ne preko centralizacije, već kroz decentraliziranu proizvodnju koja koristi digitalnu fabrikaciju u proizvodnji široke palete alata za lokalnu zajednicu, bez obzira na veličinu zajednice. Centralizacija do sada je bio u praćena lošom raspodjelom bogatstva, a naš rad ima za cilj riješiti ovaj problem.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koje je mjerilo proizvodnih operacija koje predlažete?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
E.F. Schumacher je jasno prikazao, u svojoj inovativnoj knjizi &#039;&#039;Small Is Beautiful&#039;&#039; da se ljudska poduzeća iznad određene veličine samorazazaraju, te ekonomija postaje disfunkcionalna. Vidimo mnoge suvremene primjera: nestabilnosti u megakorporacijama i rastuće vlade i napuhane financijske institucije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Znamo da su dva djelatna rješenja smanjenje mjerila ili bolje upravljanje. OSE se fokusira na projektiranje i izgradnju funkcionalne zajednice u najmanjem izvedivom mjerilu - kao najjednostavniji, praktični eksperiment za dokazivanje naše hipoteze. Vjerujemo da moderna, otporna zajednica može biti izgrađena i održavana sa samo 200 općih stručnjaka. Naša eksperiment prototipske zajednice ima za cilj demonstrirati ovo, te paralelno ohrabriti implementaciju u drugim mjerilima.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Koliko ste odmakli u svom radu?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi smo bebice, s obzirom da je samo jedna od 50 tehnologija iz GVCS - Liberator - do sada dosegla status proizvoda Gotovo Izdanje, a 5 su ostali prototipi podataka: LifeTrac traktor, Power Cube I &amp;amp; II, usitnjavač tla I i II, MicroTrac sam, teška pritisna bušilica I, 150 tonski bušač rupa I, RepTab sam, CNC stol sa bakljama i Hexahatch I i II, open source inkubator piletine. Parni stroj , izmjenjivač topline, plamenik su prototipovi koji stižu do siječnja, 2011. Već smo pokazali da strojeve poput traktora mogu ekonomično graditi male radione sa osnovnim alatima. Digitalni izrada je sljedeći korak, a to će dodatno smanjiti troškove. Primjeri uključuju korištenje CNC stola s plamenicima za rezanje dijelova traktor ili CNC mlin za izradu hidrauličkih motora. U kasnijoj fazi, nadamo se da ćemo proizvoditi elektroniku, dizajnirati desktop ljevaonica poluvodiča, te izgraditi silikatni ljevaonica od 2000 četvornih stopa za proizvodnju metala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li GVCS konačni proizvod rada OSE-a?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Postoje 3 razine u GVCS-u, svaka s progresivno složenijom tehnologijom i više samostalnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prva razina je izgradnja 50 navedenih alata. To su uglavnom proizvodi, kompletno proizvedeni od komponenti kupljenih negdje drugdje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS II usredotočuje se na proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
GVCS III usredotočuje se na proizvodnju sirovina za proizvodnju komponenti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svaka iduća razina sve više koristi lokalne materijale za proizvodnju, te smo u konačnici sposobni proizvoditi metale i poluvodiče, osnovne sastojke visoko tehnološke civilizacije, od lokalnih minerala.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Vjerujete li da postoji tehnološko rješenje za sve?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi volimo sebe vidjeti više kao humaniste koji su prepoznali da je materijalno blagostanje temelj svake civilizacije, uključujući i duhovno napredne civilizacije. Naš rad ima za cilj eliminirati nestašicu materijala kao dominantnu pokretačku silu civilizacijske dinamike. Sa punim trbusima i toplim tijelima, ljudi će biti slobodni ostvarivati ​​svoje strasti. Tehnologija je samo alat će pomoći ostvariti ove ciljeve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što predviđate kao dublji politički učinak svog rada?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Vlade kakve znamo, će zastarjeti s dolaskom distibuirane proizvodnje, kao i sve strukture za prikupljanje i preraspodjelu resursa, uz značajne kolateralne žrtve.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Distributivna, suradnička proizvodnja s univerzalnim pristupom naprednim i odgovarajućim alatima će biti tako produktivna da će nadmašiti postojeće tvrtke. Mi predviđamo ujednačeno igralište kompetentnih, dobro organiziranih, malih, decentraliziranih republika nakon što se granice carstva otope kroz prirodni tijek evolucije. To vrijedi bez obzira živite li u prvom, drugom, trećem ili četvrtom svjetu; ove distinkcije također se tope sa nastupom distibuirane ekonomije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je vaš najveći izazov u ostvarenju GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Mi temeljimo cijeli naš dizajn na ekonomski provjerenim tehnologijama, tako da je izazov nije sama tehnologija. Izazov je nedostatak svijesti o svijetlim budućnostima koje su moguće. To ograničava iznos potpore za naš rad. Većina ljudi je prespecijalizirana i općenito tehnološki nepismena. Doba integriranog čovjeka i generalista još nije stiglo, ali to se vjerojatno mijena zbog širenja pristupa brzim, integriranim mogućnostima učenja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Da li Open Source Ecology nudi rješenja za razna žarišta sukoba razasuta širom svijeta?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Dok su oružani sukobi složeni u svom izvoru, oni obično imaju barem neki izvor u materijalnoj sigurnosti sukobljenih stranaka. U mnogim slučajevima, populacijska pitanja pogoršavaju te sukobe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Naše rješenje je izgraditi solidna sredstva za proizvodnju u pogođenim područjima, dostupna svima. Bogatstvo i obilje time stvoreno će dokinuti materijalnu oskudicu koja hrani sukob.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad se zajednice oslanjaju na lokalne resurse za svoj opstanak, regenerativno korištenje resursa drži populaciju u ravnoteži s kapacitetom okoliša. Kada su ponuda i potražnja u balansu, nitko ne osjeća bol od oskudice.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Stoga, mi vjerujemo da open source ekologija može načeti ratove - i, u najboljem slučaju, skroz im stati na kraj.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Kakve progresivne legalne strukture predlažete za OSE zajednice?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo registracije OSE zajednica kao nevladinih organizacija (NGO), točnije, kao poduzeća privatnog ugovora, zajednice pune odgovornosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Predlažemo da zemljišna gospodarstva budu organizirana kao mjesta očuvanja ljudske baštine u stalnom razvoju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Svrha ovih zajednica bi trebala biti da posluže kao 1000 izvora svjetla širom svijeta koja pokazuju pozitivan primjer zdravog i ispunjenog života.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U skladu, predlažemo da ove zajednice funkcioniraju kao razvojna žarišta za pomoć svojem okruženju za prijelaz na fleksibilno gospodarstavo. Nadalje predlažemo se kao nevladine organizacije, OSE zajednice trebaju djelovati uz punu odgovornost za svoje postupke i ne treba težiti ograničenoj odgovornosti ili drugim sredstvima delegiranja odgovornosti trećim osobama.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Što je Open Source ekologija?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
OSE je pokret za zdravu interakciju ljudskih i prirodnih ekosustava, koji se temelje na upravljanju zemljištem, regenerativnom korištenju resursa, otvorenom pristupu informacijama, i distributivnoj ekonomiji. Ovo jamči dobrobit svim stanovnicima planeta. &amp;quot;Open source&amp;quot; dolazi iz pokreta open-source softvera i hardvera, a ekologija se odnosi na skladnu interakciju prirodnih i ljudskih elemenata za dobrobit sviju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Gdje se nalazite?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Imamo fizičku lokaciju - [[Factor e Farm]]-u - 30 jutara posvećenih istraživačkom laboratoriju za testiranje svih koncepata, u području Kansas City, Missouri - gdje eksperiment i započeo 2006.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Nije to samo reviziranje u zemlju pokreta 1970-ih?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To je više od toga. Način djelovanja farmi dramatično se promijenio od 1970. Na većini komercijalnih gospodarstava, mehanizacija je porasla, dok su nova sjemena, gnojiva, navodnjavanje i tehnologije povećali proizvodnju dramatično. Također dogodila su se značajna istraživanje i razvoj biointenzivnih poljoprivrednih tehnika i permakulture . Ove tehnike su pomgle da intenzivnu proizvodnju hrane koja poboljšava tlo i zahtijeva malo ili nimalo unosa sredstava postanu moguće za mnogih malih gospodarstava i zajednica. Neke mehanizacije i tehnologije su sinergične s tim tehnikama na načine koji održavaju ethos ekološke odgovornosti. S obzirom na to, postoje mnoge nove mogućnosti što samodostatna zajednica može biti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Internet je također promijenio ono što samodostatna zajednica može biti. Internet olakšava razmjenu znanja i suradnju na problemima s ljudima koji su daleko. To čini bazar stil razvoj open-source softvera moguće, i počinje imati isti učinak na hardveru. Automatizirana izrada - računalno numeričko upravljanje - mogže učiniti mogućim mnogo razvoja i konstruiranja strojeva s manje rada i manje kapitalnih ulaganja nego što je bilo potrebno u 1970.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biointensivna poljoprivreda i permakultura su pokretane dizajnom. Sada je moguće dijeliti dizajn razvoja i poboljšanja poljoprivrednih sustava na način koji nije bio moguća prije povezanosti putem interneta. Možemo razviti istinski open source permakulturu . OSE također radi na stvaranju RepLab, digitalne radionice. Funkcioniranje radionica mogli dopustiti ljudima da brzo dijele planove preko interneta i proizvode strojeva i dijelova u malim setijama i kratkom roku.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Odgovor prilagođeni komentaru Kragen Javier Sitaker-a na hackaday.com&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Zašto koristiti strojeve?Nisu li tradicionalne poljoprivredne metode manje razorne i otrovne?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Zašto koristiti strojevi? Zbog vremena. Naturalna poljoprivreda je izuzetno intenzivan rad. Moderni alati donose snagu kojom značajno umanjuju tereta rada i povećavaju kvalitetu života .&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sastavni dio našeg rada je stvaranje industrijskih procesa koji su potpuno u skladu s ekološki odgovornim življenjem. Mi se težimo [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology potpuno zatvorenim ekološko industrijskim ciklusima] u kojim nema otpada. Trenutno gradimo alate i strojeve koji će nas dovesti do ove točke. Razvijanje prototipa i prve inaćice GVCS-a zahtijevaju neke vanjske industrijske unose, zajedno sa njihovim negativnim učincima. Ovaj preliminarni korak je potreban da bi otišli dalje u procesu stvaranja istinski ekološkog pristupa modernom tehnološki samodostatnom življenju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Isn&#039;t mass production and specialization more efficient/better?=== &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Usbtoserial.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
Mass production can be far more efficient, and much of this efficiency is gained through the externalization of costs. There are a number of &#039;&#039;&#039;negative [http://en.wikipedia.org/wiki/Negative_externalities externalities]&#039;&#039;&#039; usually produced by business-as-usual production that are not factored into market cost:&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Transportation:&#039;&#039; Taxpayers paying for roads are subsidizing distribution costs.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Pollution:&#039;&#039; Water, soil, air, and noise pollution cost everyone, most intensely the economically disadvantaged. It is often the case that when industrial pollution is tolerated, products cost less. It can be more efficient to avoid environmental remediation.&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Worker alienation:&#039;&#039; Treating workers as valued contributors often runs counter to goals of efficiency. &lt;br /&gt;
*&#039;&#039;Aggregation of wealth:&#039;&#039; Centralized production is especially conducive to centralization of wealth. &lt;br /&gt;
Certainly, some industries gain more efficiency through externalization of costs than others. It may be that mass production of some things will continue to be preferable, but what those things are remains to be seen. Open Source Ecology seeks to create technologies that do not rely on these negative externalities for efficiency. When these externalities are factored into efficiency calculations, one finds in many cases that it is more efficient for communities to produce their own goods, by a factor of 5-10. The implications for liberation are profound.  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Further, greater efficiency can be undesirable. Increasingly efficient systems can become very reliant on a certain set of external conditions to allow them to function. In the rare event that a major shift were to occur, much of business-as-usual production could suddenly lose its ability to operate and would have to transform rapidly at great cost or perish. OSE is working to allow people to build &#039;&#039;&#039;resilient communities&#039;&#039;&#039; that are tied only to the land, allowing them to weather a wide variety of external changes.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Doesn&#039;t this ignore the global trend of urbanization?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
In theory, this approach is modular and scalable to larger communities and greater population densities. The limit to population density arises from finite sunlight energy and limited resources. Sunlight energy is currently intensely underutilized, while using technological resources in a closed eco-technological cycle reduces resource inputs as it reduces waste. Food production at high population densities might not look much like traditional farming, but it does at least theoretically jive with what OSE is creating. Other implications of large-scale settlements need to be explored. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Our analysis indicates that about 200 people is the minimum needed to produce all the items present in modern civilization, including semiconductor and microelectronics fabrication up to the level of 1990s technology. The analysis involves assessing the range of the various material and product needs of civilization, along with the labor/machine/skill requirements for each product. Whether larger communities are desirable has yet to be seen.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Global Village Construction Set==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:Sparks 1.jpg|thumb|]] &lt;br /&gt;
We are building new machines by recombining existing technologies. The [[Global Village Construction Set]] is designed to become a fully integrated set of machines for creating a self-sufficient modern life from the resources of a small amount of land. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The plan for the GVCS has 3 levels, each taking the project a step farther away from reliance on outside inputs:&lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Level 1:&#039;&#039;&#039; Building a set of machines as &#039;&#039;&#039;complete products&#039;&#039;&#039; using off-the-shelf components. &lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Level 2:&#039;&#039;&#039; Building tools to build &#039;&#039;&#039;components&#039;&#039;&#039; for the machines of level 1.  &lt;br /&gt;
*&#039;&#039;&#039;Level 3:&#039;&#039;&#039; Building machines and processes to introduce &#039;&#039;&#039;raw materials&#039;&#039;&#039; into an [http://en.wikipedia.org/wiki/Industrial_ecology ecological industrial cycle] to serve as materials for the components of level 2. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
See a [[GVCS tools|summary]] of our current progress.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What are these 50 technologies in particular?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
See [[Global Village Construction Set]] for a list &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Why not buy these tools and machines at my local store?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Farm and construction implements bought in the current market are limited because their designs are the intellectual property of the companies that produce them. This results in low accountability. While higher quality, cheaper machines would fare better in a pure market system, the market system we&#039;re working our way out of is far from pure. This results in higher prices. Drastic cost reduction is a well-known feature of open source products. See a [[media:GVCS2.jpg|graph]] of estimated price comparisons.&lt;br /&gt;
*Reasons proprietary technologies are more costly:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Planned obsolescence:&#039;&#039; Companies routinely sell products with a limited useful life in order to maximize profits. When products wear out quickly, sales go up. The overall cost is much higher than the cost of buying one quality product. &lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Competition through advertising:&#039;&#039; Rather than competing by reducing prices or increasing product quality, entire industries may set uniformly high prices while companies in that industry compete with each other through advertising only. The consumer loses. &lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Regulated repair:&#039;&#039; Proprietary technologies require keeping users in the dark about machines&#039; design and inner workings. Warranties discourage tinkering by requiring repair by licensed repair technicians. This repair can be very costly, and add greatly to the overall cost of the machine.  &lt;br /&gt;
*Advantages of OSE technologies:&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Lifetime design:&#039;&#039; The technologies of the GVCS are designed to be easily taken apart and fixed. These simpler machines are built to last a lifetime.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Collaborative development:&#039;&#039; We are also documenting our plans with open source licenses so that anyone may replicate our designs. Open source development can reduce design inefficiencies. More minds and hands devoted to a problem can lead to solutions for building at a lower cost, in less time, and with fewer resources.  &lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Design as a set:&#039;&#039; The GVCS is being developed with a modular design that greatly reduces waste. For example, one power source can be switched from machine to machine, saving the resources one would need to have a separate power source for each. &lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Modification:&#039;&#039; Because the plans are open, the tools and machines can be remixed, tweaked, and built upon. They can be disassembled and combined into new creations, modified to function better in specific environments and for particular purposes, or added to for additional utility.&lt;br /&gt;
*#&#039;&#039;Self-replication:&#039;&#039; The GVCS, once fully developed, is designed to be self-replicating. Buying into the development of this set could mean never having to buy a new implement again.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Why did you select 50 particular technologies, and is this list fixed?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Fifty tools are enough to build a civilization, yet a small enough number for us to achieve. With fifty well-chosen tools, we can meet people&#039;s needs of food, energy, housing, and technology. The tools are all proven technologies; no new inventions are required. This set is the simplest possible way of that building resilient communities with abundant resources. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
We have selected these tools according to [[OSE Specifications]]. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The list is not fixed. As we experiment with the tools in-field and learn from these experiments, we may change the list. The services provided by the tools are relatively fixed, while the implementation may vary, if we find that a different tool matches the [[OSE Specifications]] more closely.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Why didn&#039;t you choose (a different technology) for the GVCS?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:47 cebfab.jpg|thumb]]&lt;br /&gt;
The [[Global Village Construction Set]] is designed to be sufficient to provide the food, energy, housing, and technology needs of advanced civilization. We are choosing elements for the set that are:&lt;br /&gt;
*Proven technologies, requiring no new inventions&lt;br /&gt;
*The simplest possible that serve our goals&lt;br /&gt;
*In line with the [[OSE Specifications]]&lt;br /&gt;
Our choices are not set in stone. Along with developing and testing these tools and machines, we are beginning to use them to support ourselves. This is a tough test of their true effectiveness. If it becomes clear that a different technology would be better for achieving our goals, it will be included.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===All the important parts are made in China. How is this building self sufficiency?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open Source Ecology is working on building the machines of Global Village Construction Set in parallel with the tools needed to fabricate them. This project is in its early stages. The complete GVCS is designed with the capacity to fabricate all of the parts needed to make a copy of the whole set from raw materials. Going deeper, some technologies for extracting/refining raw materials for the set from abundant, low grade natural resources are in their planning stages. When the first set is complete, inputs of commercially manufactured components will no longer be required. Given, it will take a lot of work to get there. See the [[#Global Village Construction Set|levels of the GVCS]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Early stages of the GVCS do require parts from China. Later stages will not, as the ability to build open source versions of those parts comes online. The project is using some of the products of global society to create the tools to subvert it, taking the harvest for the seed.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Where can I find plans?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Plans are currently spread out over multiple pages for each technology. We are in the process of formatting the documentation in an easier-to-follow way, beginning with the [[CEB Press]]. Check the [[GVCS]] page and explore the pages on each of the tools listed there to find the schematics, drawings, and plans. As we become more organized, and the project becomes more developed, there will be more to access and it will be easier to access.&lt;br /&gt;
&amp;lt;!--[http://www.reprap.org/wiki/Main_Page RepRap] &lt;br /&gt;
See the [[LifeTrac]] plans under development.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What kind of license are you using?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
A comprehensive licensing strategy is currently being developed. Check back later.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do these machines have any relevance in the third world? Aren&#039;t they too costly?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
The construction of the first GVCS, while cheaper than its commercial counterparts, is taking a significant amount of outside investment and resources. However, the set is designed to be self-replicable. This means that the cost of building subsequent sets will be much lower, a feature that may make the GVCS a feasible option for those living in poverty. A bigger hurdle is cultivating the skill sets needed to construct and maintain the GVCS. Innovative solutions are needed to facilitate a widespread adoption of the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Could I build a business around this?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Yes. We encourage the use of an [http://www.extropia.com/tutorials/misc/opensourcebiz.html open source business model]. When people say Open Business Model, typically, people mean that the subject matter of a business model is open source. OSE goes a step further. We hope to foster the sharing not just of how to build a product, but how to market and sell it, how to organize effectively, and other important practices and processes. The business model itself is open source. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
This means giving up advantages gained through proprietary information. A prospective business owner would have to accept total free enterprise, as open source plans eliminate barriers to entry for other players. In exchange, the prospective owner would gain the advantages of having a team of volunteer developers. We believe a proprietary effort can never be as effective as an open source effort because once a certain number of open source contributors are found, product quality begins to surpass anything possible with limited proprietary funding. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Open source businesses generally create revenue by offering services related to an open source project. For example, you might create a revenue stream through offering supplementary services around the GVCS, such as building the machines for others or using the machines to offer services to others. Open source business models for software can be seen in action, but these models have not been well explored in the realm of hardware development. The viability of such a project has yet to be proven.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===You say it&#039;s free yet you ask for money. How come?===&lt;br /&gt;
* In English, but not in other languages, &amp;quot;free&amp;quot; can mean both &amp;quot;freedom&amp;quot; and &amp;quot;zero money&amp;quot;, and you need to look at the context to decide which meaning is being used in a given circumstance. The GVCS will be &#039;&#039;&#039;free in the sense of &amp;quot;freedom&amp;quot;&#039;&#039;&#039;: anyone will be able to download our documentation and make copies of it.  Anyone will be able to build machines without paying (us or anyone) for that right.  If information is distributed in a DVD, a price may be charged for the medium and the work of making a copy, but the information is still free in terms of your freedom to use it and distribute it.&lt;br /&gt;
* Of course, we as &#039;&#039;&#039;developers&#039;&#039;&#039; need money to sustain our developement effort: if we work on a prototype for several weeks, we need to eat to stay alive, and we also need to buy parts, write documentation, and a variety of other tasks.  That money comes from True Fans, from specific donations, and from our first sales.&lt;br /&gt;
* Later, when the machines are documented, ourselves and other people will take on a different role, not as developers (which is a one-time activity) but as &#039;&#039;&#039;makers&#039;&#039;&#039; (which happens once for every machine that&#039;s built for somebody else).  If someone makes a machine for you, they can of course charge for their work, for the price of the parts, and get some reasonable profit - just like in any other sale in the world.&lt;br /&gt;
*A common phrase in the Open Source Movement compares Free Speech and Free Beer.  Free speech means freedom.  For beer, it does cost money to feed the inventor, and it does cost money to fill each glass.  But you are free (as in freedom) to pass around the recipe.&lt;br /&gt;
* In short, we need some money to create free(dom) recipes.  Once done, the recipes will be available to everyone at no cost.  You&#039;ll be free(dom) to make the machines, and also free(dom) to pay for others to make the machines for you.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==How can I help the project?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[File:2729436038_6ec880d2c8_m.jpg‎|thumb|]]&lt;br /&gt;
We are looking for many kinds of help from people of all types, places, and skill sets. We&#039;re seeking donations of time, money, expertise and materials. We&#039;re also searching out contractors for some project development and grant writing tasks. Find out what you can do to [[get involved]] and keep this project moving forward.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More questions?==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Do I have to build it myself?===&lt;br /&gt;
===Don&#039;t most people lack the skills to build these, anyway?===&lt;br /&gt;
Yes. Most of us have became too specialized. We need to balance it by becoming more generalized. We are planning education on these skills plus a 2 year immersion learning after building the GVCS.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===What is distributed production and where does Open Source Ecology fit in?===&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===How did you start the OSE project?===&lt;br /&gt;
As far as I remember I thought of technology as a tool that can benefit all of humankind, that&#039;s why I pursued education, got PhD in Physics. I was sadly disappointed of the type of stuff I was learning. So towards the beginning of the PhD I started thinking that what I was doing was not really consistent with a better life quality for all. At that time when I was thinking about what kind of pattern society could benefit all I started to think about Open Source Technology for sustainable living. I was convinced by the time I was in grad school that the only way we can make life better for everybody is through open sharing of information that is relevant to our economic process because otherwise we will always gonna be in this competitive &amp;quot;dog eat dog&amp;quot; kind of setting, forgetting that there is abundance out there, nature provides abundance, and if we are wise we can live prosperly without conflicts on this planet Earth.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
I met a guy at the beginning of grad school, an Indian guy who run a class of life-style engineering where I learned yoga, meditation, breathing, Indian cooking and so forth. And at that point is when a huge transformation started to take place in me because through meditating more just getting insights into how things work I basically disconnected. I was able to kind of discover my mind or accelerate the process of discovering what does it really mean. The bottom line is you observe the problems on Earth and you say &amp;quot;Why aren&#039;t we solving all these issues&amp;quot;, what is the problem, why is technology not making life truly better for everybody, unprecedented prosperity, fewer work hours. That technology promise has never been delivered and everyone who has got a curious mind would ask &amp;quot;Why? What is going on?&amp;quot; And that&#039;s when I started thinking about my involvement with technology. And at some point having absolutely no technical skill, I mean I started chemistry in undergrad, never had any practical skills in terms of hardware. But at some point I said, &amp;quot;Wow, I need to master my ability to manipulate physical objects in terms of my own survival. Let&#039;s start there. Can I live on my own? And can I use products that are totally sustainable. And since I found that not many of them at my local Walmart shelves, I decided that I will make a lot of stuff for myself because of this moral imperative if you may to live absolutely sustainably. Because simply it is possible, doable, and I was convinced that I have to do that because it just feels good for one and I will not be contributing to global ills of all sorts.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Source: http://video.google.com/videoplay?docid=5188451875214443460&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==More Reading==&lt;br /&gt;
*Wiki Participation FAQ&lt;br /&gt;
*Product Development Method FAQ&lt;br /&gt;
*[[Distributive Economics]] FAQ&lt;br /&gt;
*OSE Specifications FAQ&lt;br /&gt;
*Crash Course FAQ&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category: Public Relations]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>Venko</name></author>
	</entry>
</feed>